Z. Meter: Egipat, Njemačka i Francuska traže obnovu izraelsko-palestinskog mirovnog procesa

Trumpov bliskoistočni mirovni sporazum, poznat i kao „Abrahamov sporazum“, koji uključuje pomirbu između Izraela i ključnih arapskih zemalja, za posljedicu je imao eroziju solidarnosti prema Palestincima i zanemarivanje mirovnog procesa koji bi bio usmjeren na rješavanje njihovog višedesetljetnog problema koji opterećuje ne samo bliskoistočne, već i odnose u čitavom svijetu. Tradicionalno, ključne zemlje EU  imaju veliko razumijevanje za palestinske stavove po pitanju ostvarivanja njihovih prava nakon uspostave moderne izraelske države 1948. g., a da i ne govorimo o islamskim zemljama izvan bliskoistočne regije.

Drugim riječima „Abrahamov sporazum“ uvjerio je Izrael kako se on može uspješno integrirati u spomenutu regiju i bez rješenja palestinskog pitanja, i da mu se oko toge ne treba previše žuriti.

Međutim, teško da će se politika „odlaganja“ moći voditi u beskonačnost, kako je to, očito, zamislila vlada premijera Benjamina Netanjahua, uživajući u bezrezervnoj potpori Trumpove administracije.

Naime, početkom ovoga tjedna, na inicijativu Egipta (tradicionalnog saveznika Palestinaca ali i zemlje koja je prva potpisala mirovni sporazum s Izraelom još davne 1979. g. u američkom Camp Davidu, a  sada s Izraelom usko surađuje i po energetskim projektima u Istočnom Sredozemlju), održan je susret  s ministrima vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Jordana. Cilj sastanka bio je „udahnuti novi život“ u zamrli mirovni proces o palestinskom pitanju. „Duh pokretač“ ovog sastanka nesumnjivo je smjena na vrhu američkog establishmenta tj. skori dolazak u Bijelu kuću nove, Bidenove administracije. Jer američki demokrati su tradicionalno osjetljiviji na palestinsko pitanje, iako im sigurno neće padati na pamet u pitanje dovoditi postignuća Donalda Trumpa koja se odnose na „pacifikaciju“ Bliskog istoka kroz politiku izraelsko-arapske pomirbe. Upravo Bidenov dolazak na vlast u SAD-u spomenute europske zemlje i dvije spomenute arapske zemlje – susjede Izraela, vide kao šansu za izvlačenje Palestinaca iz izolacije u koju ih je stavila Trumpova administracija.

U izjavi predstavnika četiriju država sudionica kairskog sastanka, uz deklarirano načelo „dviju država za dva naroda“, naglašena je važnost iniciranja praktičnih poteza koji će omogućiti pokretanje „pregovora od povjerenja“.

Francuski šef diplomacije Jean-Yves Le Drian, koji je nazočio sastanku, naglasio je važnost „uspostave tijesnih kontakata sa SAD-om“.




Upravo ta teza ukazuje kako navedena „četvorka“ ne namjerava preuzeti inicijativu od Sjedinjenih Država po tom pitanju, već da ih želi uključiti u aktivan dijalog za koji se nadaju da će biti zainteresirana Bidenova administracija.

To se još više može potkrijepiti kada se analizira izjava njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maasa u Kairu, kada je oštro kritizirao Trumpovu politiku i njezine razarajuće posljedice po palestinsko pitanje. Međutim Maas je pritom i pozvao „na strpljenje“, naglasivši kako se u proljeće trebaju održati novi prijevremeni izbori u Izraelu. Ta će zemlja, naime, teško krenuti u bilo kakve pregovaračke „akrobacije“ s Palestincima prije uspostave nove vlade.





Iako „mršavi“ rezultati sastanka „kairske četvorice“, koji bez sudjelovanja Washingtona i Jeruzalema nemaju nikakve operativne tj. praktične snage, nedvojbeno je kako su i oni po potpuno izolirane Palestince u vrijeme četverogodišnje  idile „Trump-Netanjahu“ stigli kao svojevrsni „melem za uši“ i da im bude nadu u neku bolju budućnost, koja, međutim, nikako ne dolazi. Jer u posljednje 4 godine za Palestince se uglavnom čulo kroz prizmu izraelskog vojnog obračunavanja  s radikalnim palestinskim Hamasom u pojasu Gaze.

Komentari

komentar

You may also like