Zoran Meter: njemačko-kineska suradnja u sjeni sukoba s Washingtonom

Foto: china-briefing.com

Njemačka iz Kine upravo dobila 10 milijuna zaštitnih maski

Prema navodima američkog CNN-a Njemačkoj je u ponedjeljak, 27. travnja, iz Kine stigla isporuka s čak 10 milijuna zaštitnih maski za borbu protiv koronaviurusa. Najveći transportni zrakoplov na svijetu An-225 Mirya, iznajmljen od strane njemačke vojske (Bundeswehr), sletio je iz Kine u međunarodnu zračnu luku grada Leipziga. Očekuje se kako će dva dodatna naručena leta od strane Bundeswehra, u Njemačku dostaviti još 15 milijuna kineskih maski.

Skoro sve njemačke savezne zemlje zahtjevaju da njihovi građani nose zaštitne maske zbog usvojenih mjera savezne vlade u Berlinu u sklopu borbe s epidemijom koronavirusa COVID-19.

Pretpostaljam kako se ova odluka njemačke vlade i Bundeswehra, o suradnji s Kinom, neće previše svidjeti američkoj administraciji na čelu s predsjednikom Donaldom Trumpom, koja upravo maksimalno jača svoj pritisak na Peking glede njegove „sporne“ uloge u pandemiji COVIDa-19, u što nastoji u uključiti svoje saveznike i partnere, ali i ne samo njih. Pritom se i u američkoj administraciji i u Senatu, a naravno i u tamošnjim medijima, spominje i mogućnost podizanja tužbi protiv Kine s ciljem naknada prouzročenih gospodarskih i svakih drugih šteta zbog aktualne pandemije (to je prošlog tjedna već i učinila jedna američka savezna država – Missouri). Takvoj se američkoj politici Peking oštro protivi i snažno je osuđuje kao posve iracionalnu.

Međutim, Berlin je početkom travnja optužio upravo Sjedinjene Države za „suvremeno gusarstvo“, nakon što je 200 tisuća medicinskih maski, namjenjenih Njemačkoj, bilo preusmjereno u SAD. Naime šef Odjela unutarnjih poslova grada Berlina (MdA) – Andreas Gisel, izjavio je kako je isporuka maski FFP2 američke proizvodnje, naznačena za njemačku policiju, bila konfiscirana u Bangkoku (Tajland) i preusmjerena natrag u SAD.





Te maske inače proizvodi američka tvrtka 3M. Međutim, predsjednik SAD-a Donald Trump aktivirao je zakon iz vremena Korejskog rata (1950.-1953.) kojim se toj tvrtci zabranjuje izvoz svojih proizvoda i 3. travnja zatražio od svih američkih tvrtki povećanje isporuka medicinskih proizvoda na domaće tržište zbog borbe protiv koronavirusa u SAD-u. I tu ne bi bilo ništa sporno da se u spomenutom slučaju nije radilo o već dogovorenom poslu s njemačkim MUP-om, a što je, onda, u njamačkoj politici i javnosti odjeknulo vrlo negativno. Njemačko okretanje Kini, kada je u pitanju suradnja u borbi protiv aktualne pandemije, gledano iz ove perspektive i nije previše čudno. Ali ovdje treba podsjetiti i kako je nastala zdravstvena kriza pokazala i veliki nedostatak solidarnosti i između članica Europske unije, koje su se na njezinom vrhuncu primarno okrenule same sebi (to se itekako odnosi i na Njemačku, možda više i od svih drugih s obzirom na njezinu ulogu i utjecaj u briselskim strukturama moći), a što se sada na političkoj razini nastoji koliko-toliko neutralizirati i kompenzirati odlukama koje idu u suprotnom smijeru ali oko kojih se sve teže postiže kompromis i daje suglasnost. Neovisno o budućim mjerama EU koje će imati za cilj jačanje međusobne unutarnje solidarnosti u kriznim situacijama, velika politička šteta već je nanesena. Javnost, poglavito ona iz epidemijom najpogođenijih zemalja EU poput Italije, Španjolske i Francuske (Velika Britanija od kraja siječnja već „brodi vodama“ samostalnosti pričemu se i sama susreće s „olujnim valovima“ sve brojnijih problema) neće tako lako zaboraviti i ignorirati odsustvo europske pomoći u trenucima kada im je ona najviše i trebala. U taj „vakuum“ solidarnosti spretno su se uvukle Kina, Rusija ali čak i jedna Turska (što se malo spominje) kroz pružanje svojih „ruku pomoći“ najugroženijim europskim zemljama, prije svih Italiji.

Sve je to koincidiralo i s aktivnostima NATO saveza na tlu Europe, koji je baš u vrijeme pandemije provodio velike vojne vježbe – više-manje otvorenog proturuskog karaktera (o čemu je nedavno izvijestio i sam tajnik te vojno-političke organizacije Jens Stoltenberg govorivši o snazi Saveza za „rat na dva fronta“ – protiv koronavirusa i na sprječavanju ruske eskapnzije u Europi)  – koje su kasnije zaustavljene, što je sve skupa samo pridonijelo jačanju sveopće konfuzije i čitavu priču s pandemijom iz sfere očekivane međusobne solidarnosti i suradnje (kako je to uvijek i bilo u sličnim situacijama) ponovo svelo na sveprisutnu geopolitičku borbu između dominantnih globalnih sila.

Takav razvoj stanja ne može rezultirati ničim pozitivnim, već će samo produljiti nastale političke i ekonomske dubioze na globalnoj razini, uključno i one između formalnih saveznika i partnera koji se sve više počinju primarno brinuti za vlastite interese. Upravo tako možemo protumačiti i predmetnu vijest  s njemačkim medicinskim maskama dobivenim iz Kine. A ukoliko njoj dodamo i činjenicu da Njemačka i Kina ovih tjedana testiraju i novi željeznički trgovinski smijer u sklopu kopnene varijante kineskog „Puta svile“ preko ruskog teritorija do, po prvi put ruske baltičke enklave Kalinjingrad, pričemu je Peking sasvim sigurno svjesno i uz znanje Berlina zaobišao luke baltičkih postsovjetskih država koje su se nadale postati dio te rute, stvari izgledaju puno šire od puke humanitarne solidarnosti.e





Komentari

komentar

You may also like