Z. Meter: Bidenova turneja: što očekivati u atmosferi straha i neizvjesnosti, prikrivanoj floskulama o jedinstvu?

Joe Biden uputio se na svoju prvu inozemnu turneju u svojstvu predsjednika SAD-a. Prva postaja je Velika Britanija, gdje se od 11.-13. lipnja održava sastanak G7. Prije toga sastat će se s britanskim premijerom Borisom Johnsonom. Turneja neće biti lagana, tim više što je njena kulminacija summit Biden-Putin, u Ženevi, 16. lipnja. Što očekivati ​​od Bidenovih susreta?

Počela je medijski dugo najavljivana prva inozemna turneja američkog predsjednika Joe Bidena od kada je u siječnju ove godine preuzeo tu dužnost. Stigavši jučer u Veliku Britaniju, sigurno ne slučajno prvi mu je potez bio dolazak u vojnu bazu Kraljevskog zrakoplovstva Mildenhall gdje se nalaze američki vojnici, i kojima se Biden obratio slijedećim riječima:

“Ovo je moj prvi inozemni posjet kao predsjednika. Idem na G7, zatim na summit NATO-a, a zatim u Ženevu, gdje ću se sastati s Vladimirom Putinom. Jasno stavljamo do znanja da su se Sjedinjene Države vratile. … Ne tražimo sukob s Rusijom, želimo stabilan, predvidljiv odnos.”

Biden će na sastanku sa saveznicima i partnerima govoriti o jačanju vojnog saveza, kratko vrijeme posvetit će plinovodu Sjeverni tok 2 u izdvojenom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, a sudionici sastanka G7 morat će usvojiti sveobuhvatan plan za prevladavanje pandemije Covida-19.

S Bidenom će danas razgovarati britanski premijer Boris Johnson. “Ovo je prvi put da ćemo se svi moći susresti licem u lice od početka pandemije. Razgovarat ćemo o daljnjim koracima u borbi protiv pandemije, o ukupnom razvoju i onome što nas spaja”, kazao je Johnson uoči razgovora s američkim čelnikom.

Na dnevnom redu je i najneugodnija tema za Veliku Britaniju – irsko pitanje, tj. nepoštivanje protokola. U nedjelju će Biden o istoj temi razgovarati i s kraljicom Elizabetom II.




U ponedjeljak Biden odlazi u Bruxelles na summit NATO saveza, gdje se mora usvojiti nova strategija razvoja i gdje će se zadržati oko 2 i pol sata. Već u utorak Biden će sudjelovati na summitu EU-SAD i održati kratak sastanak sa šefom Europskog vijeća Charlesom Michelom i predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen.

Vrhunac Bidenove europske turneje, kojoj su zapravo svi spomenuti politički događaji i podređeni, svakako je njegov sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Ženevi 16. ovog mjeseca.





U tom kontekstu vratimo se Bidenovim riječima u gore spomenutoj vojnoj bazi. Sjedinjene Države ne traže sukob s Rusijom, već namjeravaju odgovoriti na one poteze Moskve koje smatraju neprijateljskim, izjavio je Biden.

“Otići ću u Ženevu kako bih sjeo za pregovarački stol s osobom s kojom sam se prije susreo, predsjednikom Vladimirom Putinom. Ne težimo sukobu s Rusijom, želimo stabilne i predvidljive odnose. Naše zemlje snose ogromnu odgovornost, uključujući osiguravanje strateške stabilnosti i održavanje sporazuma o kontroli naoružanja. Ovu odgovornost shvaćam vrlo ozbiljno. Ali jasno sam rekao da će SAD odgovoriti na ozbiljan način ako je ruska vlada umiješana u štetne aktivnosti (protiv SAD-a)“, izjavio je Biden.

“To smo već demonstrirali. Namjeravam poručiti da će biti posljedica za kršenje suvereniteta demokracija u Sjedinjenim Državama, Europi i drugdje. Namjeravam jasno staviti do znanja da transatlantski savez ostaje važan izvor snage za Britaniju, Europu i Sjedinjene Države. Nema sumnje da će Sjedinjene Države braniti naše vrijednosti i temeljne interese”, zaključio je Biden

“Jasno ćemo reći da su se Sjedinjene Države vratile i da se svjetske demokracije okupljaju u rješavanju najvećih izazova i pitanja koja su najvažnija za našu budućnost”, rekao je Biden. Kazao je kako Sjedinjene Države nastoje biti snažni vođa i braniti svoje vrijednosti.




“Joe Biden se sastaje s Vladimirom Putinom ne usprkos razlika između naših zemalja, već zbog njih”, izjavio je jučer Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan. On smatra izravan razgovor s Putinom “najboljim načinom da se razumije što Rusija namjerava i planira učiniti”.

Zapravo se stječe dojam kako sve ove, toliko puta u zadnje vrijeme ponavljane i medijski naglašavane Bidenove i izjave njegovih suradnika kao i čelnika EU o novom jedinstvu Zapada, kao i o predstojećem razgovoru s Putinom, citiram, „s pozicije sile“ (svim je analitičarima potpuno jasno kako razgovora s pozicije sile s Putinom u Ženevi neće biti) i td., zapravo imaju za svrhu ohrabrivanje samih sebe zbog itekako primjetnog straha od neizvjesne budućnosti. Jer istodobni sukob Zapada (u koji se EU uvlači snagom inercije američke volje i snagom svoje nemoći) s Rusijom i Kinom, poglavito za europske zemlje, nikako ne može biti razlog za slavlje i pobjedonosni optimizam.

S druge strane Moskva ne očekuje iskorak nakon summita na vrhu. Glavno po nju je dobiti reakciju Sjedinjenih Država na njena dva ranija prijedloga: na uvođenje moratorija na raspoređivanje raketa srednjeg i manjeg dometa, kao i na nastavak suradnje u cyber prostoru čemu se Washington protivi i što Moskva smatra posljedicom toga da upravo pitanja oko te tematike on koristi kao jedan od glavnih alata za, kako kažu, neopravdane napade na Rusiju.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov napomenuo je da Moskva ne stvara iluzije i ne očekuje iskorak nakon razgovora, ali važna je sama činjenica sastanka čelnika nuklearnih sila.

Dakle, strpimo se još manje od tjedan dana, pa ćemo znati više o tome u kojem će se smjeru razvijati budući američko-ruski odnosi: prema daljnjoj degradaciji ili barem stabilizaciji i zadržavanju u okvirima predvidljivosti i sprječavanja neželjenih incidenata. O njihovoj normalizaciji, u sadašnjem trenutku i načelno ne može biti govora.

 

Komentari

komentar

You may also like