Z. Meter: Ministrica financija SAD-a predložila gornju cijenu ruske nafte. Lažni altruizam

Zoran Meter

“Čini mi se da postoji tendencija da se previše oslanja na sankcije. Ponekad mogu biti vrlo učinkovite, a ponekad nisu toliko učinkovite. Stoga mislim da nam je potreban niz različitih sredstava, a ne uvijek oslanjanje na sankcije koje mogu potkopati pričuvnu ulogu dolara”, kazala je Yellen

 

Još od lipnja, i sastanka članica G7 u Madridu, traju rasprave o tome kako je potrebno na globalnoj razini ograničiti gornju cijenu izvozne ruske nafte s ciljem sprječavanja zarade Moskve kojom može financirati rat u Ukrajini, kao i pomoći globalnom tržištu u zaštiti od previsokih cijena. Naravno, altruizmu tu nema mjesta – stvar je u tome da energetska kriza trese i Zapad, a da visoke cijene energenata potiču inflaciju koja u mnogim zemljama već doseže rekordne razine.

Problem s tom inicijativom, koju je Zapad u međuvremenu prihvatio, je u tome što će biti neučinkovita ako je ne podrže sve svjetske države uvoznice nafte (najviše one velike, poput Kine i Indije) osim zapadnih, koje su se (ili će to tek učiniti) ionako odrekle ruske nafte (SAD, Kanada i Velika Britanija još proljetos, a EU od 5. prosinca i to ruske nafte koja se prevozi tankerima dok će ona kroz naftovode i dalje teći prema zemljama koje su o njoj kritično ovisne, poput Mađarske i Slovačke). Osim toga problem je i u određivanju koja će to biti cijena a da se ne destimulira ruski izvoz „crnog zlata“ bez kojeg svijet ne može, kao i koji su to mehanizmi koji bi učinkovito mogli pratiti provedbu ove – do sad nikad ne poduzimane ali i krajnje rizične mjere s obzirom na najavljene ruske protuodgovore. Brojni analitičari upozoravaju da je inicijativa G7 neprovjerena i puna rizika i nepoznanica, od kojih mnoge izmiču zapadnoj kontroli i da neuspješna provedba može snažno i negativno odjeknuti na globalnoj razini. Jer embargo i ograničenje cijena dvije su posve različite stvari. O tome već duže vrijeme pišu i na to upozoravaju brojni ugledni mediji, uključujući i američki Bloomberg.

Osim što ovakva nastojanja prijete stabilnosti i tržišnim mehanizmima, ona obezvrjeđuju i skoro pola stoljeća ulaganja napora da se energija zadrži podalje od političkih sukoba, na čemu su upravo inzistirale zemlje Zapada.





Ako svemu ovome dodamo i prošlotjednu odluku OPEC+ (čija je ponajvažnija članica i Rusija) da od 1. studenog smanji dnevnu proizvodnju nafte za 2 milijuna barela, jasno je koliko sve to skupa može pogoditi tržište u smislu povećanja cijena nafte, što će, opet, naravno, najviše pogoditi siromašne zemlje (toliko o altruizmu).

O određivanju gornje cijene ruske nafte jučer je govorila američka ministrica financija Janet Yellen tijekom govora u sklopu jesenskog zasjedanja vrha Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

Zapad bi trebao pokušati postaviti gornju cijenu ruske nafte na 60 dolara po barelu, kazala je Yellen.





“Znamo da je Rusija već dugo bila spremna prodavati naftu i da je to činila s profitom po prosječnoj cijeni od oko 60-tak [dolara po barelu]. Čini mi se, zadnjih 5-7 god. Stoga bi, naravno, vaša cijena unutar ovih granica bila dovoljna da se smatra da Rusija može proizvoditi i prodavati [naftu] s profitom”, kazala je američka ministrica.

Yellen je prokomentirala tijek pokušaja kolektivnog Zapada da nametne gornju cijenu ruskog goriva. Istodobno, izrazila je mišljenje da su troškovi proizvodnje nafte u Rusiji “prilično niski”.

“Nismo odredili (graničnu) cijenu (ruske nafte) i radimo s našim partnerima kako bismo odlučili kakva bi ona trebala biti”, primijetila je Yellen.

Prema njezinim riječima, SAD pokušava zaštititi globalno energetsko tržište “od posljedica daljnjeg rasta cijena nafte”.

Prema njezinim riječima, američka administracija ne bi se trebala stalno oslanjati na sankcije, potrebno je više različitih sredstava kako se ne bi potkopala uloga dolara kao rezervne valute.

Upitana je koliko je SAD zabrinut da bi američke sankcije mogle na kraju navesti ljude da izbjegavaju korištenje dolara u trgovini i potkopati njegov status rezervne valute.

“Mislim da je ponekad primjereno koristiti sankcije. Kad smo započeli s administracijom (predsjednika SAD-a Joea Bidena), tražila sam izvješće o našoj politici sankcija da vidim što funkcionira, a što ne. Čini mi se da postoji tendencija da se previše oslanja na sankcije. Ponekad mogu biti vrlo učinkovite, a ponekad nisu toliko učinkovite. Stoga mislim da nam je potreban niz različitih sredstava, a ne uvijek oslanjanje na sankcije koje mogu potkopati pričuvnu ulogu dolara.” kazala je Yellen.

Dodala je da su Sjedinjene Države oprezne po pitanju uvođenja sankcija protiv Rusije, poglavito Središnje banke Ruske Federacije.

“Ali sankcije su obično učinkovitije kada ih ne nameću samo Sjedinjene Države, kada to činimo u partnerstvu. I bili smo vrlo oprezni pri uvođenju sankcija Rusiji. Sada smo Rusiji uveli vrlo značajne sankcije…“, kazala je američka ministrica financija.

Ovdje treba podsjetiti kako je ruski predsjednik Putin upozorio da će Rusija odmah obustaviti izvoz nafte svim državama koje prihvate ograničavajuću gornju cijenu ruske nafte jer je to protivno tržišnim zakonima. Isto je kazao i potpredsjednik ruske vlade Aleksandar Novak, dodavši kako Rusija neće raditi “po netržišnim uvjetima”. Upozorio je da se radi o uplitanju “u tržišne mehanizme tako važne industrije kao što je naftna industrija, koja je najvažnija u smislu osiguranja energetske sigurnosti cijelog svijeta, i takvi će pokušaji samo dovesti do destabilizacije naftne industrije i tržišta nafte.”

 

 

 

Komentari

komentar

You may also like