Z. Meter: Što ostaje od Zapadnih sankcija? Ruske banke opet prodaju dolare. Ruskom „Swiftu“ pridružile se 52 strane banke

Središnja ruska bankaBanka Rusije, obnovila je mogućnost ruskim financijskim institucijama da prodaju devize građanima, navode RIA Novosti.

Tako su banke za razdoblje od 18. travnja do 9. rujna 2022. dobile pravo na prodaju deviza Rusima, ali samo onih koje su zaprimljene u bankama počevši od 9. travnja 2022. godine. Osim toga, početkom ovog mjeseca ruski regulator odlučio je olakšati uvjete za kupnju strane valute od brokera. Dakle, ukinuta je provizija od 12 posto za kupnju deviza.

Banka Rusije uvela je restriktivne mjere u ožujku zbog velike volatilnosti tečaja rublje.

Ovoj vijesti svakako treba pridodati i onu od istog izvora, prema kojoj su se  ruskom sustavu financijskih poruka, njihovoj inačici SWIFT-a, već pridružile 52 strane banke. O tome je danas izvijestila predsjednica Banke Rusije Elvira Nabiullina.

Treba naglasiti kako se Rusija za mnoge ugledne zapadne analitičare i financijske medije iznenađujuće dobro nosi s uvedenim, nikad strožim zapadnim sankcijama protiv bilo koje zemlje svijeta nakon pokrenute vojne invazije na Ukrajinu 24. veljače ove godine. Nakon početnog šoka i naglog pada tečaja rublje i negativne reakcije financijskog tržišta, ruska je vlada pravovremenim i, očito, unaprijed dobro pripremljenim mjerama, uspjela brzo stabilizirati stanje – iako sankcije, nedvojbeno, jako udaraju po ukupno gospodarstvo.

U zemlji nije došlo do naglog i velikog poskupljenja osnovnih životnih potrepština, kao niti električne energije i cijena goriva. Iako ima problema u opskrbnim lancima, supermarketi i trgovine su dobro opskrbljene i nema značajnijeg pada potrošnje. Drugim riječima, očekivani sankcijski šok nije doveo do jačanja nezadovoljstva građana središnjom vlašću i predsjednikom Vladimirom Putinom osobno. Naprotiv, društvo se dodatno homogeniziralo na vladinoj platformi temeljenoj na tezi da Zapad želi uništiti i rusku državu i ruski narod, što je vidljivo iz istraživanja javnog mišljenja koje ukazuje na jačanje od ranije dobre potpore Vladimiru Putinu, kao i ruskoj vojnoj operaciji u Ukrajini – usprkos brojnim nespretnostima iz njene početne faze koje su dovele do neočekivano velikog broja ruskih žrtava u ljudstvu i tehnici.




Također treba pridodati da Turska priprema posebne zrakoplovne linije za dolazak ruskih turista, kao i da Tajland – omiljeno odredište ruskih gostiju, nije i neće uvesti sankcije Moskvi te očekuje veliki broj ruskih turista, jednako kao i Kuba i pojedine zemlje arapske regije.

Koliko će uspješno nošenje Rusije sa sankcijama trajati teško je reći, ali ono što je sigurno – očekivanog razarajućeg sankcijskog djelovanja na Rusiju od strane Zapada nema, i u srednjoročnom razdoblju će ga teško biti. Kao što nema niti priželjkivanih političkih ciljeva: mobilizacije ukupne međunarodne zajednice (izvan zapadnog geopolitičkog kruga koji broji milijardu stanovnika) na proturuskoj platformi tj. priključenju sankcijama i političkoj osudi Moskve zbog intervencije u Ukrajini. Oko 65 posto zemalja svijeta to za sada odbija učiniti, a one čine oko 7 milijardi stanovnika Zemlje. Među njima su i politički globalni ili regionalni „teškaši“ poput Kine, Indije, Turske i arapskih država, ali i Brazila, JAR, Izraela i brojnih drugih zemalja, pa čak i jedne Gruzije (potonja, za razliku od drugih, sankcije još nije uvela najvjerojatnije zbog straha od ponavljanja sudbine Ukrajine zbog njihovih identičnih težnji za ulazak u NATO savez što je Putin u prosincu prošle godine nazvao po rusku nacionalnu sigurnost potpuno neprihvatljivim).





Drugim riječima, „velika igra“ postaje sve zanimljivija kako u kontekstu razvoja vojnog i političkog stanja u samoj Ukrajini (o čemu će mnogo toga ovisiti), tako i po pitanju globalnih procesa nakon „sloma“ dosadašnjeg međunarodnog poretka.

Komentari

komentar

You may also like