PROMJENE VOJNO-POLITIČKIH ELEMENATA NA BLISKOM ISTOKU I SJEVERNOJ AFRICI OD 16.-22. SVIBNJA

Geopolitika.news nastavlja s tjednim prikazom najvažnijih događaja u navedenim regijama. U tjednu iza nas najvažniji vojno-politički događaji zbivali su se u Siriji i Turskoj. Sa Sirijom je vezan i bečki sastanak Međunarodne grupe prijatelja Sirije, održan 17. svibnja, u čijem završnom izvješću stoji kako su nužni dodatni napori za završetak vojnih aktivnosti, osiguranje pristupa humanitarne pomoći i realizacija političkog dogovora. Izvanredno zasjedanje vladajuće turske Stranke pravde i razvoja iznjedrilo je novog stranačkog čelnika Binalija Yildirima (koji je 22. svibnja postao i turski premijer), dosadašnjeg ministra pomorstva, prometa i veza.
Sirija:
Stanje u Siriji i načini mirnog riješenja krize bili su tema sastanka Međunarodne grupe prijatelji Sirije, 17. ovog mjeseca. Rezultati susreta pokazali su, da osim formalnog suglasja vezanog uz načela nužnosti završetka oružanog sukoba i političkog riješenja sirijske krize, između Rusije i Zapada i dalje postoje razmimoilaženja po određenim pitanjima, poglavito vezanim uz daljnju sudbinu predsjednika Asada i o tome, koga se sve smatra teroristima tj. mora isključiti iz pregovaračkog procesa. „Prijetelji Sirije“ pozvali su sve pregovaračke strane na distanciranje od t.o. „Jabhat al-Nusra“ i „Islamske države“. Sastanak nije urodio dogovorom o datumu sljedećeg kruga pregovora u Ženevi već su sve strane jedino pozvane na povratak dijalogu. Ruski ministar vanjskih poslova izjavio je kako se Moskva obvezuje aktivnije raditi sa sirijskom vladom u Damasku, a SAD sa sirijskom oporbom. Također je i dodao, kako je „po sva tri smjera (prekidu vojnih djelovanja, humanitarne pomoći i političkog procesa) evidentiran pomak naprijed“. Rusija smatra kako će obveza svih strana da se sirijska oporba odvoji od „Jabhat al-Nusre“ biti ispunjena. Lavrov je naveo, da američki predsjednik Obama ne ignorira ruske prijedloge. U isto vrijeme, navodi dalje, Turska „umjesto glasnog poricanja“ mora u VS UN-a potvrditi svoju ne sudjelovanje u potpori islamistima u Siriji.
Američki državni tajnik John Kerry izjavio je kako Washington od Asada očekuje ispunjenje preuzetih obveza vezano uz primirje. SAD, kazao je dalje, zajedno sa svojim bliskoistočnim partnerima namjerava usvojiti dodatne mjere za presijecanje prebacivanja boraca u Siriju, kao i dostave oružja i financijskih sredstava ekstremistima koji djeluju na teritoriju Sirije. State Department je priopćio kako snage sirijske oporbe u stvarnosti uzajamno djeluju s ekstremističkim i terorističkim grupama, ne obazirući se na upozorenja Washingtona.
Šef Ministarstva vanjskih poslova Saudijske Arabije al-Jubeir izjavio je, kako države koje podupiru sirijsku oporbu njima mogu povećati svoju vojnu pomoć jer nastojanja za mirnim riješenjem sukoba, po mišljenju Rijada, ne donose plodove zbog stavova predsjednika Asada. Saudijski šef diplomacije govorio je i o mogućem aktiviranju „plana B“, koji znači želju za svrgavanjem Asada vojnim putom.
Istodobno, u različitim dijelovima Sirije vladine snage produžile su svoje napade na borce „Islamske države“ i „Jabhat al-Nusre“, kao i oružanim grupacijama na njih oslonjene. Najintenzivnije borbe vođene su u zoni Aleppa i regijama Homs, Hama i Deraa, kao i u predgrađu Damaska. Sirijska vojska prošli tjedan ostvarila je nekoliko uspjeha, poglavito u predgrađu Aleppa gdje je potisnula islamističke postrojbe iz Han al-Asala, i nizu lokacija Istočne Gute, pokraj Damaska. Priopćeno je i kako borci „Jabhat al-Nusre“ i „Islamske države“ bez ikakvih zapreka prelaze tursko-sirijsku granicu, a što destabilizira stanje.
20. svibnja ruski ministar obrane Sergej Šojgu predložio je „SAD-u, kao supresjedatelju Međunarodne grupe prijatelji Sirije, da se od 25.svibnja priključi zajedničkim djelovanjima s ruskim zračnim snagama i zrakoplovima koalicije pod vodstvom SAD-a, glede planiranja i izvođenja napada na postrojbe „Jabhat al-Nusre“, …, a također po konvojima s oružjem i opremom , oružanim postrojbama koje nezakonito prelaze sirijsko-tursku granicu, isključivši pritom napade na civilne objekte i naseljena mjesta“. Priopćio je kako su te mjere usuglašene sa sirijskom vlašću. U isto vrijeme Rusija ostavlja sebi pravo, da od 25.svibnja jednostrano počme nanositi zračne udare po islamističkim ciljevima u Siriji. Pentagon je izjavio kako SAD ne želi koordinirati vojna djelovanja s Rusijom jer su „ruske operacije usmjerene na zaštitu Asadovog režima, a mi smo se koncentrirali isključivo na slabljenje ISIL-a i njegov poraz“.
Zapovjednik Središnjeg zapovjedništva OS SAD-a general Joseph Votel, 21.svibnja bio je u tajnoj posjeti sjevernim dijelovima Sirije, gdje je s predstavnicima sirijskih oporbenih snaga i kurdskih postrojbi dogovarao pripremu napada na Rakku – sirijsku „prijestolnicu“ „Islamske države“.
Libanonska šijtska i proiranska organizacija „Hezbollah“ namjerava pojačati svoju vojnu nazočnost i aktivnost u Siriji, „povećavši broj boraca koji se bore protiv bandi“ i još jače pomoći vojsci B. Asada, i to neovisno o nedavnoj pogibiji Hezbollahovog vojnog zapovjednika. Vođa pokreta Hasan Nasralah na njegovom je pogrebu izjavio, kako je „predragocjena krv“ ubijenog zapovjednika zalog za još snažniji vojni odgovor te organizacije u Siriji i osvetu.
Oporbena Sirijska slobodna vojska i s njom povezane vojne grupacije, upozorile su 22.svibnja na svoj izlazak iz dogovora o primirju u roku od dva dana, ukoliko vladine snage ne prestanu s napadima oko glavnog grada Damaska.
Turska:
19. svibnja turska vladajuća Stranka pravde i razvoja izabrala je novog čelnika, nakon nedavne ostavke Ahmeta Davatoglua na mjesto predsjednika stranke, a time ujedno i turske vlade. Za stranačkog čelnika (a time i premijera) izabran je bivši ministar pomorstva, prometa i veza Binalij Yildirim. Njegova kandidatura istaknuta je nakon unutarstranačkih konzultacija, a bio je jedini kandidat. Smatra se jednim od najbližih suradnika predsjednika Erdogana te se 22. svibnja izjasnio za preobrazbu Turske iz parlamentarne u predsjedničku republiku, a čemu već dugo teži predsjednik Erdogan.
22. svibnja predsjednik Erdogan prihvatio je ostavku vlade Ahmeta Davutoglua i odobrio Yildirimu pravo na formiranje nove vlade. Erdogan će novu vladu potvrditi 24.svibnja nakon završatka Međunarodnog humanitarnog samita u Istambulu.
20. svibnja turski parlament odobrio je zakon o ukidanju čitavog niza zastupničkih prava zastupnicima u Medžlisu (turskom parlamentu). Dokument sadrži privremene izmjene u državnom ustavu koje daju mogućnost skidanja zastupničkog imuniteta pred sudbenim vlastima zemlje za čak 138 zastupnika. U odnosu na njih je od strane tužiteljstva upućen zahtijev parlamentu za ukidanje njihovog imuniteta . Radi se o 25 zahtijeva prema zastupnicima vladajuće Stranke pravde i razvoja, više od 50 zastupnika Narodno-republikanske stranke, 45 zastupnika prokurdske Stranke demokracije naroda, i 7 zastupnika Nacionalističke stranke.
Irak:
Prošlog tjedna zaoštrilo se stanje i u Iraku. U Bagdadu su 20.svibnja održane masovne demonstracije pristaša radikalnog i utjecajnog šijtskog političara Muqtade al-Sadra, protiv korupcije u državi i zahtijevima za reformu u sustavu vlasti. Pritom se, kao i 30. travnja i 1.svibnja , dio prosvjednika probio u zaštićenu „zelenu zonu“ grada, u kojoj se nalaze brojne vladine institucije i domovi utjecajnih iračkih političara i stranih diplomaskih predstavništava. Prodrli su i u zgradu radne rezidencije premijera al-Abadija, a snage sigurnosti primjenile su gumene metke, vodene topove i suzavac, kako bi potisnuli demonstrante. Priopćilo se i o pogibiji dvojice prosvjednika i ranjavanju još 60 osoba. Gradske vlasti uvele su policijski sat radi uspostave reda u Bagdadu do kraja dana (20.svibnja). M. al-Sadr osudio je primjenu nasilja, istodobno podržavši bunt svojih pristaša. Premijer Abadi je izjavio kako su stradale osobe napale službene institucije i njihove zaštitare, „narušivši zakon i želeći posijati kaos“ u Bagdadu.
21. svibnja američki predsjednik Obama i irački premijer al-Abadi obavili su telefonski razgovor, tijekom kojeg je šef Bijele kuće potvrdio spremnost Washingtona za daljnju potporu sadašnjoj iračkoj vladi. Predsjednik Obama također smatra kako će ona produžiti svoju borbu protiv „IS“. „Predsjednik i premijer suglasili su se kako je izuzetno važno osigurati sigurnost u Bagdadu i međunarodnoj zoni, i razmotrili nužnost produljenja dijaloga između svih političkih snaga u Iraku, kako bi građani države mogli realizirati svoja nastojanja kroz demokratske institucije“.
Afganistan:
20. svibnja, čelnik afganistanskog pokreta Talibani mulla A.M. Mansur ubijen je tijekom napada američkih bespilotnih letjelica na granici s Pakistanom. Informaciju su potvrdili i predstavnici talibana i vlade u Kabulu. „Mansur je otvoreno istupao protiv mirovnih pregovora i procesa primirja“, izjavio je američki državni tajnik John Kerry.
Ministri vanjskih poslova zemalja NATO-a su 20.svibnja usvojili odluku o produljenju misije Saveza u Afganistanu nakon 2016. godine, jer se ta država „nastavlja suočavati s mnoštvom izazova“. NATO će također financirati afganistansku vojsku do 2020. g. Trenutačno se u sklopu misije NATO-a nalazi oko 12,8 tisuća vojnika Saveza, od čega je 6,9 tisuća američkih vojnika. Još 2,9 tisuća službenika iz sastava OS SAD-a čini u toj zemlji odvojenu misiju, usmjerenu na borbu protiv terorističke ugroze od strane „IS“.
Libija:
Sukobljene snage u Libiji postigle su načelnu suglasnost oko pitanja osnivanja jedinstvene državne naftne tvrtke, priopćio je 17.svibnja ministar vanjskih poslova vlade nacionalnog jedinstva M. Siyala. Istodobno, osnivanje Predsjedničke garde sa strane te vlade nije zakonito, izjavio je predsjednik Predstavničkog doma (parlamenta koji se nalazi u Torbuku) A. S. Issa, zato što je „u Libiji samo jedna vojska – ona kojom zapovjeda general Haftar. On je opunomoćen zakonitim tijelom vlasti, priznatim od strane međunarodne zajednice“.
Jemen:
17. svibnja predstavnici jemenske vlade obustavili su sudjelovanje u pregovorima sa šijtskim ustanicima-hutima, koji su se održavali u Kuvajtu. Razlog je bio odbacivanje od strane huta niza međunarodnih inicijativa, između ostalih i rezolucije VS UN-a 2216. Međutim, nakon susreta s glavnim tajnikom UN-a Ban Ki-moonom i kuvajtskim emirom S. al-Sabahom, jemenski predsjednik A.M. Hadi izjavio je 21.svibnja, kako će se vladina delegacija vratiti za pregovarački stol.
Šef saudijske diplomacije A. Al-Jubeir priopćio je 16.svibnja o promjenama Rijadovih prioriteta u Jemenu. Prema njegovim riječima, glavna zadaća Saudijske Arabije u jemenskom sukobu je, ne rat s hutima već uništenje na jugu Arapskog poluotoka formiranog lokalnog odjeljenja „Al-Qaide“ . Ministar smatra kako se s hutima mogu voditi pregovori i da oni predstavljaju dio jemenskog društva, u vrijeme kada se „Al-Qaidi“ i „Islamskoj državi“ „ne mogu dati šanse ni u Jemenu, ni u bilo kojoj drugoj točci svijeta“.

Komentari

komentar

0 komentara

You may also like