Veliki intervju s katarskim šefom diplomacije šeikom Al-Thanijem, o krizi između arapskih monarhija

Portal Geopolitika News dobio je službeni prijevod originalnog intervjua televizije „Al Jazeera English“ sa šeikom Mohammedom bin Abdul Rahman Al-Thanijem, zamjenikom premijera i ministrom vanjskih poslova Katara, u kojemu je govorio o 3 godine blokade, koju su toj arapskoj državi Perzijskoga zaljeva nametnuli Saudijska Arabija, UAE, Egipat i Bahrein. U intervjuu je riječ o vrlo složenim međuarapskim odnosima, koje Zpadna javnost ne poznaje dovoljno ali koji tako snažno utječu na ukupne bliskoistočne odnose pa i šire.  Iz tog razloga prenosimo ga u cjelosti, bez ikakvih sadržajnih izmjena, osim u kontekstu hrvatskog jezičnog izričaja.

Foto: katarski potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova šeik Mohammed bin Abdul Rahman Al-Thani

Al Jazeera: Želimo dobrodošlicu zamjeniku premijera i  ministru vanjskih poslova šeiku Mohammedu bin Abdul Rahmanu Al Thaniu.  Prošle su tri godine od kada je Kataru nametnuta blokada. Znate li uzrok, bit toga problema?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Naravno, ako pogledamo pozadinu blokade, odredit ćemo razloge koji stoje iza nje i okolnosti u kojima je počela, vidjet ćemo kampanju dezinformacija protiv Države Katar i pokušaj da se izmisle razlozi za blokadu i da se ona opravda zaljevskoj javnosti i globalnom javnom mijenju. Druga faza počela je s hakiranjem Katarske novinske agencije, nakon čega je uslijedila kampanja dezinformacija protiv Države Katar i kampanja kojom bi se ona demonizirala. Do danas ne nalazimo jasne razloge za nametanje ove blokade, poglavito jer su odnosi koji povezuju Državu Katar i zemlje koje su nametnule blokadu u razdoblju koji joj je prethodio bili dobri i prijateljski. Postojala je stalna suradnja i dijalog između svih tih država, osim problema kojega su pokrenuli Ujedinjeni Arapski Emirati. Iako je njihov zahtjev za predaju supruge protivnika Emirata pokrenut dva mjeseca prije blokade,  nismo očekivali da će nas takav problem dovesti u ovu situaciju.




Al Jazeera: Kažete, dva mjeseca, ali u stvarnosti, princ Turki Al-Faisal, bivši šef saudijske obavještajne službe, koji je također bio veleposlanik u Washingtonu i Londonu, kaže da je problem mnogo stariji i datira od prije dvadeset godina, i da je u tom razdoblju bilo mnogo upozorenja. Kaže da se uzrok krize pripisuje težnji katarskog vodstva da igra ulogu u regiji, u skladu s onim što naziva “svojim interesima”. Koji je vaš komentar?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:





Ako se problem proteže na dvadeset godina kao što je princ Turki tvrdio u svom intervjuu, zašto ovaj problem onda nije riješen tijekom tih dvadeset godina kada su postojali neprestani dijalozi i mnoge izjave svih saudijskih uzvanika o dubini odnosa između Države Katara i Kraljevstva Saudijske Arabije? Nekoliko dana prije blokade i internetskog napada, saudijski ministar vanjskih poslova bio je u posjetu Državi Katar i obratio se na katarskoj konferenciji veleposlanika. To je odražavalo tadašnju dubinu odnosa Katara i Kraljevstva. Njegovo Veličanstvo Emir, šeik Tamim, došao je na vlast 2013. godine, a problemi su počeli samo nekoliko mjeseci nakon toga, a da se uopće nije znala Emirova politika, povlačenjem veleposlanika ili krizom iz 2014. godine, što je dovelo do takozvanog sporazuma iz Rijada, koji su oni prekršili.

Al Jazeera: Jeste li bili potpuno posvećeni ovom sporazumu?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Država Katar mu je bila u potpunosti predana, a svi zapisnici Vijeća za suradnju to dokazuju. Posvećenost Države Katar ovom sporazumu i kršenje ovog sporazuma bilo je, na žalost, očito iz mjera koje su te zemlje poduzele. Sporazum iz Rijada jasno predviđa rješavanje bilo kakvih nesporazuma putom mehanizma za rješavanje sporova, a ovaj mehanizam nije korišten, pa zašto onda govore o poštivanju sporazuma iz Rijada kojeg prije svega oni nisu poštivali?




Al Jazeera: Bez obzira na razloge, bez obzira na usklađenost ili nepridržavanje sporazuma iz Rijada, sada postoji realnost: tri godine blokade i mnogo pokušaja rješavanja ove krize, barem od strane Države Kuvajt. Kuvajtski uzvanik nastupio je više puta kako bi rekao da je rješenje, ako Bog da, blizu. Posljednja od ovih izjava data je prije dva dana, zapravo kada je kuvajtski premijer šeik Sabah Al-Khaled Al-Sabah rekao da postoji nada za rješenje, kako ih je on nazvao, zaljevskih razlika. Ima li nešto novo?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Nadamo se da će rješenje doći prije nego kasnije. Želio bih, naravno, na početku zahvaliti Državi Kuvajt, koju predvodi Njegovo Veličanstvo šeik Sabah Al-Ahmad, što je preuzeo ovu odgovornost od početka krize, uprkos njegovoj prezaposlenosti. Svu odgovornost je preuzeo na sebe, te je došao i posjetio  Državu Katar i zemlje koje su nametnule blokadu, pokušavši ublažiti ovu krizu, a njegovo posredovanje traje do danas. Bratska Država Kuvajt i dalje u tome nastoji, što Država Katar visoko cijeni i uvijek reagira pozitivno i konstruktivno. Na žalost, do sada ne postoji jasan plan za rješavanje ove krize. Postoje pozitivne inicijative koje razmatramo, ali praktična rješenja se nisu konkretno oblikovala, te se nadamo da će biti praktičnih koraka ne samo zbog nas, već i radi Zaljevskog vijeća za suradnju kao institucije, radi naših naroda i radi regionalne sigurnosti na koju ova blokada nepovoljno utječe.

Al Jazeera: Budući da ste razgovarali o posjetima, prije dva tjedna, odnosno 21. svibnja posjetili ste Amman, a Kuvajt 20. svibnja 2020. godine, za vrijeme pandemije korona virusa, tijekom koje niko nije  putovao, osim po vrlo važnim pitanjima. Sjeli ste u zrakoplov, preuzeli rizik i otišli  odaslati poruku! Ima znatiželje u svezi ovoga posjeta i molim Vas, nemojte mi reći kako je to rutinski posjet ili posjet vezan za bilateralne odnose?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Naravno da sam posjetom Kuvajtu reagirao na poruku Njegovog Veličanstva šeika Sabaha koja se odnosi na krizu, a katarski odgovor je uvijek u skladu s konstruktivnim dijalogom temeljenim na načelima koji poštuju suverenitet i međunarodno pravo. Također, konstruktivan dijalog gradi ideju jednakosti među narodima. Postoje napori, kao što sam vam već spomenuo, koje je predvodila Država Kuvajt, a i Sjedinjene Države također rade po pitanju rješavanja krize,  kojima Država Katar daje svoj doprinos, i razmatra ih na pozitivan i konstruktivan način. Nadamo se kako će ti napori jednoga dana donijeti plodove i dovesti nas do rješenja. Do danas nema odgovora druge strane.

Al Jazeera: Dakle, postoji li inicijativa na stolu?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Da, postoji inicijativa na stolu i dobra atmosfera po tom pitanju, i nadamo se da će ova inicijativa rezultirati pozitivnim koracima.

Al Jazeera: Sa Saudijskom Arabijom konkretno ili s Emiratima, s kim?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

O zaljevskoj krizi razgovarali smo u okviru Zaljevskog vijeća za suradnju i uz suradnju Sjedinjenih Država, a to je uvijek bio okvir našeg razgovora.

Al Jazeera: Ovaj put ćete biti konzervativac, ali prošli put je bilo više pokušaja, možemo li znati broj ozbiljnih pokušaja koji su zapravo vodili u pravi dijalog?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Između nas i Kraljevstva Saudijske Arabije postojao je dijalog, na koji sam se osvrnuo krajem prošle godine. Javnost je taj dijalog vidjela kao dijalog kojim se nešto postiglo, ali je na žalost  zaustavljen, ne od strane Države Katar, već od Kraljevstva Saudijske Arabije. Možda Kraljevstvo Saudijska Arabija ima razloga za to, ali za nas razlog nije bio jasan, jer je dijalog počeo na pozitivan i konstruktivan način i onda se iznenada zaustavio, a zatim je uslijedila eskalacijska kampanja. Nadamo se da se tako nešto više neće ponoviti, a također se nadamo da će biti više ozbiljnosti u postupanju s inicijativama koje je na stol stavila Država Kuvajt uz potporu Sjedinjenih Država.

Al  Jazeera: Primjetno je da ste Vi taj koji govori o ovom pokušaju, a druga strana nije o tome govorila, a nakon toga uslijedio je tweet ministra Anwara Gargasha u kojem on kaže: „ovo je još jedan primjer gdje Katar potkopava jedinstvo zaljevskih država i želi opet potaknuti nered dok priča o Saudijskoj Arabiji, a o tome ne razgovara i s nama“.

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Nije pitanje o podrivanju jedinstva, ako govorimo o tome tko je za jedinstvo zaljevskog Savjeta za suradnju. Mi moramo razgovarati o zemljama koje su od početka napadale Državu Katar i nametnule blokadu njoj i njenom narodu. Pored toga, te zemlje su ispolitizirale svoj narod protiv Države Katar i sve životne aspekte okrenuli protiv Države Katar, stoga je njihova optužba pogrešna, jer Država Katar nije za separatizaciju. Atmosfera dijaloga u Kraljevstvu Saudijske Arabije bila je pozitivna i mogla je dovesti do dijaloga, a mi nastavljamo onako kao što smo od početka rekli – Država Katar je otvorena za dijalog, i tko god krene prema nama jedan korak, mi idemo naprijed prema njemu za deset koraka, ali to mora biti ozbiljan i iskren korak.

Al Jazeera: Odnosite li se prema svim zemljama blokade na isti način?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Na isti način.

Al Jazeera: Želite li obnoviti odnose sa svim zemljama?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Mi smo zainteresirani za jedinstvo Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) bez obzira na to što se dogodilo. Danas svi znaju da kriza u Zaljevu negativno utječe na GCC i nanosi štetu njegovom ugledu, posebno njenom ugledu kod vlastitog naroda.

Al Jazeera: Nedavno su se pojavile glasine da ćete napustiti GCC. Portparol Lulwa Al-Khater rekla je kako to nije točno i da nema osnove, jer Katar ostaje pri svom članstvu u GCC-u. Kakvo je porijeklo glasina? Postoje neke strane koje kažu da je to testni balon, da ste Vi sa Vaše strane  pokrenuli glasine, a Vi šutite petnaestak dana, a zatim  to negirate?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Ne treba nam testni balon, mi donosimo naše odluke i objavljujemo ih, zato smo govorili o mobilnosti, govorimo transparentno pred našim ljudima i pred cijelim svijetom. Kada je bilo pozitivnih pokušaja i dobre atmosfere, razgovarali smo i o tim glasinama. Postoji opća frustracija prema GCC-u i njegovoj učinkovitosti. To ne znači da vodstvo u Državi Katar vidi GCC samo kao platformu za sastanke, već imamo viziju budućnosti GCC-a koji su ustanovili još naši roditelji i djedovi. Tko danas lansira ovu glasinu? Pogledajmo tko ima interes od toga? Čiji je interes da Državu Katar izbaci iz sustava GCC? Da se Država Katar htjela izvući iz sastava GCC-a, to bi bilo još 2017. godine, u danima kada GCC, kao sustav, nije reagirao na napad koji se tada dogodio.

Al Jazeera: Sljedeće godine, GCC će obilježiti otprilike četrdeset godina svoga postojanja. Vidite li na horizontu njegovu budućnost? Što očekujemo od ovoga Vijeća, da reagira povodom tri njene bojkotirajuće članice, a tu je i pitanje što nudi u budućnosti?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Naravno da postoji puno pitanja o GCC-u i njegovoj učinkovitosti, ali Katar se ponaša odgovorno i neće biti povod za kolaps Vijeća. Naprotiv, vjerujemo da moramo izvući korist iz ovakvih  izazova da bismo ojačali Vijeće. Kada je Država Katar na početku davala rješenja, nije to činila da bi izvukla korist. Mi danas, naravno, živimo bez odnosa s tim državama, bilo da je to  Saudijska Arabija, UAE ili  Bahrein, ali na žalost čujemo glasove koji govore „ova kriza nas se ne tiče i mi ćemo živjeti bez Katara“. Pitanje nije živjeti s tobom ili bez tebe, mi smo međusobno povezani narodi. Trebali bismo razmišljati o svojim narodima i njihovoj budućnosti i kako ćemo se nositi s regijom i njenim izazovima u budućnosti. Nismo razmišljali samo o sebi ili samo u interesu Države Katar, već smo rekli da Vijeće, na žalost, nema ulogu, ali  da razmišljamo o budućnosti i tražili smo rješenje koje treba jačanje GCC-a, rješenje je potvrda da neće doći do ponovne krize, ne samo s Katarom, već i s bilo kojom drugom članicom Vijeća. Mora postojati civilizirani dijalog izgrađen u snažnoj civiliziranoj instituciji koja može odgovoriti na težnje naših ljudi na ovim prostorima. Ne radi se o  naređivanju ili blokadi od jedne, dvije, pedeset godina, kao  što su na žalost spominjali neki uzvanici iz zemalja koje su nas tada blokirale. Mi im kažemo da se nakon godinu ili dvije  zemlje mijenjaju, neke se razvijaju, a neke  dožive svoj kraj ili nestaju, stoga moramo razmotriti ovo pitanje na odgovorniji način.

Al Jazeera: Kako bismo razmotrili ovo razdoblje u kojemu je bilo mnogo događaja, a prije nego se osvrnemo na regionalne odnose, vratimo se na temu koja se tiče Sjedinjenih Država. Na arapskim ulicama stječe se dojam kako regiji naređuje Amerika, posebno Zaljevu, i budimo otvoreniji, uključujući i Katar, i da ako Washington kaže da je vrijeme za pomirenje, mi ćemo se pomiriti. Ovdje je zanimljivo da Trump dvije godine poziva na pomirenje u Zaljevu i poziva zemlje koje su nametnule blokadu da krenu u susret Kataru. Bez obzira na njegove razloge, znamo da Trumpu nije neugodno reći stvari onakve kakve jesu i osramotiti one koji su vrijeđali. To mu sada nije problem, prema najnovijim vijestima iz poznatih američkih novina. Trump to sada nastoji popraviti iz razloga koji se odnose na zračni embargo, na primjer, jer sada avioni prelijeću preko Irana, što je u iranskom interesu. On to želi zaustaviti, što nam je pomoglo da razumijemo jednadžbu. Je li američka uloga  izazovna?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Naravno, prije svega nema sumnje da Sjedinjene Države imaju strateške odnose sa svim zaljevskim državama, uključujući i Državu Katar, koja ima snažan strateški odnos i suradnju sa Sjedinjenim Državama na različitim razinama, bilo da se radi o sigurnosti, obrani ili ekonomskoj razini, ili energetici na više polja. To ne znači kako Država Katar, a ovdje govorim samo o Državi Katar a ne o ostalim zemljama jer nisam ovlašten govoriti u njihovo ime, zbog ovog strateškog odnosa ne vodi rasprave i dijaloge sa Sjedinjenim Državama; ali ove rasprave nas ne obavezuju da slijedimo naredbe Sjedinjenih Država. Možemo se s njima složiti u stavovima koji se tiču određenih tema, a ne složiti se s njima o drugima, ali to je neslaganje na civiliziranoj razini, i rješava se također na civilizirani način. Tvrditi da ako Sjedinjene Države žele okončati krizu – mogu je zaustaviti, a ako žele započeti krizu – mogu je započeti, mislim kada bi ta teorija bila točna, onda se  postavlja  veće pitanje: koje su to zemlje koje vežu svoju budućnost, budućnost svoga naroda, budućnost svoje regije i stvaraju krizu sa susjednom državom samo po nalogu druge države i ponovno je rješavaju po nalogu druge države? Mislim da je najveće pitanje ovdje, koje su to zemlje koje su spremne započeti krizu sa Državom Katar po stranom naređenju? Mislim da to nije tako. Posebno je pitanje to, što zemlje koje su nametnule blokadu imaju temeljni spor sa Državom Katar, jer žele da Država Katar bude njihov sljedbenik i da se rukovodi prema istom političkom pristupu koji one usvajaju. Mi poštivamo njihov politički pristup. Njihovo gledište je u nekim stvarima možda ispravno, a u nekima pogrešno. Tako je i  naše mišljenje možda u nekim stvarima ispravno, a u drugima pogrešno, ali jedni druge trebamo poštivati. Država Katar neće biti ničiji sljedbenik i neće slušati nečiji diktat.

Al Jazeera: U izjavi prije mjesec dana na simpoziju na Univerzitetu Johns Hopkins rekli ste nešto izvanredno,  nabrojavši razloge – uključujući opsadu Katara,  također i američke odnose i probleme između Amerike i Irana,  ulogu Turske u regiji, Libiju i Jemen, da sve te stvari guraju ili stavljaju regiju na rub eksplozije?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Da. A dodajte još i koronavirusnu krizu koja će također imati društvene, ekonomske i političke uticaje u budućnosti.

Al Jazeera: Kada govorite o eksploziji, znači li to da govorite o tjednima, mjesecima ili o čemu?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Ne možemo predvidjeti razdoblje, ali regija se zagrijava tokom cijelog ovog razdoblja, što ukazuje – ako nema mudrosti za pronalaženje rješenja za ove probleme – doći će do eksplozije. Stoga želimo postići da jezik mudrosti i razuma prevlada, tako da te krize budu smanjene i razriješene, a krize će se rješavati samo civiliziranim dijalozima. Ako pogledamo povijest svih ratova i vojnih sukoba, dvije strane uvijek izlaze s gubitkom i dogovori se postižu na temelju nagodbi, a ne na temelju pobjednika i gubitnika. Danas kažemo da smo svi gubitnici u svim tim krizama u regiji, sve strane su gubitnici, ali kada će se javiti jezik razuma i mudrosti da shvatimo da smo izgubili dovoljno i da moramo gledati u budućnost?

Al Jazeera: Želim Vas pitati o jeziku razuma i mudrosti nasuprot jeziku mržnje u društvenim medijima, ne samo na razini običnih ljudi, već i na razini vođa, involviranih medijskih profesionalaca, političara i ljudi iz svih spektara. Ljutnja je prisutna i ona nažalost potkopava napore, a ponekad i jezik pomirenja, jezik razuma i mudrosti o kojima govorite?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Na žalost, postoji zlouporaba prostora za slobodu koji je danas dostupan na platformama društvenih medija. Jedno od glavnih mjesta zlouporabe takve slobode nalazi se u arapskom svijetu, tačnije u Zaljevu, gdje su društvene mreže mobilizirane u sustavnu kampanju protiv Države Katar kako bi je demonizirale i koja je, nažalost, stvorila mržnju prema Državi Katar od strane zemalja koje je blokiraju. Koristili su to oružje za mobilizaciju naroda i okretanje regionalnog i međunarodnog mišljenja protiv Države Katar.

Al Jazeera: Ali, ako ćemo pošteno, neki katarski tweetovi koriste isti jezik?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Molim vas, samo da završim, bilo je nekih katarskih odgovora, ali ne bih rekao kako su oni točni ili pogrešni i ne bih rekao da su Katarani u pravu, a drugi nisu, jer svi su krivi u stimulaciji medija i društvenih medija na ovaj način, ali ne bismo trebali zaboraviti da smo na početku ove kampanje mnogo puta napomenuli: „nemojte uključivati narode u takvu kampanju i ne uključujte narode u govor mržnje”, ali na žalost, naišli smo na zakone koji kriminaliziraju suosjećanje s Katarom i one koji na društvenim mrežama pozivaju na pomirenje između nas, njihov bi kraj mogao biti nesretan. Na žalost, otkrili smo da su tweetovi iz Emirata prešli sve granice i pretjerano  vrijeđali žene što je za nas crvena crta, ne samo za naše društvo, već i zaljevska društva, arapsku i međunarodnu zajednicu uopće, postoje takvi napadi na žene bez imalo poštovanja i na takav način koji prije nismo mogli vidjeti u zaljevskim zemljama. Prije smo mislili da se takve stvari nikada neće pojaviti u zaljevskim zemljama, nažalost, uvjerili smo se da je to ispod svake razine.

Al Jazeera: Prema Vašem mišljenju, kako se mogu suzdržati bijes i ogorčenost kada se na takav način prelaze crvene crte?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Odgovornost dolazi od vlade, a i ponašanje dolazi od vlade. Ako vlada zakonski sankcionira ponašanja koja se tiču takvih pitanja na odgovoran i otvoren način – onda će se svi ponašati tako, a ako vlada to dozvoli – svi će raditi što hoće.

Al Jazeera: Mediji svih strana optuženi su za vođenje žestoke kampanje?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Mediji su polarizirani, i nažalost situacija u kojoj živimo, posebno u Zaljevu, je situacija oštre polarizacije između različitih medija, ali to ne bih rekao za Al-Jazeeru.  Al-Jazeera dio je ove polarizacije, a kada uspoređujem Al-Jazeeru s drugim kanalima u regiji, rekao bih da je Al- Jazeera njoj najmanje pridonijela, i to na profesionalniji način od drugih. Drugi kanali plasiraju lažne vijesti, izvješćuju lažnim i iskrivljenim novostima i takve su uloge negativne i destruktivne za naše zajednice u budućnosti.

Al Jazeera: Zaključio bih jednim, možda osobnim pitanjem. Preuzeli ste odgovornost Ministra vanjskih poslova godinu i pol prije nego što je počela ova kriza. Mislim da ste, ako mogu reći, bili bačeni u duboku vodu, jeste li mislili da će ova kriza dugo trajati, tj. cijelo ovo razdoblje?

Zamjenik premijera i ministar vanjskih poslova:

Kad mi je Nj.V. Emir ukazao čast da preuzmem Ministarstvo vanjskih poslova, njegove direktive su bile  jasne, da su mudro razvijanje i jačanje zaljevskih odnosa za nas prioritet, a kako je ova kriza nastupila iznenada, a također i stvarana s razlozima, produženje njenog trajanja nas iznenađuje. Ali nakon tri godine, rekli bismo da smo navikli na ovaj obrazac ponašanja koji nije očekivan, uvijek očekujemo sve i pozivamo da prevlada mudrost. Uvijek me povrijedi što nakon tri godine postoji  toliko izražena polarizacija naših naroda u regiji, to je nešto nevjerovatno, ne mogu podnijeti moralni sunovrat koji vidim na društvenim medijima zbog ove krize, ova stvar utječe na nas, utječe na našu budućnost i budućnost narednih generacija.

 

Komentari

komentar

You may also like