Američka vlada će uzvratiti ako Rusija počne oduzimati imovinu američkih tvrtki koje su se povukle s tamošnjeg tržišta u svjetlu ruske vojne operacije u Ukrajini i sankcija koje su uslijedile, izjavila je večeras glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.
“Pozdravili smo ovakve poteze brojnih tvrtki. … Ako one (ruske vlasti) poduzmu takve mjere, onda sam sigurna da će uslijediti akcije s naše strane, ali sada se ništa slično ne događa”, kazala je Psaki novinarima.
Podsjećamo da je tajnik Glavnog odbora vladajuće ruske stranke Jedinstvena Rusija, Andrej Turčak, prošli ponedjeljak izjavio da je stranka predložila nacionalizaciju proizvodnje stranih tvrtki koje su najavile svoje povlačenje s ruskog tržišta.
U srijedu, 9. ožujka, objavljeno je kako je rusko vladino povjerenstvo za zakonodavnu aktivnost odobrilo drugi paket mjera za potporu gospodarstvu, uključujući i mehanizam za nacionalizaciju imovine. Prijedlog zakona omogućuje sudu uvođenje vanjskog upravljanja u tvrtke koje su prestale s radom, u kojima je više od 25 posto dionica u vlasništvu stranaca iz Rusiji neprijateljskih država.
Rusija sastavila popis stranih tvrtki koje se mogu nacionalizirati
Ruskoj vladi i državnom tužiteljstvu poslan je popis stranih tvrtki koje bi mogle biti nacionalizirane. Popis je pripremila organizacija pod nazivom Inicijativa javnih potrošača, navodi tamošnji medij Izvestia.
On uključuje 60-ak tvrtki koje su najavile prestanak rada u Rusiji bez davanja jamstava potrošačima. Među njima su Volkswagen, Apple, IKEA, Microsoft, IBM, Shell, McDonald’s, Porsche, Toyota, H&M itd.
“Agencije za provedbu zakona, Ministarstvo industrije i trgovine i Rospotrebnadzor također će biti uključeni u rad na ovom popisu, svaki u dijelu svoje nadležnosti. Naravno, lista je otvorena. Čim se pojave tvrtke koje najavljuju povlačenje bez davanja jamstava ruskim potrošačima, one se tamo (u spisak) dodaju. Sukladno tome, prema njima će se primjenjivati upravni, kazneni i sudski postupci”, objasnio je za ruski medij Izvestija Oleg Pavlov, čelnik organizacije Inicijative javnih potrošača.
“Dolazak na crnu listu protiv sankcija znači za tvrtku koja je prekršila (ruski zakon) i njezino rukovodstvo ostvarivanje sljedećih rizika: zapljena računa i imovine, uvođenje vanjskog upravljanja, nacionalizacija imovine. Također, uprava ovih tvrtki može biti kazneno odgovorna za namjerni stečaj i prijevaru u posebno velikim razmjerima”, objasnio je Oleg Pavlov.
Proteklih dana u Rusiji mnogi političari i analitičari najavljuju i opravdavaju nacionalizaciju stranih tvrtki koje napuštaju Rusiju, bez poštivanja pravne regulative ruskih nadležnih tijela za obavljanje poslovne djelatnosti. Ukoliko strane tvrtke ne namjeravaju isplaćivati plaće radnicima u vrijeme njihovog povlačenja, krše ruski zakon.
Tako pojedini tamošnji analitičari kao primjer navode inozemne proizvođača dječje hrane u Rusiji, koji su odlučili prestati s radom. S obzirom da je to industrija koja je prijeko potrebna građanima, pitaju se, zašto vlada odmah ne bi takve industrijske pogone nacionalizirala i radnicima omogućila nastavak proizvodnja na čelu s novom upravom. Rusiji je, navode, ionako objavljen sankcijski tj. ekonomski rat s ciljem patnje čitavog stanovništva a ne samo političkog vrha ili s njim povezanih oligarha.
Vidjet ćemo kako će se dalje razvijati ovo vrlo važno pitanje, s prijetećim tektonskim posljedicama po sve strane. Radi se o imovini vrijednoj više desetaka milijardi dolara, a da ne govorimo o poslovnoj dobiti (riječ je o pravim industrijskim i energetskim divovima koji su do sada poslovali u Rusiji, poput Volkswagen-a, IKEA-e, Shell-a, BP-a, ExxonMobil-a, …). Ruski zakonski prijedlozi sada idu u smjeru, da bi se stvarni vlasnici moguće nacionaliziranih tvrtki mogli nakon 6 mjeseci javiti nadležnim ruskim tijelima i reći žele li nastaviti svoju proizvodnju na teritoriju RF. Ukoliko to žele imovina bi im se ponovo vratila.
Rekli bismo slijedeće: izvanredna vremena traže izvanredne odluke. Skupa će biti ova “velika igra”, prije svega SAD-a i Rusije, u kojoj će oni, EU, a vjerojatno i mnogi drugi, platiti golemu cijenu. Ta je opasna “igra” zapravo tek počela, a Ukrajina je samo poligon za političko i medijsko fokusiranje javnosti, dok će se u njenoj pozadini odlučivati o sudbini stotina i stotina milijardi dolara. Najveću cijenu pokrenutog ludila, naravno, platit će, kao i uvijek – obični ljudi.
