Z. Meter: U sjeni diverzija na Sjevernom toku, Poljska otvorila svoj Baltički plinovod. Bidenove zlosutne prijetnje

Zoran Meter

Spomenuti bivši poljski ministar diplomacije, očito, „dolijeva ulje na vatru“ upravo u tom smjeru. Jer on nije obični anonimus, građanin-komentator iz susjedstva, već utjecajni poljski političar u srcu Washingtona

Slučajno ili ne, prekjučerašnje eksplozije na ruskim baltičkim plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, namijenjenim za isporuke prirodnog plina Njemačkoj, poklopile su se s jučerašnjim otvaranjem poljskog plinovoda Baltic Pipe, koji će toj zemlji omogućiti dostavu plina iz Norveške. Taj se plinovod na dnu Baltičkoga mora križa sa spomenutim ruskim plinovodima.

Plinovod Baltic Pipe, za kojeg se nadaju da će prekinuti ovisnost Poljske i dijela EU od ruskog plina, jučer je i službeno otvoren na svečanosti u poljskom gradu  Szczecinu. Njoj su, između ostalog, nazočili čelnici Poljske, Norveške i Danske.

Karta: plinovod Baltic Pipe

Kako navodi agencija Anadolu. norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland izjvio je da je to “važan korak na važnom putu prema neovisnosti Europe o ruskoj energiji”. Pri tom je pohvalio poljskog premijera Mateusza Morawieckog što je pokrenuo projekt prije mnogo godina, “puno prije nego što je većina ljudi shvatila važnost europske energetske neovisnosti”.

Naime, Varšava je ovaj energetski projekt pokrenula još 2016. godine, nakon ratnih sukoba u Ukrajini između ukrajinskih snaga i separatističkih regija na istoku zemlje, kao i ruskog pripajanja Krimskog poluotoka dvije godine ranije.





Novi plinovod dug je oko 900 kilometara, a norveški će plin u Poljsku dovoditi  preko Danske i Baltičkog mora.

Godišnji kapacitet Baltic Pipe iznosit će 10 milijardi kubičnih metara plina (za usporedbu, ruski plinovodi Sjeverni tok 1 i 2 imaju kapacitet od 55 milijardi m3 plina svaki), i “može dovesti plin iz polja na norveškom kontinentalnom pojasu i pridonijeti jačanju energetske sigurnosti u južnoj Skandinaviji, Poljskoj i drugim zemljama u regiji”, izjavio je norveški ministar Aasland.

Pri tom je optužio ruskog predsjednika Vladimira Putina da koristi energiju kao oružje “u pokušaju destabilizacije Europe i razbijanja našeg jedinstva”.





Podsjećam da je jučer Švedska i službeno potvrdila da su uzroci havarija na spomenuta dva ruska plinovoda bile eksplozije tj. da se zapravo radi o diverzijama. Krivac, međutim, još nije utvrđen.

Foto: curenje plina iz plinovoda Sjeverni tok, izvor: Guliver Image

Rusija na službenoj razini o svemu ovom šuti, dok njeni političari i analitičari, kao i energetski stručnjaci više-manje otvoreno govore, o tome, kome najviše odgovara energetsko odsijecanje Rusije od Europske unije, pri čemu se uglavnom aludira na Sjedinjene Države. U tom kontekstu ruski mediji jučer podsjećaju i na televizijskim ekranima puštaju govor američkog predsjednika Joe Bidena od 7. veljače ove godine, kada je na medijskoj konferenciji kazao kako će, u slučaju ruske agresije na Ukrajinu (počela je 24. veljače) Rusija ostati bez plinovoda Sjeverni tok. Na upit novinarke na koji to način Washington misli postići kada je Sjeverni tok (1) pod ingerencijom Njemačke, Biden je zagonetno odgovorio kako će Sjedinjene Države već pronaći načine.

Glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova komentirala je na društvenim mrežama objavu bivšeg poljskog ministra vanjskih poslova Radoslava Sikorskog u kojoj se, ni manje ni više, zahvalio Sjedinjenim Državama na šteti plinovodu Sjeverni tok, upitavši je li to priznanje terorističkog napada?

Zanimljivo je da se na ovu temu oglasio i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg, kazavši kako NATO s “velikom zabrinutošću” prati izvješća iz Baltičkog mora o curenju plina iz ruskih plinovoda Sjeverni tok. Stoltenberg je ustvrdio da je “iznimno važno dobiti sve činjenice na stol” i stoga NATO pozorno prati razvoj događaja.

Ovu je temu danas komentirao i šef diplomacije EU Josep Borrell, kazavši slijedeće: “EU je duboko zabrinuta zbog štete na Sjevernom toku 1 i 2. … Sigurnosna i ekološka pitanja su od najvećeg prioriteta. Ovi incidenti nisu slučajni i utječu na sve nas.” Napomenuo je kako “sve dostupne informacije ukazuju da su ta curenja rezultat namjernih radnji”.

Također je zanimljiva i jučerašnja opservacija na ovu temu od strane poznatog Bloombergovog kolumnista iz sfere energetike Javiera Blasa. On je, naime, u svom tvitu napisao slijedeće: “Kao što je napisao Ian Fleming (autor Jamesa Bonda), jednom je nesreća, dva puta je slučajnost, a treći put je djelovanje neprijatelja”.

Dakle, više-manje se svi slažu kako su havarije na ruskim plinovodima produkt namjernog ljudskog djelovanja, a ne tehničkog kvara i sl. Problem će, međutim, biti u tome, što će se krivac za diverzije, prema svemu sudeći – ostati nepoznat.

A u pokrenutom totalnom ratu Zapada protiv Rusije, koji se ovim samo dodatno radikalizira, složit će te se – teško je i očekivati da bude drukčije, osim, moguće, novih međusobnih optužbi i protuoptužbi – ovog puta i za terorizam. Spomenuti bivši poljski ministar diplomacije, očito, „dolijeva ulje na vatru“ upravo u tom smjeru. Jer on nije obični anonimus, građanin-komentator iz susjedstva, već utjecajni poljski političar u srcu Washingtona.

Više o ovoj temi možete pročitati na poveznici ovdje ili ispod teksta.

Z. Meter: Sabotaža i kaos? Rusi otvoreno optužuju SAD za istodobnu havariju triju cijevi plinovoda Sjeverni tok. Njemačka provodi istragu, Švedska upozorava

 

Komentari

komentar

You may also like