Završio sastanak Vijeća NATO-Rusija: međusobno „njušenje“, blefiranja i pesimizam

U tijeku je „njušenje“ namjera i odlučnosti protivnika, a odluku o svrhovitosti odnosno smislu daljnjeg nastavka pregovaračkog procesa nakon sutrašnjeg sastanka u Beču –  donijet će, vjerojatno, osobno američki i ruski predsjednici Joe Biden i Vladimir Putin

Gotovo svi ključni prijedlozi Rusije o sigurnosnim jamstvima u Europi su neprihvatljivi, izjavila je u srijedu, 12. siječnja, prva zamjenica američkog državnog tajnika Wendy Sherman i voditeljica američke pregovaračke delegacije s Rusijom  na medijskoj konferenciji nakon sastanka Vijeća NATO-Rusija (RNC) koji je završio u Bruxellesu.

Sastanak je trajao skoro četiri sata.

“Kao što je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg ranije rekao, bio je to vrlo ozbiljan i izravan razgovor. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško i zamjenik ruskog ministra obrane Aleksandar Fomin razgovarali su i dijelili prijedloge i stavove Ruske Federacije o europskoj sigurnosti i budućnosti NATO-a. Sjedinjene Države i naši saveznici u NATO-u bili su ujedinjeni u našim odgovorima, uključujući i kada su u pitanju neki od ključnih ruskih prijedloga koji jednostavno nisu prolazni. Saveznici u NATO-u u punom su jedinstvu istupili za potporu nizu važnih međunarodnih načela, prema kojima bi sve zemlje trebale imati mogućnost odabira svoje vanjskopolitičke orijentacije, da su suverenitet i teritorijalni integritet svetinja i da ih treba poštivati, te da sve zemlje mogu i trebaju biti slobodne da biraju…“, kazala je visoka službenica State Departmenta.

Izjavila je kako su zemlje NATO-a zahtijevale od Rusije da počne deeskalaciju i radi u diplomatskom smjeru i da sada Washington i njegovi saveznici vjeruju da će Rusija morati birati između deeskalacije i sukoba.

“I dalje smo spremni za interakciju s Rusijom. Visoka dinamika bilateralnog i multilateralnog angažmana ovog tjedna pokazala je da Sjedinjene Države, naši saveznici i partneri ne koče s vremenom. Rusija će morati učiniti težak izbor: deeskalacija i diplomacija ili konfrontacija i posljedice”, kazala je Sherman.





Međutim, dodala je kako se SAD nadaju da će ruska strana “izabrati mir i sigurnost”, kao i to da su zemlje NATO-a izrazile svoje stavove o tome gdje se može postići napredak s Rusijom.

“A na današnjem sastanku, NATO saveznici su izrazili svoje stavove o područjima u kojima bi NATO i Rusija mogli zajedno raditi na postizanju napretka, jačanju sigurnosti za sve nas i za svijet. Oni uključuju recipročne akcije za smanjenje rizika i transparentnosti, povećanje učinkovitosti interakcije i kontrole nad oružjem.”

Osim toga, na sastanku u Bruxellesu Rusija je ponovno upozorena na oštre mjere u slučaju invazije na Ukrajinu.





“Daljnja ruska invazija na Ukrajinu dovest će do značajnih troškova i posljedica koje će nadilaziti one s kojima su se ruske vlasti suočile 2014. godine”, rekla je američka diplomatkinja, dodajući kako se radi o “ekonomskim mjerama” koje će utjecati na rusko gospodarstvo i financijski sustav.

“Oni (Rusija) su moćna zemlja. Iskreno, teško je razumjeti činjenicu da se osjećaju ugroženima od Ukrajine – slabije demokracije koja se još uvijek razvija. Zašto im na granici treba 100 tisuća vojnika koji, po njima, nisu namijenjeni za invaziju, već za vježbe? Jutros su zabilježene vježbe gađanja. O čemu se radi? Je li ovo invazija? Radi li se o zastrašivanju? Je li ovo pokušaj subverzije? Ne znam, ali to ne pridonosi postizanju diplomatskog rješenja”, izjavila je Wendy Sherman na današnjoj medijskoj konferenciji i dodala kako se NATO saveznici neće „složiti da NATO ne može nastaviti proširenje“ i da neće „pristati da se vratimo na stanje iz 1997. godine”.

S druge strane, nakon sastanka Vijeća NATO-Rusija izjavu za novinare dao je i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg.

Kazao je kako je NATO obrambeni savez bez elemenata agresije i da „nikada nikoga nije prisiljavao da se pridruži našoj organizaciji”. Rusku ideju o širenju NATO-a kao činu agresije nazvao je neistinitom i naglasio kako širenje saveza ostaje kamen temeljac u “širenju slobode i demokracije” na europskom kontinentu.

Govoreći o akcijama NATO-a u Libiji, Stoltenberg je naglasio da su sve akcije provedene u skladu s mandatom UN-a, a vojne akcije izvedene su na inicijativu Europske unije.

Stoltenberg Ukrajinu ne smatra prijetnjom Ruskoj Federaciji. Istodobno je podsjetio na događaje na Krimu i Donbasu, optužujući Rusiju za “korištenje sile” protiv Ukrajine. Glavni tajnik NATO-a nazvao je vojne vježbe koje su u tijeku na teritoriju Ruske Federacije “nagomilavanjem snaga” i “prijetećom retorikom”.

Stoltenberg je naglasio važnost uspostave dijaloga u sadašnjim uvjetima, kada postoji opasnost od oružanog sukoba u Europi. Također je upozorio da bi NATO mogao ojačati svoju prisutnost na teritoriju saveznika na istoku u slučaju eskalacije stanja u Ukrajini. Istodobno je istaknuo kako se načelo NATO-a u jamčenju sigurnosti “svi za jednog i jedan za sve“ ne odnosi na one koji nisu njegovi članovi tj na Ukrajinu.

Uvjeravao je da Sjevernoatlantski savez uvijek spreman na smislen dijalog s Rusijom, te da se sigurnosna pitanja moraju razmatrati zajedno. Također je spreman razgovarati s Moskvom o svim vrstama kontrole naoružanja, poglavito o međusobnom ograničavanju razmještaja raketa i pitanju nuklearne politike.

U tijeku je medijska konferencija ruske strane

Situacija s kontrolom naoružanja u Europi potpuno se raspala zbog djelovanja Zapada, izjavio je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško na medijskoj konferenciji nakon današnjeg sastanka sastanka Vijeća NATO-Rusija i koja u trenutku pisanja ovog teksta još traje.

“Današnji sastanak bio je posvećen upravo analizi svih čimbenika koji utječu na degradaciju europske sigurnosti, što smo promatrali posljednjih godina”, objasnio je ruski diplomat, čije riječi prenose RIA Novosti.

Naglasio je kako Moskva i Sjevernoatlantski savez uopće nemaju ujedinjujuću pozitivnu agendu i da je NATO odlučan obuzdati Rusiju.

“Za to se izdvajaju golemi resursi, ne skriva se da je to glavna svrha saveza, a upravo ta činjenica destruktivno djeluje na pokušaje izgradnje zajedničke europske sigurnosti na drugim načelima”, izjavio je Gruško.

Ruska strana je izjavila kako Sjedinjene Države i njihovi saveznici pokušavaju postići nadmoć na svim mogućim područjima vojnih operacija: na kopnu, u zraku, na moru, u svemiru i u kibernetičkom prostoru.

Prema riječima Gruškoa, Rusija je na sastanku iskreno i izravno naznačila da bi daljnje klizanje situacije moglo dovesti do strašnih posljedica, ali se ne zalaže za takav scenarij.

“NATO shvaća načelo nedjeljivosti sigurnosti selektivno. U očima NATO-a on postoji samo za članice saveza. I u svojim praktičnim aktivnostima NATO neće voditi računa o sigurnosnim interesima drugih. … Čvrsto vjerujemo da načelo nedjeljivosti sigurnosti mora uzeti u obzir interese svih i da su pokušaji izgradnje sigurnosti bez ruskog sudjelovanja kontraproduktivni, osuđeni na neuspjeh. Nećemo dozvoliti da se to učini.”

Diplomat je istaknuo kako je daljnje širenje NATO-a ispunjeno rizicima koji će “previsiti svaku odluku o daljnjem širenju”. Prema njegovim riječima, ako zemlje saveza uistinu žele surađivati ​​s Rusijom, onda moraju prihvatiti njezinu ulogu zemlje koja jamči mir na golemom euroatlantskom prostoru.

Zaključak:

Sudeći prema prvim priopćenjima pregovaračkih strana nakon današnjeg sastanka, uzimajući u obzir i onaj prekjučerašnji, američko-ruski u Ženevi – jasno je slijedeće: nikakvog stvarnog napretka po pitanju približavanja stavova suprotstavljenih strana još uvijek nema, a ostavljena mogućnost da se sa sutrašnjim danom nešto konkretnije promjeni daje vrlo slabašne nade s obzirom na još širi format strana koje u razgovorima sudjeluju (OESS).

U tijeku je „njušenje“ namjera i odlučnosti protivnika, a odluku o svrhovitosti odnosno smislu daljnjeg nastavka pregovaračkog procesa nakon sutrašnjeg sastanka u Beču –  donijet će, vjerojatno, osobno američki i ruski predsjednici Joe Biden i Vladimir Putin.

Jasno je pri tom kako se Rusiji žuri, a da je NATO ona strana koja želi pregovore što više odugovlačiti.

Kako pomiriti naizgled nepomirljivo zadatak je kojeg bi se malo tko usudio prihvatiti. To možda i pokušavaju dvojica predsjednika ali ne ovisi sve o njima ma kako se god to možda i činilo. Prije svega se to odnosi na američku stranu.

Dijalog je, naravno, bolji od prekida odnosa i jačanja napetosti, ali je pitanje koliko će (prije svega rusku stranu) zadovoljiti samo neprestano konstatiranje već odavno poznatih stavova i tako u nedogled – kroz fingiranje dijaloga odnosno spremnosti na njega.

Ako se čitava stvar na kraju „zablokira“ (čitaj: pregovori propadnu), najvjerojatnije će biti u pravu spomenuta američka diplomatkinja Wendy Sherman kada danas kaže kako je Rusija ona koja će na kraju morati odlučiti je li za deeskalaciju i suradnju ili za konflikt.

Ali, iskreno rečeno, osim prijetnji snažnim sankcijama protiv Moskve i proklamiranjem jedinstva od strane Zapada oko ustrajavanja na njegovim temeljnim načelima, poput onih o slobodi, demokraciji i pravu država da same odluče o svom članstvu u NATO savezu i td. –  nema nikakvih drugih ograničavajućih mjera u slučaju da se Rusija odluči na agresivne poteze u Ukrajini (oko čega se sada najviše i priča iako Moskva postojano odbacuje da tako nešto planira ili da je ikada planirala, što je, naravno, teško provjerljivo ali nije baš niti uvjerljivo s obzirom na međusobne neprijateljske odnose dviju susjednih zemalja i šire interese Moskve).

Drugim riječima, Moskva je „dobila jamstvo“ da NATO zbog Ukrajine s Rusijom neće stupiti u rat, ali i jasnu poruku da bi takva odluka po nju mogla biti vrlo skupa tj. da joj najvjerojatnije slijedi potpuna izolacija od strane Zapada (iako se niti po pitanju određivanja oblika eventualnih sankcija protiv Rusije svi u EU ne slažu). A kako izolacija Rusije u praksi već godinama u dobroj mjeri i traje – Moskva je ta koja će morati odlučiti što joj je u većem interesu: daljnja destabilizacija Ukrajine s mogućom okupacijom dijela njezinog  teritorija ili zadržavanje kakvih-takvih (u svakom slučaju krajnje poremećenih) odnosa sa Zapadom koji se, zapravo, još samo ogledaju u sklopu energetske suradnje, ali  i ona sve više „puca po šavovima“.

U svakom slučaju brzo ćemo znati u kojem će se smjeru nastaviti započeti dijalog (u smjeru napretka ili propasti), odnosno razvoj ukupnih odnosa Zapad-Rusija koji će u mnogomu odrediti i sliku budućega svijeta. Jer ne zaboravimo, Kina itekako na sve ovo pozorno motri iz prikrajka. Ali i ne samo ona, tu su i Iran i brojni arapski igrači, kao i neizbježna Turska. Svih se njih odnosi Zapada i Rusije itekako tiču.

O ovoj temi više možete pročitati i u našem današnjem komentaru ovdje ili ispod teksta.

Z. Meter: Ima li nade za pozitivni pomak u današnjim pregovorima Vijeća NATO-Rusija?

 

 

 

 

Komentari

komentar

You may also like