Zoran Meter
Od 13. veljače, zbog “pojačanih neprijateljstava” i “opasnosti od uličnih borbi” – ukrajinska vojska zatvorila je grad Bahmut za ulazak civila i volontera. Ta odluka vjerojatno je uvod u povlačenje ukrajinskih snaga iz tog grada, piše američki The New York Times.
“Zabrana pristupa dragovoljcima mogla bi značiti uvod u povlačenje ukrajinskih snaga, iako ukrajinska vojska inzistira na tome da zadrži kontrolu nad gradom, da mogu opskrbiti trupe i mogu evakuirati svoje ranjenike”, piše NYT.
Taj, 8. po veličini grad u Donbasu, koji je prije rata imao oko 70 000 stanovnika, nalazi se u vrlo teškom položaju, u poluokruženju ruskih snaga – pri čemu su neke od važnih prometnica koje od Bahmuta vode prema zapadu već ili potpuno presječene, ili im prijeti da budu pokrivene ruskim topništvom što usložnjava dostavu pomoći, ali i eventualno sigurno izvlačenje vojnika i vojne tehnike iz grada.
Snažne borbe za grad traju još od ljeta prošle godine, a ruske su snage od nove godine intenzivirale napade i zauzele istočne i jugoistočne dijelove grada. Gotovo su svi civili grad već napustili, a borbe se vode za svaku zgradu i za svaku ulicu.
Zanimljivo je da je The Washington Post (WP) u siječnju usporedio “bitku za Bakhmut” s odlučujućim trenutkom za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s obzirom da je Kijev Bahmut označio “tvrđavom” i “simbolom nadljudskog otpora, zbog čega je čak i planirano povlačenje politički teško”.
Ruski pak mediji bitke za Bahmut i u siječnju osvojeni, 15 kilometara sjeverniji i manji grad Soledar smatraju „grobnicom“ ukrajinske vojske. Ukazuju i na brzi napredak ruskih snaga sjevernije – duž granice Luhanske i Harkovske oblasti u smjeru Limana (u harkovskoj regiji), gdje je zapravo, po ukrajinsku vojsku stanje sada i najkritičnije. Radi se o prostorima koje su ukrajinske snage u kasno ljeto prošle godine zauzele u svojoj neočekivanoj i brzoj protuofenzivi – potisnuvši sve ruske snage iz Harkovske oblasti što je bio i jedan od najtežih poraza ruske vojske od početaka rata od prije godinu dana.
Vjerojatno zato nisu bili nerijetki i pozivi Kijevu od pojedinih zapadnih saveznika da razmisli o planskom privremenom povlačenju svojih snaga iz Bahmuta kako bi ih očuvao za očekivanu ukrajinsku ofanzivu koja bi mogla početi, prema pojedinim izvorima u proljeće, a oprema drugima u ljeto ove godine – nakon što se kompletira obećana zapadna pomoć u tenkovima i drugom naoružanju, i nakon što se s obuke u zapadnim kampovima vrate novi ukrajinski vojnici.
S druge pak strane, jučer The Washington Post piše kako američki dužnosnici vrše pritisak na Kijev da postane aktivniji u borbama jer će mu kasnije biti teže dobiti pomoć od Kongresa čiji je Zastupnički dom prešao u ruke republikanaca i koji nisu skloni neograničenoj pomoći Kijevu u kontekstu složenog gospodarskog stanja u SAD-u ali i planiranog dugoročnog sukobljavanja s Kinom.
Naime, kako navodi WP, Bijela kuća vjeruje da uz nedavnu pomoć Washingtona i saveznika Kijev može odlučno promijeniti tijek sukoba, a što će kasnije biti teže.
“Nastavit ćemo ih pokušavati uvjeriti (Kijev) da ne možemo ništa učiniti zauvijek”, citira WP izjavu izvjesnog dužnosnika američke administracije. Biden i njegovi savjetnici zato vjeruju da će biti teže podupirati Ukrajinu kada ona iscrpi sadašnji paket pomoći, što bi se, kako se napominje, moglo dogoditi ovog ljeta.
Što se tiče spomenutog Bahmuta, WP navodi kako američki dužnosnici smatraju da Kijev troši značajna sredstva za zaštitu tog grada za kojeg Volodimir Zelenski vjeruje da će njegov gubitak pogoditi moral Ukrajinaca.
Cilj je Bidenove administracije, zaključuje WP, da ukrajinska vojska u idućim mjesecima zauzme što više teritorija kako bi ojačana mogla sjesti za pregovarački stol.
Ovome bih dodao kako brojni izvori i na Zapadu i u Rusiji govore da su sadašnje pojačane ruske vojne aktivnosti, iako s vrlo sporim pomakom naprijed zbog snažnog ukrajinskog otpora, i preuzimanje inicijative duž oko 150 kilometara duge bojišnice u Donbasu uvod u novu veliku rusku ofenzivu.
Potvrda o tome iz Moskve naravno nema, jer se takve stvari uvijek i svugdje drže vojnom tajnom. Ništa čudno, jer da se potvrđuju, ne bi predstavljale čimbenik iznenađenja za neprijatelja – koji je često i presudan za uspjeh.
Brojni ruski analitičari upozoravaju kako Moskva želi zauzeti što povoljnije položaje i nove teritorije prije očekivane ukrajinske ofenzive, bilo s ciljem njezinog potpunog onemogućavanja presijecanjem ključnih komunikacija ili pak ograničavanja njezinog dosega.
Kako god bilo, 2023. godina u mnogomu može biti odlučujuća za konačni ishod ukrajinskog rata – i to je stvar oko koje su i zapadni i ruski vojni analitičari suglasni kao o rijetko čemu drugom.
