Izrael i UAE prošloga su tjedna, uz snažno posredništvo SAD-a, postigli mirovni sporazum kojim će dvije zemlje uspostaviti svoje diplomatske odnose i razvijati svestranu suradnju. Ostalo je još samo u skoro vrijeme taj sporazum pretočiti i u pismenu formu, a o čemu brigu vodi američki državni tajnik Mike Pompeo koji se trenutčno nalazi na turneji po Bliskom istoku – između ostaloga (i prije svega) i po tom pitanju. Spomenuti je sporazum imao različite odjeke u bliskoistočnim zemljama – od otvorenih pozdrava, upućenih od strane pojedinih Zaljevskih monarhija (prije svih Bahreina), kao i Egipta, do otvorenih i oštrih kritika od strane Turske, Irana i Palestinske samouprave.
Međutim, nije trebalo proći dugo a da se usmeno dogovoreni sporazum spotakne o „prvu stepenicu“. Naime, Sjedinjene Države i UAE ozbiljno pregovaraju o američkoj prodaji toj bogatoj zaljevskoj monarhiji svojih najsuvremenijih zrakoplova 5. generacije F-35. Tu je vijest prošloga tjedna osobno potvrdio i predsjednik SAD-a Donald Trump, kao i Pentagon, gdje je objavljeno kako sporazum o prodaji F-35 Emiratima može biti postignut tijekom idućih 6 mjeseci. Međutim, američko-emiratskom unosnom poslu (a Amerikancima je bitan prije svega biznis i žurno su krenuli s namjerom za prodaju svoga najsuvremenijeg oružja UAE još dok sporazum s Izraelom zapravo tek treba potpisati) iz domene obrane protivi se Izrael i osobno premijer Benjamin Netanjahu, koji je tim povodom kazao, kako će svoju zabrinutost prenijeti i zastupnicima američkoga Kongresa.
Prema navodima američkog medija Axios, UAE su odgodili planirani sastanak s predstavnicima SAD-a i Izraela zbog nesuglasica oko moguće prodaje američkih zrakoplova F-35 toj zaljevskoj monarhiji. UAE smatraju kako stav Izraela po tom pitanju krši postignuto „razumjevanje“ između dviju strana, koje postaje dijelom povijesnog sporazuma o normalizaciji odnosa između dviju država. Taj se sastanak trebao održati u petak, 28. kolovoza.
Sporazum o kupnji američkih F-35 za UAE je „glavni prioritet“, kojega Abu Dhabi smatra povezanim sa sporazumom o normalizaciji odnosa s Izraelom. A kada je to tako, „medeni mjesec“, započet prošloga tjedna na relaciji Jeruzalem-Abu Dhabi (uz obilato sponzorstvo Washingtona) mogao bi završiti znatno ranije, iako će SAD nedvojbeno učiniti sve da do toga ne dođe i u tome vjerojatno uspjeti.
Zapravo, i iz ovog se slučaja jasno ogleda sva krhkost izraelsko-arapskih odnosa i međusobno tinjajuće (kada su zaljevske monarhije i Izrael u pitanju) ili otvoreno nepovjerenje Izraela prema arapskim zemljama, u koje itekako ulazi i Saudijska Arabija. Izrael se, jednostavno, boji jačanja vojne moći ključnih arapskih zemalja s obzirom na međusobne opterećujuće povijesne okolnosti, povezane s ustrojem suvremene izraelske države i desetljećima nerješenim palestinskim pitanjem. Izraelske obavještajne strukture itekako upozoravaju na mogućnost da se arapske zemlje dočepaju nuklearnog naoružanja (poglavito Saudijska Arabija), kroz pomoć pojedinih vanjskih silnica, uključno i Pakistana – koji već od ranije posjeduje nuklearno oružje i ovladao je tehnologijom njegove proizvodnje. Ono što sada najviše objedinjuje Izrael i bogate arapske monarhije Perzijskog zaljeva je vanjskopolitička platforma o Iranu, kao glavnom zajedničkom neprijatelju – i ništa više od toga. To je u skladu s aktualnom američkom bliskoistočnom strategijom od dolaska Trumpa na čelo SAD-a.
Pitanje je, samo, koliko je na takvim temeljima zasnovano izraelsko-arapsko „prijateljstvo“ i dugoročno održivo s obzirom, kako, osim Irana, obje strane vode vanjsku politiku i u drugim smjerovima, sukladno vlastitim interesima koji nipošto nisu identični. Također, po arapsku je stranu ograničavajući čimbenik i to, što Sjedinjene Države u isporukama svog suvremenog naoružanja na Bliski istok uvijek vode računa o zadržavanju izraelske vojne premoći. Tako će, nedvojbeno, biti i u ovom slučaju, pričemu će američki vojno-industrijski kompleks na ovaj ili onaj način ipak biti zadovoljen – sklopio se sporazum o isporukama F-35 s UAE ili ne. Ako neće F-35 (a ne postoji stvarni razlog za suprotno, pričemu riječ eventualno može biti samo o njihovoj količini), bit će već nešto drugo.
Komentari
