Z. Meter: Britanska ministrica obrane navodno podržala ideju Litve o slanju koalicijskih vojnih brodova za deblokadu Odese

Zoran Meter

Ukrajina se, skupa s vojnim sukobom koji se vodi na njenom tlu, sve više pretvara u „crnu rupu“ koja prijeti usisavanjem čitavog svijeta. O tome svjedoče i sve rizičniji potezi kolektivnog Zapada predvođenog SAD-om vezano uz isporuke teškog i sve modernijeg naoružanja Kijevu za suprotstavljanje ruskim snagama, poput odluke Kraljevine Danske od prošlog ponedjeljka da Ukrajini isporuči protubrodske rakete Harpoon i lansere za iste. To bi, navodno, ukrajinskoj vojsci omogućilo potapanje ruskih brodova iz Crnomorske flote koji sudjeluju u pomorskoj blokadi.

Moskva, za sada, na takve najave ne reagira histerično, već samo navodi kako ruske zračne i raketne snage sistematski uništavaju skladišta i centre u koja se oružje sa zapada dovodi. Naravno, pri tom treba biti realan i kazati kako je ipak nemoguće pratiti baš sve i da dio isporučenog oružja sasvim sigurno stiže i do ukrajinskih vojnika na samim bojišnicama.

Međutim, Rusija tome još uvijek ne pridaje pojačanu sigurnosnu pozornost, ali politički vrh zemlje ipak postojano upozorava (prije svega Washington) da ovakvi potezi dodatno eskaliraju stanje jer, kako navode, potvrđuju da Zapad protiv Rusije u Ukrajini vodi hibridni ili proxy rat.

Čime će sve to na kraju rezultirati (teško nečim dobrim) još nitko ne zna, ali da je stanje sve opasnije sumnje nema. Tome pridonose i pojedine sulude izjave visokopozicioniranih državnih službenika, pa i čitavih institucija pojedinih zemalja tzv. kolektivnog Zapada, prije svega s istočnog krila EU, koje, barem za sada – oni realističniji i utjecajniji krugovi i zemlje na Zapadu srećom odbacuju.  Tako je nedavno litavski Seim (parlament) Rusiju službeno proglasio ni manje ni više nego terorističkom državom što do sada, a vjerojatno i u buduće, nitko na Zapadu neće slijediti, barem ne na službenoj razini (politička i medijska retorika nešto su posve drugo). Međutim tu nikako nije i kraj verbalne eskalacije, o čemu najbolje svjedoči i slijedeća vijest.




Razgovori oko slanja brodova Kraljevske mornarice u Crno more za pratnju žitarica iz Ukrajine zbog  globalne nestašice vodili su se između ministrice vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva Liz Truss i ministra vanjskih poslova Litve Gabrieliusa Landsbergisa, navodi u srijedu, 25. svibnja, britanski medij Daily Express nakon što je ugledni britanski The Times jučer prvi izvijestio o takvim prijedlozima litavskog šefa diplomacije.

Konkretno, Times, pozivajući se na diplomatski izvor, izvijestio je kako je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss podržala ideju stvaranja koalicije zemalja koje bi se bavile deblokadom zaliha ukrajinskog žita. Prema litavskom ministru, jedini praktični način za izvoz žitarica je preko Odese. Njegov bi plan također zahtijevao čišćenje dijelova Crnog mora i postizanje sporazuma s Turskom. Gabrielius je sugerirao da bi, osim Britanije, zaštitu brodova mogle osigurati i države koje bi bile pogođene eventualnim gubitkom žitarica, poput Egipta.





Međutim, na sreću, od toga neće biti ništa. Rizici su pregolemi i zapravo bi vodili u neposredni sukob s ruskim vojnim brodovljem koje sudjeluje u blokadi ukrajinske obale i tamošnjih luka. Također treba naglasiti kako je ulazak vojnih brodova neke međunarodne koalicije u Crno more nemoguć i s točke međunarodnog prava tj. konvencije Montreaux iz 1936. g. koja govori o režimu plovidbe kroz tjesnace Bospor i Dardanele. Turska se uvijek strogo pridržava međunarodnog prava koje iz te konvencije proizlaze. Tako je Ankara već na samom početku ruske vojne intervencije u Ukrajini zabranila prolaz svim ratnim brodovima (neovisno čijim) u i iz Crnog mora.

O svijesti spomenutih golemih rizika u slučaju prihvaćanja litavskog prijedloga svjedoči i izjava britanskog Ministarstva obrane u kojoj se navodi kako UK ne planira rasporediti ratne brodove u Crnom moru s ciljem deblokade ukrajinskih zaliha žita.

“Da razjasnimo nedavna izvješća, trenutačno nema planova za stacioniranje britanskih ratnih brodova u Crnom moru. Nastavit ćemo intenzivno surađivati ​​s međunarodnim partnerima na pronalaženju načina za nastavak izvoza žitarica iz Ukrajine”, objavilo je britansko Ministarstvo obrane na Twitteru.

Već ranije je rusko Ministarstvo vanjskih poslova izjavilo kako se Rusija ne miješa u izvoz ukrajinskog žita, a da su logistički problemi oko toga nastali krivnjom Kijeva zbog miniranja njihovih morskih luka od strane ukrajinske vojske. Rusko MVP, kako prenose ruski mediji, dodalo je da “razgovori o navodnom blokiranju Rusije izvoza ukrajinskog žita u crnomorskim lukama i posljedičnom deficitu na tržištu žitarica nisu ništa drugo nego špekulacije”.




Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja kazao je da se, prema izjavama zapadnih političara i medija, žito iz Ukrajine aktivno izvozi i vlakovima i teglenicama rijekom Dunav – kroz Rumunjsku. Pri tom je kazao kako Rusija opravdano sumnja da ono neće stići do gladnih stanovnika svjetskog juga, već da će biti uskladišteno u zemljama zapada kao kompenzacija za izvoz oružja Ukrajini. Taj posljednji dio izjave, naravno, ne možemo potvrditi niti provjeriti.

Ali ono što znamo je da izvoz ukrajinskog žita, osim Nebenzje i zapadnih političara i medija potvrđuju i satelitske snimke navigacijskih portala. Zato je britansko Ministarstvo obrane svakako u pravu kada odbacuje krajnje rizične i s gledišta realnosti i zdrave logike sulude prijedloge litavske strane za formiranje nekakve koalicije zainteresiranih zemalja i njihovog slanja vojnih brodova za deblokadu Odese.

Koliko su oni stvarno „suludi“ a koliko samo služe u nastaloj  „velikoj igri“ i politici pritisaka na Moskvu drugo je pitanje. Kao što je pitanje i koliko te i takve izjave Moskvu uopće zabrinjavaju? Jučer je ruski ministar obrane Sergej Šojgu izjavio na sastanku ODKB (CSTO) – ruskog pandana NATO-saveza, da se ruska vojna intervencija u Ukrajini nastavlja i da će trajati do ispunjenja svih zadanih ciljeva s njezinog početka. Istodobno, politički vrh zemlje objavio je kako su svi pregovori između Moskve i Kijeva zaustavljeni i da je to volja potonjeg.

Dakle, do mira u Ukrajini još je dalek i trnovit put. Ali upravo zbog toga treba voditi računa da stanje ne eskalira i izvan granica te zemlje tj. da se Ukrajina i konačno ne pretvori u „crnu rupu“ s početka ovog teksta.

Komentari

komentar

You may also like