Iako je Zapad zapravo pokrenuo “gospodarski rat” kao odgovor na rusku vojnu invaziju na Ukrajinu, zabranjujući izvoz širokog spektra robe i prisiljavajući svoje velike tvrtke da napuste rusko tržište, kao i zamrzavajući do 60% inozemnih rezervi ruske Središnje banke, čini se da ova strategija više ne dovodi do željenih rezultata, navodi se u članku uglednog britanskog medija The Economist.
Svrha ovih oštrih mjera bila je dovesti rusko gospodarstvo u zastoj – i isprva su stvarno funkcionirale: u prvom tjednu nakon uvođenja novih sankcija rublja je pala za trećinu u odnosu na dolar, a cijene dionica mnogih ruskih tvrtki su propale. Međutim, tada je kaos na ruskim tržištima splasnuo, piše The Economist. Tečaj rublje je već značajno porastao u odnosu na minimalne vrijednosti s početka ožujka i sada se približava prethodnoj razini.
Glavni indeks ruskih dionica pao je za trećinu, ali je kasnije vratio dio gubitaka. Država i većina tvrtki plaćaju obveznice i dionice u stranim valutama. Završilo je i panično povlačenje novca s depozita – a Rusi su već vratili većinu novca na svoje račune. Niz mjera koje je poduzela ruska vlada pomogla je stabilizaciji tržišta, objašnjava se u članku.
Konkretno, Središnja banka je podigla kamatne stope s 9,5% na 20%, što je stvorilo poticaj za ljude da kupuju ruske vrijednosne papire s dobrim povratom. Bilo je i drugih, manje tradicionalnih mjera, navodi se dalje u tekstu. Ruska vlada izdala je uredbu kojom se od izvoznika zahtijeva da 80% svoje devizne zarade pretvore u rublje. Trgovanje na Moskovskoj burzi postalo je “usklađeno”: kratka prodaja je zabranjena, a nerezidenti neće moći prodati svoje dionice do 1. travnja.
Što se tiče realnog gospodarstva, ono, također, u određenoj mjeri odražava stanje u financijskom sektoru, piše The Economist. Tjedna analiza potrošačkih cijena pokazuje da su od početka ožujka u prosjeku porasle za 5%, jer su mnoge strane tvrtke bile primorane napustiti rusko tržište. Zbog toga je smanjena ponuda robe, a zbog sankcija je poskupio i uvoz. Ali u isto vrijeme, ne raste cijena svega. Na primjer, votka, koju proizvode uglavnom domaće tvrtke, sada ne košta puno više nego prije. Cijena benzina također je ostala praktički nepromijenjena, za razliku od situacije na Zapadu.
I iako je još prerano donositi bilo kakve konačne zaključke, u Rusiji je malo dokaza da je njezina gospodarska aktivnost ozbiljno pogođena, naglašava autor tekst u britanskom mediju. Prema analizi temeljenoj na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, BDP Rusije 26. ožujka bio je 5% veći nego prije godinu dana. Novinari Economista prikupili su i druge relevantne podatke koji pokazuju da se potrošnja električne energije i željeznički prijevoz robe u Rusiji nisu smanjili, stoji dalje u članku.
Prema informacijama najveće banke u Rusiji Sberbanka, rashodi su neznatno porasli u odnosu na isto vrijeme prošle godine. To je djelomično zbog činjenice da se uzimaju zalihe prije nego što cijene porastu. Posebno su porasli troškovi kućanskih aparata. No, istodobno su se cijene usluga vrlo malo smanjile, a danas je taj broj znatno veći nego tijekom pandemije, objašnjava autor.
Vjerojatno će rusko gospodarstvo i dalje ući u recesiju ove godine – ali iako mnogi zapadni stručnjaci za njega predviđaju “tmurna vremena”, stvarni učinak ovisit će o nekoliko čimbenika, navodi se dalje. Na situaciju će uvelike utjecati hoće li se obični Rusi, u kontekstu dugotrajnog sukoba, početi brinuti za gospodarstvo i značajno smanjiti svoju potrošnju, objašnjava The Economist.
Osim toga, pitanje je hoće li proizvodnja s vremenom stati, s obzirom na to da će ruskim tvrtkama zbog sankcija biti uskraćen pristup zapadnom uvozu. Prema analitičarima, najranjiviji bi mogao biti ruski zrakoplovni sektor, kao i automobilska industrija. Međutim, mnoga velike tvrtke osnovane u sovjetsko doba dugo su navikle raditi bez uvoze, opa se u tom kontekstu naglašava slijedeće: „Ako u svijetu postoji gospodarstvo koje se može nositi s poteškoćama u uvjetima izolacije i blokade, onda je to rusko gospodarstvo.”
Drugi važan čimbenik vezan je uz ruski izvoz energije. Usprkos brojnim sankcijama, Rusija još uvijek opskrbljuje strane kupce naftom u vrijednosti od 10 milijardi dolara mjesečno, što je otprilike četvrtina onoga što je ranije izvozila. Osim toga, nastavlja primati prihode od prodaje plina i naftnih derivata, što je vrijedan izvor valute, kojom se u neutralnim i prijateljskim zemljama može kupovati roba široke potrošnje i potrebni dijelovi. Čak i ako se situacija ne promijeni, rusko gospodarstvo sasvim je sposobno izdržati neko vrijeme, zaključuje britanski The Economist.
