Z. Meter: Južna Amerika odbila krenuti u “pohod protiv Rusije”

Zoran Meter

San Zapada o stvaranju globalne koalicije protiv Rusije srušio se u Latinskoj Americi, napisao je prošli tjedan utjecajni francuski medij Le Figaro, navodeći kako su „predsjednici Brazila, Argentine i Kolumbije odbili dati oružje Kijevu“.

Prije komentara teksta spomenutog francuskog medija htio bih ukratko pojasniti o čemu je zapravo riječ.

Proturuske sankcije združenog Zapada, najveće u povijesti prema bilo kojoj zemlji, nisu proizvele očekivani učinak po dva ključna elementa:

1. nisu izazvale brzi slom gospodarskog i financijskog sektora Rusije uz posljedično izazivanje socijalnog nezadovoljstva građana koje bi ubrzalo smjenu ne samo državnog vrha već i čitavog političkog ustroja te zemlje nakon čega bi ona bila stavljena pod konačni utjecaj Zapada, prije svega SAD-a;





2. nisu dovele do očekivane solidarnosti sa Zapadom „ostatka svijeta“ po pitanju priključenja proturuskim sankcijama.

I jedno i drugo sada je veliki problem kreatora nove zapadne politike prema Rusiji. Zato se od brzog slamanja Rusije odustalo s obzirom na neočekivanu žilavost njezinog gospodarstva kao i učvršćivanja pozicije samog Vladimira Putina unutar sve jače homogeniziranog društva koje sve više Zapad počinje doživljavati kao krajnje ozbiljnu egzistencijalnu prijetnju i državi i Rusima kao narodu uopće (o tome već duže vrijeme otvoreno pišu ruski mediji i govore tamošnji analitičari). Drugim riječima, Zapad sada sve nade polaže u dugoročno slabljenje Rusije tj. na postupni kumulativni sankcijski učinak.

Ali da bi to bilo učinkovito nužno je da se sankcijama pridruže i ključne države izvan združenog Zapada s obzirom da upravo kroz razvoj suradnje, prije svega ekonomske, Moskva mukotrpno ali i sve uspješnije diverzificira svoju robnu razmjenu iz zapadnog smjera prema geopolitičkom i geoekonomskom istoku i jugu.





Drugim riječima, ako tako ostane i dalje vrlo je izvjesno da Sjedinjene Države neće uspjeti u planiranoj strategiji slamanja Rusije. Tj. nužno im  je na svoju stranu privući i nove geopolitičke centre moći – prije svega „globalni jug“ – na čije vodstvo, čini se – pretendira Brazil (Indija, a poglavito Kina, već ima puno šire globalne interese nego što joj pruža samo jug). O tome je, nakon svoje inauguracije u siječnju ove godine otvoreno govorio novi brazilski predsjednik Lula da Silva – jasno dajući do znanja kako se Brazil neće dati uvući u globalne geopolitičke obračune velikih država i da će se fokusirati na jačanje zajedništva zemalja Južne Amerike i Kariba s ciljem stvaranja vlastitog centra moći unutar novog multipolarnog svijeta koji upravo nastaje.

Pri tom se veliki Brazil sve više povezuje i s trećom najmnogoljudnijom zemljom Južne Amerike – Argentinom (nedavno su njihovi predsjednici razgovarali i o uvođenju zajedničke valute sur (jug), ali i s drugom najmnogoljudnijom zemljom te regije – Kolumbijom, koja je lani također dobila ljevičarsku vladu (ljevica u Latinskoj Americi tradicionalno ima protuamerički karakter).

A pridobivanje Južne Amerike na stranu Zapada kroz priključenje proturuskim sankcijama, ili barem isporukama njihovog oružja Ukrajini – zadatak je koji su dobili državnici ključnih europskih zemalja.

Jedan od glavnih poteza s tim ciljem je i turneja njemačkog kancelara Olafa Scholza južnoameričkim kontinentom. Međutim, rezultati koje je Scholz tamo postigao su razočaravajući. O tome svjedoči i nedavni tekst medija POLITICO u kojem se govori kako je brazilski predsjednik Lula da Silva ne samo odbio slati oružje u Ukrajinu, već se, kako se navodi, i suprotstavio Scholzovim stavovima po pitanju glavnog krivca za ukrajinski rat, jasno aludirajući da za isti krivnju snosi i Kijev (vidi poveznicu ovdje ili ispod teksta).

Sličnu sudbinu imao je i Scholzov posjet Buenos Airesu, gdje mu je argentinski predsjednik Alberto Fernandez otvoreno kazao kako Argentina neće isporučivati oružje Ukrajini i da to vjerojatno neće učiniti niti jedna zemlja Južne Amerike.

Još će teže Zapadu biti nagovoriti afričke zemlje na zauzimanje proturuske politike s obzirom kako Moskva tamo, osim sve jačih gospodarskih veza (koje nisu toliko izražene u Latinskoj Americi gdje su jače one političke) ima i tradicionalno dobre političke odnose i jak utjecaj još od doba SSSR-a kada je ovaj mnogima od njih pomagao u protukolonijalnoj borbi. O tome svjedoči i nedavna turneja ruskog šefa diplomacije Sergeja Lavrova – od Južnoafričke Republike (JAR) do Egipta, a prije dva dana boravio je i u Iraku s kojim Moskva upravo nastoji obnoviti ranije čvrste veze još iz doba Sadam Huseina, a što otvoreno želi i sadašnja šiijtska vlada u Bagdadu.

A evo što konkretno na ovu temu piše francuski Le Figaro.

Brazilski predsjednik Lula da Silva odbio je isporučiti tenkovsko streljivo koje je tražila Njemačka. Njegov argentinski kolega Alberto Fernandez, koji se drži stava argentinske neutralnosti, također je podsjetio da se pitanje opskrbe oružjem ne razmatra.

Neke zemlje Latinske Amerike zalažu se za svoju neutralnost. Prema brazilskom mediju “Folha“, novoizabrani predsjednik Lula da Silva odbio je zahtjev njemačke vlade da osigura streljivo za tenkove Leopard-1 za isporuku Ukrajini.

Dok je zapovjednik brazilske vojske Julio Cesar de Arruda hvalio moguću ekonomsku korist od takve opskrbe, brazilski predsjednik usprotivio se takvoj operaciji, tvrdeći da “Ruse ne treba provocirati”. Ova odluka novog šefa države donijeta je dan prije smjene Julija Cesara de Arrude s mjesta vrhovnog zapovjednika, navodi Le Figaro.

Brazilske vlasti ostaju neutralne u ukrajinskom sukobu, iako je njihova zemlja osudila rusku invaziji u UN-u. Također, prema brazilskom mediju, Njemačka je već prošle godine ispitivala vladu Jaira Bolsonara o mogućnosti nabave streljiva za stari protuzračni tenk Gepard poslan u Ukrajinu. Brazil još uvijek koristi ovaj model u svojoj vojsci.

Brazil uvelike ovisi o uvozu ruskog gnojiva za svoju poljoprivredu i odbija se pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije od prvog dana ruske specijalne operacije. Zemlja, s novim predsjednikom, ostaje vjerna svojoj tradicionalnoj vanjskopolitičkoj strategiji nesvrstavanja. I Lula tako nastavlja vanjskopolitičku liniju svog prethodnika Jaira Bolsonara – navodi francuski medij.

Brazil nije jedina zemlja koja prema Rusiji zauzima drugačiji stav od zapadnog “mainstreama”, navodi dalje Le Figaro i kaže kako se Argentina također odbila pridružiti ekonomskim sankcijama protiv Moskve.

Argentinski predsjednik Alberto Fernandez rekao je ove subote na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, da se nada “skorom prekidu neprijateljstava na teritoriju Ukrajine”, ali i „precizirao da njegova zemlja Ukrajini neće isporučivati ​​oružje“. Naglasio je da “Argentina i Latinska Amerika ne planiraju slati oružje Ukrajini ili bilo kojoj drugoj zemlji u kojoj postoji sukob”.

Druge zemlje Latinske Amerike također odbijaju opskrbu Ukrajine oružjem, iako SAD inzistiraju na zamjeni stare sovjetske tehnologije na kontinentu modernom tehnologijom, prema nedavnim izjavama američke generalice Laure Richardson. Medij Folha tvrdi da je Kolumbija nedavno odbila isporuku starih helikoptera Mi-9 i Mi-17 sovjetske proizvodnje – zaključuje Le Figaro.

Nakon što se suprotstavio Scholzu oko pitanja krivnje za ukrajinski rat, brazilski predsjednik ima plan za okončanje sukoba

 

Komentari

komentar

You may also like