Zoran Meter
Stižu zanimljive vijesti iz svijeta energetike, sektora koji je već mjesecima, pa i godinama poremećen kako novim strateškim planovima za prijelaz s fosilnih na obnovljive izvore energije (i gdje ne ide baš sve prema prvobitnom planu i oko čega nema globalnog konsenzusa što je potvrdio i prošlojesenski klimatski summit u Glasgowu), tako i složenim geopolitičkim čimbenicima koji su dodatno eskalirali ruskom invazijom na Ukrajinu započetom prije gotovo mjesec dana (24. veljače).
Proteklih smo tjedana tako svjedočili naglom rastu cijena nafte i na svjetskom i na domaćem tržištu, dok je ono plinsko već dugo vremena krajnje nestabilno, s promjenjivim amplitudama – ali svakako s višestruko većim cijenama u Europi od onih koje su do prije samo cca godinu dana (i dugi niz godina prije toga) značile stabilnost za ekonomije i političare, a zadovoljstvo za obične (male) potrošače i njihove kućne proračune.
Što se tiče ovog drugog tj. plina, vrlo zanimljiva je izjava singapurskog dopisnika američkog Bloomberga Stephena Stapzhinskog koji kaže slijedeće:
“Cijene prirodnog plina u Europi pale su na najniže (razine) u gotovo tri tjedna zahvaljujući stabilnim opskrbama iz Rusije. Tokovi ruskog plina kroz plinovode koji prelaze teritorij Ukrajine ostaju stabilni. Gazprom je naveo da se tranzit odvija u normalnom režimu. Narudžbe putem Sjevernog toka (1) su porasle”, navodi Stapzhinsky.
Prema platformi EEX, od 24. veljače (kada je počela ruska vojna operacija u Ukrajini) do 8. ožujka cijena plina na ujedinjenoj njemačkoj burzi THE s isporukom dan unaprijed porasla je s 1030 dolara za tisuću kubnih metara na $ 2500. Ali onda, do 22. ožujka, postupno se smanjila na 1050 dolara za tisuću kubnih metara.
Isporuka LNG-a i norveški izvoz u tome su imali malu ulogu, budući da su od siječnja na približno istoj razini: u ožujku prosječno (LNG) 328 milijuna kubičnih metara dnevno i 342 milijuna kubnih metara (norveški plin), prema GIE platformi i operateru GASSCO.
Što se tiče Gazproma i njegovih isporuka, prema ENTSOG-u, od 1. do 20. ožujka njegove prosječne isporuke u Europu (bez Turske i Velike Britanije) ostaju na prosječnoj razini od 363 milijuna kubičnih metara dnevno. To je 115 milijuna kubika više nego u siječnju, a gotovo 60 milijuna kubika više nego u veljači.
Ako trenutačnim isporukama iz Rusije dodamo crpljenje iz skladišta u Njemačkoj, Nizozemskoj i Austriji, gdje Gazprom skladišti svoje zalihe, onda ruski izvoz tijekom tri tjedna ožujka iznosi oko 390 milijuna kubika dnevno, što je mnogo više od dobavljača LNG-a i plina iz Norveške.
Što se tiče nafte, stanje posljednjih tjedana nije niti malo povoljnije u odnosu na plin. U tu svrhu osvrnuo bih se na nedavni tekst britanskog medija The Economist koji navodi kako je tržište nafte još daleko od stabilizacije, pri čemu se ističu tri ključna čimbenika, kao uzroci, od kojih su savki pojedinačno dovoljni za izazivanje oštrih oscilacija cijena.
Prvo, izračuni OPEC-a i Međunarodna agencije za energetiku koja je 16. ožujka priopćila da bi od travnja na svjetskim tržištima moglo doći do nestašice nafte u iznosu od tri milijuna barela dnevno. Prošle godine svijet je trošio oko 98 milijuna barela dnevno.
Drugi izvor neizvjesnosti je sposobnost američkih proizvođača nafte iz škriljevca da popune prazninu u opskrbi. Kada je došlo do prvog buma frackinga od 2010. do 2015., američka proizvodnja je porasla, uzrokujući pad cijena i slabljenje utjecaja OPEC-a. No, uvjeti u američkom gospodarstvu od tada su se enormno promijenili, a sada analitičari i stručnjaci iz industrije snažno sumnjaju da će nafta iz škriljevca biti na visini zadatka.
Treća i najsloženija komponenta volatilnosti cijene nafte povezana je s potražnjom. Kineska strategija “COVID zero” testira se do krajnjih granica. Zemlja je danas zabilježila najveću stopu zaraze od početka pandemije, a deseci milijuna ljudi izolirani su u Šangaju i Shenzhenu, najprosperitetnijim gradovima i važnim izvoznim središtima. Tvrtka za istraživanje tržišta Platts Analytics vjeruje da bi ograničenja mogla smanjiti potražnju za naftom za 650.000 barela dnevno u ožujku. To je otprilike jednako količini proizvodnje nafte u Venezueli.
Čak i prije toga pojavili su se znakovi usporavanja kineskog gospodarstva, navodi britanski medij.
Makinacije OPEC-a, američke špekulacije sa škriljcem i zdravlje kineskog gospodarstva izvori su nestabilnosti koji moraju nestati da bi se volatilnost tržišta nafte smanjila. Svaki od ovih čimbenika sam po sebi obično je dovoljan da izazove oštre fluktuacije cijena. A kad počnu djelovati zajedno, dobije se eksplozivna smjesa, zaključuje s pravom utjecajni britanski medij.
I za kraj, opet malo povratka na sveprisutnu geopolitiku, pa tako i u sferi energetike (tamo pogotovo!).
Američki Bloomberg navodi kako se britanska vlada sprema preuzeti tvrtku „Gazprom Retail Arm“
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva “privremeno” će preuzeti Gazpromove maloprodajne operacije u zemlji, izvijestio je Bloomberg, pozivajući se na osobe upoznate s tim. Prema autorima članka, ova odluka Londona posljedica je činjenice da je tvrtka pod pritiskom zbog operacije u Ukrajini.
Gazprom Marketing & Trading Retail Ltd. glavni je kandidat za uvođenje u režim posebne uprave Ujedinjenog Kraljevstva, tvrdi osoba koja je upoznata s tim. Dužnosnici pomno prate situaciju u tvrtki koja ima više od 30.000 poslovnih korisnika.
Pripreme britanske vlade posljednji su znak kako je tvrtka pod ruskom kontrolom stisnuta kao rezultat invazije. Drugi energetski divovi također okreću leđa Gazpromovoj veletrgovinskoj jedinici, a samo nekoliko velikih europskih tvrtki još uvijek posluje s njom na tržištu bez recepta.
Podružnica posluje kao Gazprom Energy i opskrbljuje više od petine poslovnog plina u Ujedinjenom Kraljevstvu 2020. Ima osoblje od preko 300 ljudi diljem Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Nizozemske te opskrbljuje tržišna i javna tijela, uključujući dijelove Nacionalne zdravstvene službe.
