Z. Meter: Sabotaža i kaos? Rusi otvoreno optužuju SAD za istodobnu havariju triju cijevi plinovoda Sjeverni tok. Njemačka provodi istragu, Švedska upozorava

Zoran Meter

Komentirajući ove događaje Bloombergov kolumnist iz sfere energetike Javier Blas, napisao je: “Kao što je napisao Ian Fleming (autor Jamesa Bonda), jednom je nesreća, dva puta je slučajnost, a treći put je djelovanje neprijatelja”… Američko-ruski, sad već otvoreni rat na svim područjima, ovim se sigurno dodatno radikalizira jer je i ovdje više nego jasno na koga Rusi upiru svoj prst krivnje

 

Jučer smo izvijestili o neobičnom curenju plina iz novoizgrađenog ruskog baltičkog plinovoda Sjeverni tok 2 u zoni danskog gospodarskog pojasa.

Sinoć su već stigle vijesti o curenju plina i iz Sjevernog toka (1), u švedskim vodama, nedaleko od mjesta havarije u danskim vodama.

Povezanost dvaju događaja, na dvama plinovodima u gotovo isto vrijeme, teško se može smatrati slučajnim, iako, naravno, za sada još nema dokaza kako iza svega ovoga stoje neke „više sile“ ljudskog, a ne tehničkog karaktera. Ali u bajke malo tko vjeruje.





Najmanje u slučajnost vjeruju, pogađate – Rusi, čija je državna tvrtka Gazprom i većinski vlasnik obaju plinovoda.

Tvrtka operater Nord Stream AG proglasila je izvanredno stanje na oba plinovoda (1 i 2).

Sjeverni tok (1) nije bio u pogonu zbog remonta, ali bi mogao nastaviti isporuku ruskog plina Njemačkoj i drugim zemljama EU čim se remonti završe (ruku na srce, Rusija ih veže s ukidanjem zapadnih sankcija protiv njenog energetskog sektora, zbog kojih nema mogućnosti dobivanja servisnih usluga koje su obvezne pružiti zapadne kompanije). Istodobno, njegov istoimeni „mlađi brat“ – Sjeverni tok 2, nije dobio certifikat njemačkog regulatora iako je završen još u jesen prošle godine i napunjen je plinom.





Ovo je stanje vrlo slično sabotaži, jer je pokopalo mogućnost nastavka isporuka ruskog plina Njemačkoj kroz Sjeverni tok (1), smatraju pojedini ruski energetski analitičari i navode kako netko pokušava poremetiti svaku mogućnost obnove veza između EU i Rusije.

Prema navodima ruskog medija RIA Novosti, tvrtka operater Nord Stream AG (sa sjedištem u Švicarskoj i u većinskom vlasništvu Gazproma), komentirala je izvanredno stanje plinovoda Sjeverni tok i Sjeverni tok 2, označivši nastalu situaciju bez presedana.

“Uništenje koje se istoga dana dogodilo istovremeno na tri cijevi plinovoda u moru, u sustavu Sjeverni tok, je bez presedana“, objavila je tvrtka.

Dan ranije, u utorak, ista je tvrtka objavila kako je došlo do havarije u vodama danskog gospodarskog pojasa na plinovodu Sjeverni tok 2, koji je napunjen plinom ali još nije u funkciji. (Dodao bih, taj je plinovod de facto žrtva geopolitičkih igara između Rusije i SAD-a.) Uočeno je da je pritisak na cijevi A naglo pao. Kasnije je Nord Stream AG izvijestio da je pad tlaka zabilježen i na obje cijevi plinovoda Sjeverni tok.

Danska pomorska uprava izdala je priopćenje o curenju plina u blizini otoka Bornholm, što “može biti opasno za brodarstvo”. Prema Reutersu, koji se poziva na švedsku pomorsku upravu, “postoje dva curenja na Sjevernom toku: jedno u gospodarskoj zoni Švedske i jedno u gospodarskoj zoni Danske. Oni su vrlo blizu jedan drugom.”

Upravo je pristigla vijest kako su švedske pomorske vlasti u svezi izvanrednog stanja s plinovodom Sjeverni tok preporučile brodovima zaobilaženje područja curenja plina na udaljenosti od pet milja.

“Očito je da je vjerojatnost slučajnog udara, ionako niska u slučaju Sjevernog toka 2, sada potpuno blizu nule. Osobe koje su zainteresirane za prekid plinskih veza između Rusije i Europe poznate su i nikada nisu bile posebno prikrivene“, izjavio je danas Aleksei Grivač, zamjenik direktora ruskog Nacionalnog fonda za energetsku sigurnost (FNEB) .

Prema pojedinim njemačkim medijima, njemačka vlada pokrenula je istragu o uzrocima incidenta. Ona uključuje savezne sigurnosne službe.

Tako medij Tagesspiegel danas objavljuje tekst pod naslovom „Sve govori protiv slučajnosti“, a u podnaslovu stoji „Cjevovodi Sjevernog toka možda su oštećeni napadima“.

“Ne možemo zamisliti scenarij koji nije ciljana sabotaža. Sve govori protiv slučajnosti“, – citira svog izvora njemački medij.

Zanimljiva je i opservacija poznatog Bloombergovog kolumnista iz sfere energetike Javiera Blasa, koji je u svom tvitu napisao slijedeće: “Kao što je napisao Ian Fleming (autor Jamesa Bonda), jednom je nesreća, dva puta je slučajnost, a treći put je djelovanje neprijatelja”.

Američko-ruski, sad već gotovo otvoreni rat na svim područjima, ovim se sigurno dodatno radikalizira, jer je i u ovom slučaju više nego jasno na koga Rusi upiru svoj prst krivnje. Jednako kao i po pitanju produljenja ukrajinskog sukoba, gdje Moskva već na službenoj razini navodi kako Rusija tamo ne ratuje protiv Ukrajine, već protiv SAD-a, koji je, kako je Sergej Lavrov nedavno rekao u svom govoru u UN-u, postala neposredna strana uključena u sukob protiv Rusije navodeći što sve Pentagon čini na ukrajinskim bojišnicama i vezano uz njih. Ta Lavrovljeva izjava svemu ovom daje i svojevrsnu pravnu osnovu za rusko djelovanje na potpuno drugim razinama, što i je krajnje opasno.

Zato nije ni malo slučajno da svjetski političari s velikom zebnjom i nestrpljenjem čekaju obraćanje ruskog predsjednika Vladimira Putina parlamentu, koje će se održati u idući petak, treći dan od završetka referenduma u Ukrajini o priključenju tamošnjih pojedinih regija pod nadzorom ruskih snaga Ruskoj Federaciji. Što će Putin reći još ne zna nitko, a opcija je jako puno pa nikako ne treba spekulirati za koju od njih će se ruski čelnik odlučiti.

Ali s obzirom na sve što se sada događa, kao i na izjave i ukupnu atmosferu “s obiju strana barikada”, upravo na 60. godišnjicu poznate kubanske krize  – teško je očekivati bilo što dobro. Jer čini se kako je usijanih glava sada puno više, a mudrih puno manje nego u vrijeme kada „svijet nije spavao“, upravo u ovo doba 1961. godine.

Ali, s druge strane, strah rađa i mudrost, pa možda nade još ipak ima. Međutim Washington uvjerava građane SAD-a kako Amerika nije uključena u ukrajinski rat i da želi da se on zadrži u okvirima Ukrajine (jučerašnje riječi državnog tajnika Antonyja Blinkena iz intervjua za CBS-ov “60 Minutes”) iz čega onda, logično, proizlazi da straha niti ne treba biti. Dakle – niti mudrosti, pa smo opet tu gdje jesmo – u “crnoj rupi” globalne geopolitike.

Komentari

komentar

You may also like