Osiguravanje novog zajma od 5 milijardi dolara od MMF-a pomoglo bi uvjeriti druge vjerovnike Ukrajine da je makroekonomska situacija u ratom razorenoj zemlji pod kontrolom, rekao je u petak za Reuters glavni ekonomski savjetnik predsjednika Volodimira Zelenskog.

Novo financiranje Međunarodnog monetarnog fonda tijekom narednih 18 mjeseci moglo bi poslužiti kao sidro za veći paket od 15 do 20 milijardi dolara za pomoć Ukrajini u prevladavanju gospodarske krize uzrokovane ruskom invazijom, rekao je savjetnik Oleg Ustenko. Dodao je da su ukrajinski dužnosnici u kontaktu s globalnim zajmodavcem u vezi s potencijalnim zahtjevom, dodajući da bi cilj trebao biti da se krene naprijed što je brže moguće. MMF je odbio komentirati.

Ustenkovi komentari uslijedili su nešto više od dva tjedna nakon što je guverner ukrajinske središnje banke Kyrylo Shevchenko rekao Reutersu da traži čak 20 milijardi dolara od MMF-a u dvije ili tri godine – iznos koji bi Ukrajinu stavio daleko iznad limita “izuzetnog pristupa fondu” za kreditiranje. Veličina tog zahtjeva izazvala je intenzivnu raspravu unutar MMF-a jer bi također pokrenula pitanja o održivosti ukrajinskog duga.

Revidirani plan bio bi modeliran prema paketu financiranja dogovorenom 2015., nakon ruske invazije na regiju Krim u Ukrajini, koji je uključivao 17,5 milijardi dolara sredstava MMF-a, ali je pomogao prikupiti ukupno financiranje od 40 milijardi dolara. “Program MMF-a od 5 milijardi dolara bio bi u skladu s ranijim razinama financiranja i mogao bi biti katalizator za financiranje iz drugih izvora, uključujući EU, (SAD) Ministarstvo financija i druge pojedinačne zemlje”, rekao je Ustenko za Reuters. Prethodni ukrajinski kreditni program od 5 milijardi dolara otkazan je u ožujku jer je MMF odobrio 1,4 milijarde dolara hitnog financiranja uz nekoliko uvjeta u prvim tjednima ruske invazije. Ukrajinske vlasti obećale su raditi s Fondom na osmišljavanju novog gospodarskog programa “s ciljem oporavka i rasta, kada to uvjeti dopuste”.

Ukrajina, koja se suočava s internim raseljavanjem oko 7 milijuna ljudi zbog ruske invazije, bori se za prikupljanje resursa kako bi se nosila s nestašicom energije, rastućom inflacijom i sve gorom humanitarnom krizom kako se zima približava. Osim toga, Ukrajina se u 2022. godini suočava s gospodarskim smanjenjem od 35%-45% i mjesečnim fiskalnim manjkom od 5 milijardi dolara, pri čemu se do sada materijalizirala samo trećina od oko 29 milijardi dolara obećane pomoći Zapada, kažu ekonomisti. Ovog su tjedna ukrajinski inozemni vjerovnici podržali njezin zahtjev za dvogodišnjim zamrzavanjem plaćanja gotovo 20 milijardi dolara međunarodnih obveznica, ali Ukrajina i dalje mora platiti 635 milijuna dolara glavnice prethodnih zajmova MMF-a počevši od sredine rujna. Ustenko je rekao da se Ukrajina nada da će brzo napredovati u pregovorima s MMF-om s ciljem postizanja preliminarnog sporazuma prije nego što ta plaćanja dospiju.

Rizici, presedan

Zagovornici novog programa tvrde da je Ukrajina dobro napredovala u rješavanju problema deficita i korupcije prije rata, a novo zajmovanje omogućilo bi joj stabilizaciju gospodarstva. No, kritičari kažu da bi veliki novi zajam mogao dovesti Fond u opasnost, jer bi Rusija još uvijek mogla dobiti rat i odbiti platiti dugove Ukrajine.

Mark Sobel, američki predsjednik think tanka za financijsku politiku OMFIF i bivši visoki dužnosnik Ministarstva financija, rekao je da je Fond osnovan da bude “prvi odgovor na ozbiljne sustavne globalne ekonomske krize” i da bi trebao djelovati kako bi pomogao Ukrajini u isplati mirovina i drugih obveza. Martin Muehleisen, bivši šef strategije MMF-a sada povezan s Atlantskim vijećem, rekao je da bi čak i zajam od 5 milijardi dolara pokrenuo pitanje održivosti duga usred rata i postavio zabrinjavajuće presedane, jasno ga prebacujući na prioritete Zapada. “SAD i njegovi saveznici koristili su MMF za strateške svrhe tijekom Hladnog rata. Ponovno bi se moglo zatražiti približavanje fonda političkim ciljevima Zapada, ali to bi bilo u sukobu s težnjom MMF-a da bude istinski globalna organizacija”, rekao je Muehleisen.

 

Talibanski borci u subotu su pretukli nekoliko prosvjednica kundacima te su pritom pucali u zrak, nastojeći nasilno rastjerali malobrojne okupljene u glavnome afganistanskom gradu, samo nekoliko dana uoči prve godišnjice povratka ekstremnih islamista na vlast, izvještava France Presse.

Otkako su preuzeli vlast u zemlji 15. kolovoza prošle godine, talibani su ukinuli brojna prava za koja su se izborile afganistanske žene za vrijeme dvadesetogodišnje američke vojne intervencije u Afganistanu. Četrdesetak žena je, izvikujući “kruh, rad i sloboda”, marširalo ispred zgrade ministarstva obrazovanja u Kabulu, no ubrzo su ih talibani rastjerali pucajući iz oružja u zrak, izvijestio je dopisnik AFP-a.

Neke prosvjednice, koje su se pokušale skloniti u najbliže trgovine talibanski su borci progonili i tukli kundacima. Prosvjednice su nosile transparent s natpisom: “15. kolovoza je crni dan” te su tražile pravo na rad i sudjelovanje u politici zemlje. “Pravda, pravda! Dosta nam je neznanja!”, skandirale su okupljene žene, a mnoge među njima nisu nosile pokrivala za lice. “Nažalost, ubrzo su stigli talibani iz obavještajne službe i pucali su u zrak. Rastjerali su djevojke, potrgali naše transparente i mnogim djevojkama oduzeli mobitele”, rekla je Zholia Parsi, jedna od organizatorica prosvjeda. Talibani su pretukli i neke novinarke koje su pratile prosvjed, prvi skup žena u nekoliko mjeseci, rekao je AFP-ov dopisnik s mjesta događaja.

Nakon što su prošle godine preuzeli vlast u zemlji, talibani su stanovnicima obećali blažu verziju strogih islamističkih zakona koji su obilježili njihovu prvu vladavinu od 1996. do 2001. godine. No vrlo su brzo nametnuli brojna ograničenja, posebno kada su žene u pitanju, želeći provesti svoju strogu viziju islama. Deseci tisuća djevojaka ne smiju više pohađati srednje škole, a ženama je zabranjen i rad u državnim službama. Među ostalim, talibani su im zabranili da putuju same na duga putovanja. Javne vrtove i parkove u glavnome gradu mogu posjećivati isključivo u danima kada ondje nema muškaraca. U svibnju je vrhovni vođa zemlje i šef talibana, Hibatullah Akhundzada, donio odredbu da se žene u javnosti moraju u potpunosti pokriti, čak i po licu – najbolje burkom.

Ujedinjeni narodi i skupine za ljudska prava opetovano su kritizirali talibansku vladu zbog nametanja ograničenja ženama, piše France Presse. Ovakva politika ukazuje na “obrazac apsolutne rodne segregacije, a cilj joj je učiniti žene potpuno nevidljivima u društvu”, rekao je novinarima za vrijeme posjeta u svibnju Richard Bennett, posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava u Afganistanu. Neke su se Afganistanke u početku pokušale manjim prosvjedima oduprijeti talibanima, no oni su vrlo brzo priveli organizatorice skupova, a kasnije su negirali da su uhićene.

Grčka vlada upala je u veliku političku krizu usred skandala s nadzorom koji se razvija, objavio je u petak belgijski dnevnik, a prenosi Anadolu Agency.

Špijuniranje oporbenog čelnika Nikosa Androulakisa od strane Nacionalne obavještajne službe (EYP), špijunske agencije zemlje, ozbiljno šteti konzervativnoj vladi na čelu s Kyriakosom Mitsotakisom, piše L’Echo.

Situacija je posebno važna jer EYP izravno odgovara premijeru od 2019., što je politički izbor koji se od tada osporava, dodaje se u novinskom izvješću. “U zemlji u kojoj je sjećanje na huntu pukovnika – desničarsku vojnu huntu koja je vladala 1967.-1974. još uvijek vrlo živo, to počinje puno značiti”, dodaje se u izvješću.

Čini se da ostavke čelnika EYP-a Panagiotisa Kontoleona i glavnog tajnika premijera Grigorisa Dimitriadisa 5. kolovoza nisu promijenile javno mnijenje u korist premijera, piše dnevnik. “A pitanja ostaju. Ako je premijerova desna ruka ostavkom preuzela političku odgovornost za ovaj slučaj, što je šef Vlade zapravo znao? Jesu li prisluškivani i drugi političari? Traje li prisluškivanje i dalje?

“Vlada je pristala nastaviti parlamentarnu raspravu ranije, ali ne prije 22. kolovoza. Do tada bi svaki dan mogao dovesti do novih otkrića”, zaključuje se.

Početak kraja

U međuvremenu, Dimitris Papadimoulis, potpredsjednik Europskog parlamenta, nazvao je skandal s nadzorom “grčkim Watergateom”.

U članku koji je napisao za novinsku kuću Left.gr, rekao je da skandal predstavlja početak kraja za Mitsotakisovu vladu. “U zemlji u kojoj se sve radi po nalogu Mitsotakisa, premijer je u svom govoru vrijeđao inteligenciju grčkog naroda, pokušavajući uvjeriti da dvojica njegovih najbližih suradnika, Dimitrijadis i Kontoleon, motre na političke protivnike i novinare i njega samog te da on ništa nije znao”, rekao je dalje.

Slično tome, izvješće objavljeno u dnevniku Avgi, koji je blizak glavnoj oporbenoj stranci SYRIZA-PS, ustvrdilo je da po prvi put od izbora 2019. Mitsotakisova vlada nije u stanju iscrtati uvjerljiv narativ. Premijer, koji je promoviran kao reformator i vođa fronte protiv SYRIZA-e, pokazuje znakove umora, dodaje se. Dnevnik ističe da mnogi istaknuti zastupnici i dužnosnici premijerove desničarske stranke Nea Dimokratia (ND) šute o tome.

Skandal s nadzorom

U televizijskom obraćanju naciji, Mitsotakis je u ponedjeljak priznao da je Androulakisa prisluškivala državna obavještajna agencija, ali je zanijekao da je znao za nadzor. “Iako je sve učinjeno legalno, EYP je podcijenio političku dimenziju ove akcije. Formalno je to bilo u redu, ali politički neprihvatljivo”, ustvrdio je Mitsotakis.

Skandal je izbio prošlog tjedna kada je Kontoleon rekao parlamentarnom odboru da je njegova agencija špijunirala Koukakisa. Parlamentarna istraga pokrenuta je nakon što se Androulakis požalio najvišim tužiteljima na pokušaj hakiranja njegovog mobitela izraelskim softverom za praćenje Predator.

 

Oko 27% teritorija Ukrajine morat će se očistiti od mina i eksploziva, prema najnovijim procjenama ministarstva ekologije gotovo šest mjeseci otkako je Rusija započela svoju invaziju i bombardiranje Ukrajine, izvještava Reuters.

Do sada su ukrajinske vlasti očistile više od 620 četvornih kilometara zemlje koja je bila zatrpana tisućama eksplozivnih naprava, uključujući 2000 bombi bačenih iz zraka. Gotovo 300 000 četvornih kilometara i dalje se smatra “kontaminiranim”, prema podacima koje je objavila ukrajinska hitna služba. Učiniti to područje sigurnim moglo bi potrajati desetljeće, objavila je vlada.

Američki State Department odobrio je pomoć u vrijednosti od 89 milijuna dolara za pomoć Ukrajini u opremanju i obuci 100 timova za čišćenje mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava tijekom godinu dana.

Najnoviji napori razminiranja bili su usmjereni na sjeveroistočnu regiju Sumy, gdje su ukrajinske vlasti u četvrtak izvele kontrolirane eksplozije kako bi uklonile mine. Ruske snage prešle su u regiju Sumy nedugo nakon početka invazije 24. veljače. Rusi su se povukli nakon što nisu uspjeli osvojiti glavni grad, Kijev, a ukrajinske snage ponovno su preuzele kontrolu nad regijom 8. travnja. Četiri mjeseca kasnije, stručnjaci za razminiranje pretražili su mjesto u potrazi za granatama i neeksplodiranim minama. Sumy je jedna od najzagađenijih regija u zemlji, rekao je ministar unutarnjih poslova Denys Monastyrskyi.

Prema Ministarstvu ekologije i prirodnih resursa, koje svakodnevno ažurira svoju web stranicu, do petka je već neutralizirano više od 175 000 strjeljiva i ispitano je područje od 67 639 hektara.

Uklanjanje mina iz ukrajinskih teritorijalnih voda vjerojatno će trajati pet do sedam godina, rekao je Monastyrskyi. “To je najteži oblik razminiranja”, rekao je. Operacije uklanjanja neeksplodiranih naprava s tla i voda možda neće biti dovoljne za zaštitu ekosustava i ljudskog zdravlja, kažu ekolozi. “Ova područja nisu pogođena samo miniranjem, već i teškim zagađenjem od eksplozija i raketa”, rekla je Sofiia Sadogurska, stručnjakinja za klimu u Centru za ekološke inicijative “Ecoaction“. “Posljedice takvog zagađenja… mogle bi trajati desetljećima.” Ukrajinsko ministarstvo ekologije priopćilo je da su ruske snage počinile 1655 slučajeva ekološkog zločina od početka rata, s ukupnom štetom od 204 milijarde grivni (5,63 milijarde dolara).

Moskva invaziju naziva “specijalnom vojnom operacijom” za demilitarizaciju Ukrajine i oslobađanje od opasnih nacionalista. Ukrajina i njezini saveznici odbacuju ovo kao neutemeljen izgovor za neizazvani agresorski rat.

 

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg potvrdio je kako Savez priprema posebni paket mjera čiji je cilj pomoći očuvanje stabilnosti i mira u Bosni i Hercegovini, izvijestila je u subotu ministrica vanjskih poslova te zemlje Bisera Turković, prenosi Hina.

U objavi na Facebooku Turković je pojasnila kako je od Stoltenberga dobila pismo u kojemu je glavni tajnik NATO-a uvjerava da se poduzimaju sve mjere opreza uvjetovane nestabilnom sigurnosnom situacijom na europskom kontinentu nakon ruske agresije na Ukrajinu. “Ruska agresija na Ukrajinu iz temelja podriva europsku sigurnost. Zato je NATO spreman nastaviti podržavati partnere koji mogu biti izloženi malignom utjecaju i pritisku (Rusije) kako bi ojačao njihovu otpornost. Kao što znate, NATO razvija set mjera, posebno skrojenih za Bosnu i Hercegovinu sukladno vašim potrebama”, stoji u Stoltenbergovu pismu kako ga citira Turković.

Riječ je zapravo o odgovoru na pismo koje je Turković još u travnju poslala u sjedište UN-a, NATO-a te na adrese čelnika EU-a i koje je sadržavalo upozorenja o sigurnosnim prijetnjama po BiH nakon što je izbio rat u Ukrajini te posebice na probuđene separatističke ambicije političkog vodstva bosanskih Srba. Stoltenberg je u svom odgovoru ponovio jasnu potporu euroatlantskom putu BiH odnosno njezinu integriranju kako u Europsku uniju tako i u NATO te je najavio nastavak suradnje čiji je cilj provedba reformi nužnih da bi se ti ciljevi ostvarili. Glavni tajnik NATO-a naveo je i kako je stabilnost zapadnog Balkana dugoročni strateški cilj Saveza kojemu ostaje do kraja predana. Izrazio je zabrinutost zbog separatističke retorike i aktivnosti koje prijete održanju Daytonskog sporazuma. Naveo je i kako NATO snažno i jasno podupire suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine te funkcioniranje njenih institucija.

Agenti FBI-ja u ovotjednoj pretrazi imanja bivšeg predsjednika SAD-a Donalda Trumpa na Floridi zaplijenili su 11 kompleta povjerljivih dokumenata, uključujući neke označene kao strogo povjerljivi, priopćilo je u petak Ministarstvo pravosuđa, istovremeno otkrivajući da je postojao vjerojatan razlog za provođenje pretrage na temelju mogućeg kršenja Zakona o špijunaži, izvještava Reuters.

Ogromna otkrića navedena su u nalogu za pretres koji je odobrio američki sudac za prekršaje i popratnim dokumentima objavljenim četiri dana nakon što su agenti pretražili Trumpovu rezidenciju Mar-a-Lago u Palm Beachu. Zakon o špijunaži, jedan od triju zakona citiranih u zahtjevu za nalogom, potječe iz 1917. godine i propisuje kazneno djelo objavljivanje informacija koje bi mogle naštetiti nacionalnoj sigurnosti.

Trump je u izjavi na svojoj platformi društvenih medija rekao da su svi zapisi “deklasificirani” i smješteni u “sigurnu pohranu”. “Nisu trebali ništa ‘zaplijeniti’. Mogli su to imati kad god su htjeli bez igranja politike i provale u Mar-a-Lago”, rekao je republikanski biznismen koji je postao političar. Pretraga je provedena u sklopu savezne istrage o tome je li Trump nezakonito uklonio dokumente kada je napustio dužnost u siječnju 2021. nakon što je dva mjeseca ranije izgubio predsjedničke izbore od demokrata Joea Bidena. Iako je FBI u ponedjeljak odvezao materijal označen kao povjerljiv, tri zakona navedena kao osnova za nalog proglašavaju zločinom zlouporabu državnih zapisa, bez obzira na to jesu li povjerljivi. Kao takve, Trumpove tvrdnje da je skinuo oznaku tajnosti s dokumenata ne bi imale nikakvog utjecaja na moguće pravne povrede o kojima je riječ.

Agenti FBI-ja uzeli su više od 30 predmeta, uključujući više od 20 kutija, registratore fotografija, rukom pisanu poruku i izvršnu potvrdu o pomilovanju za Trumpova saveznika i dugogodišnjeg savjetnika Rogera Stonea, pokazao je popis uklonjenih predmeta. Na popisu su bile i informacije o “predsjedniku Francuske”. Nalog je pokazao da su agenti FBI-a zamoljeni da pretraže sobu zvanu “Ured 45” – Trump je bio 45. predsjednik SAD-a – kao i sve druge prostorije i strukture ili zgrade na imanju koje su koristili Trump ili njegovo osoblje gdje bi kutije ili dokumenti mogli biti pohranjeni.

Ministarstvo pravosuđa navelo je u zahtjevu za nalogom koji je odobrio američki prekršajni sudac Bruce Reinhart da ima vjerojatnih razloga vjerovati da su se kršenja Zakona o špijunaži dogodila u Trumpovom domu. Taj je zakon u početku donesen radi borbe protiv špijuniranja. Kazneni progoni prema njemu bili su relativno neuobičajeni sve dok Ministarstvo pravosuđa nije pojačalo njegovu upotrebu pod Trumpom i njegovim prethodnikom Barackom Obamom kako bi se uhvatilo u koštac s curenjem informacija o nacionalnoj sigurnosti, uključujući curenje u medije.

Odjeljak zakona koji je naveden kao temelj za nalog zabranjuje neovlašteno posjedovanje informacija o nacionalnoj obrani. Nisu navedene pojedinosti o tome zašto istražitelji imaju razloga vjerovati da je do takvog kršenja došlo. Ministarstvo pravosuđa koristilo je Zakon o špijunaži u slučajevima visokog profila posljednjih godina, uključujući bivšeg suradnika Agencije za nacionalnu sigurnost Edwarda Snowdena, bivšu analitičarku vojne obavještajne službe Chelsea Manning i osnivača WikiLeaksa Juliana Assangea. U prijavi je također navedeno moguće kršenje dvaju drugih statuta koji čine nezakonitim skrivanje ili uništavanje službenih američkih dokumenata.

Razine klasifikacije

Postoje tri primarne razine klasifikacije za osjetljive vladine materijale: strogo povjerljivo, tajno i povjerljivo.

“Strogo povjerljivo” je najviša razina, rezervirana za najstrože čuvane informacije o nacionalnoj sigurnosti SAD-a. Takvi se dokumenti obično čuvaju u posebnim državnim ustanovama jer bi njihovo otkrivanje moglo ozbiljno naštetiti nacionalnoj sigurnosti. Agenti FBI-ja u ponedjeljak su prikupili četiri seta strogo povjerljivih dokumenata, tri seta tajnih dokumenata i tri seta povjerljivih dokumenata, objavljeno je u petak. Otkriveno je da su agenti prikupili skup dokumenata označenih kao “klasificirani/TS/SCI dokumenti”, referenca na strogo povjerljive i osjetljive materijale iz odjeljaka.

Trump nije optužen ni za kakvo zlodjelo. Ostalo je nejasno hoće li biti podignute optužnice.

Eskalacija

Pretraga od ponedjeljka označila je značajnu eskalaciju u jednoj od mnogih saveznih i državnih istraga s kojima se Trump suočava iz razdoblja svog mandata i privatnog poslovanja, uključujući zasebnu istragu Ministarstva pravosuđa o neuspjelom pokušaju Trumpovih saveznika da ponište predsjedničke izbore 2020. podnošenjem lažnih popisa birača.

Trump je u srijedu odbio odgovarati na pitanja tijekom pojavljivanja pred glavnim državnim odvjetnikom New Yorka u građanskoj istrazi poslovne prakse njegove obitelji, pozivajući se na svoje ustavno pravo protiv samooptuživanja.

Državni odvjetnik Merrick Garland u četvrtak je objavio da je odjel zatražio od Reinharta da otpečati nalog. To je uslijedilo nakon Trumpove tvrdnje da je pretres politička odmazda i njegove sugestije, bez dokaza, da je FBI možda podmetnuo dokaze protiv njega.

Pravni stručnjaci kažu da Trumpova tvrdnja da je deklasificirao materijale ne bi bila korisna obrana ako se ikada suoči s optužbama. “Statut čak i ne zahtijeva striktno da informacije budu klasificirane sve dok se odnose na nacionalnu obranu”, rekla je Heidi Kitrosser, profesorica prava na Sveučilištu Northwestern, pozivajući se na Zakon o špijunaži.

Istraga o Trumpovom uklanjanju zapisa započela je ove godine nakon što je Nacionalna uprava za arhive i dokumente, agencija zadužena za čuvanje predsjedničkih zapisa koji pripadaju javnosti, uputila Ministarstvo pravosuđa da napravi uvid.

Članovi obavještajnog odbora Zastupničkog doma republikanskog Kongresa pozvali su u petak Garlanda i direktora FBI-a Chrisa Wraya da objave izjavu pod prisegom koja podupire nalog, rekavši da javnost mora znati. “Budući da su im bile dostupne mnoge druge mogućnosti, jako smo zabrinuti zbog metode koja je korištena u napadu na Mar-a-Lago”, rekao je novinarima predstavnik Michael Turner, glavni republikanac u obavještajnom odboru. Ako izjava pod prisegom ostane zapečaćena, “i dalje će ostaviti mnoga neodgovorena pitanja”, dodao je Turner. Zahtjev Ministarstva pravosuđa da se otpečati nalog nije uključivao zahtjev da se otpečati popratna izjava pod prisegom, niti je Trumpov pravni tim javno dao takav zahtjev.

Od pretresa u ponedjeljak, odjel se suočio sa žestokim kritikama i internetskim prijetnjama, koje je Garland osudio. Trumpovi pristaše i neki republikanci u Washingtonu optužili su demokrate da su naoružali saveznu birokraciju kako bi ga ciljali čak i dok on razmišlja o novoj utrci za predsjednika 2024.

 

Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova u subotu je izrazilo “iskrenu zahvalnost” Sjedinjenim Državama za poduzimanje “konkretnih radnji” u održavanju sigurnosti i mira u Tajvanskom tjesnacu i regiji, javlja Reuters.

Američki koordinator za indopacifičko područje Kurt Campbell kazao je u petak da je Kina “pretjerano reagirala” na posjet predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu. Nakon tog posjeta Peking je pokrenuo višednevne vojne vježbe u blizini Tajvana koji Kina smatra svojim teritorijem. Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je u subotu priopćenjem da je kinesko “neprovocirano vojno i gospodarsko zastrašivanje dodatno ojačalo jedinstvo i otpornost globalnog demokratskog tabora”.

Tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen rekla je u četvrtak da kineska prijetnja silom nije smanjena, iako se prvotno činilo da se najveće pekinške vojne vježbe ikada oko otoka, nakon prošlotjednog posjeta Pelosi, smanjuju. Na skupu u južnom Tajvanu povodom lokalnih izbora koji će se održati u studenom, Tsai je rekla da se ona ne bori samo protiv kandidata iz drugih stranaka, “već i s pritiskom iz Kine”. “Tajvanci su jako entuzijastični i vole slobodu i demokraciju, tako da su mnogi dobri međunarodni prijatelji došli na Tajvan podržati nas. To je normalna i dobra stvar, ali Kina prijeti i zastrašuje Tajvan”, rekla je. “Međutim, uvjeravam vas da su naša vlada i vojska spremni. Ja ću se definitivno pobrinuti za Tajvan”, dodala je.

Tajvanska vlada tvrdi da, budući da Narodna Republika Kina nikada nije vladala otokom, nema pravo polagati pravo na njega niti odlučivati o njegovoj budućnosti koju može odrediti samo narod Tajvana. Poražena vlada Republike Kine pobjegla je na Tajvan 1949. nakon što je izgubila građanski rat od Komunističke partije Mao Zedonga, koja je u Pekingu uspostavila Narodnu Republiku Kinu. Kina nikada nije isključila upotrebu sile kako bi pod svoju kontrolu stavila demokratski Tajvan.

Kina povlači obećanje da neće slati trupe na Tajvan ako preuzme kontrolu nad otokom

 

Rusija je upozorila SAD na dostizanje točke bez povratka, nakon kojih je moguć prekid diplomatskih odnosa, kazao je u intervjuu za Tass Aleksandar Darčijev, direktor odjela za Sjevernu Ameriku ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Diplomata su upitali razmatra li se mogućnost smanjenja diplomatskih odnosa između Moskve i Washingtona. “Ne bih želio ulaziti u hipotetička nagađanja o tome što je moguće, a što nije moguće u sadašnjoj turbulentnoj situaciji, kada su zapadnjaci predvođeni Sjedinjenim Državama pogazili međunarodno pravo i apsolutne tabue u diplomatskoj praksi”, rekao je Darčijev. “U tom kontekstu, želio bih spomenuti zakonodavnu inicijativu o kojoj se trenutno raspravlja u Kongresu da se Rusija proglasi ‘zemljom sponzorom terorizma’. Ako bude usvojena, to bi značilo da bi Washington morao prijeći točku s koje nema povratka; najviše ozbiljne kolateralne štete bilateralnim diplomatskim odnosima, sve do njihova snižavanja ili čak prekida. Američka je strana upozorena”, naglasio je Darčijev.

Dodao je da će svako moguće otimanje ruske imovine od strane Sjedinjenih Država u potpunosti uništiti bilateralne odnose Moskve s Washingtonom, prenosi Reuters. “Upozoravamo Amerikance na štetne posljedice takvih postupaka koji će trajno narušiti bilateralne odnose, što nije ni u njihovom ni u našem interesu”, rekao je Alexander Darčijev za Tass. Nije odmah bilo jasno na koju imovinu misli. Darčijev je također rekao da je utjecaj SAD-a na Ukrajinu porastao do te mjere da “Amerikanci sve više postaju izravna strana u sukobu”.

Rusija je 24. veljače poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu, nazivajući to “specijalnom vojnom operacijom”.

 

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je u petak novi poziv državama Europske unije da zabrane vize za državljane Rusije kako blok ne bi postao “supermarket” otvoren za svakoga tko ima sredstava za ulazak.

Zelenski je rekao da se njegov prijedlog ne odnosi na Ruse kojima je potrebna pomoć jer su riskirali svoju slobodu ili živote opirući se politici čelnika Kremlja Vladimira Putina.

“Moraju postojati jamstva da ruski ubojice ili suučesnici državnog terora ne koriste schengenske vize”, rekao je Zelenski u noćnom obraćanju, misleći na vize koje vlasniku omogućuju pristup schengenskom području bez granica koje se proteže kroz nekoliko država EU-a. “Drugo, ne smijemo uništiti samu ideju Europe – naše zajedničke europske vrijednosti. Europa se stoga ne smije pretvoriti u supermarket u kojem nije važno tko ulazi i gdje je glavno da ljudi samo plaćaju svoju robu.” Zelenski je prvi pozvao na zabranu izdavanja viza u ovotjednom intervjuu za Washington Post, rekavši da bi Rusi trebali živjeti u svom vlastitom svijetu dok ne promijene svoju filozofiju.

Apel Zelenskog tek treba dobiti podršku glavnih igrača u Europskoj uniji. No, rekao je da ga je ohrabrila potpora bivših sovjetskih baltičkih država i Češke Republike, koja trenutno predsjeda Europskom unijom. Finska je također podržala ideju. S druge strane, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ovog je tjedna osudio apel Zelenskog, rekavši da je “svaki pokušaj izolacije Rusa ili Rusije proces koji nema perspektivu”.

 

 

Dva glavna cestovna mosta koja omogućuju ruski pristup okupiranom ukrajinskom teritoriju na zapadnoj obali Dnjepra u Hersonskoj oblasti sada su vjerojatno izvan upotrebe i nije ih moguće koristiti za značajniju vojnu opskrbu, objavila je u subotu britanska vojna obavještajna služba, prenosi Reuters.

Čak i ako Rusija uspije izvršiti značajne popravke na mostovima, oni će ostati ključna ranjivost, priopćilo je Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva. “Opskrba s kopna za nekoliko tisuća ruskih vojnika na zapadnoj obali gotovo se sigurno oslanja na samo dva pontonska trajektna prijelaza”, reklo je ministarstvo u ažuriranoj obavještajnoj objavi.

Budući da je njihov lanac opskrbe ograničen, veličina svih zaliha koje je Rusija uspjela uspostaviti na zapadnoj obali vjerojatno će biti ključni čimbenik u izdržljivosti snaga, prema ažuriranju.

Medij: Ukrajina priprema protuofenzivu prije nego Rusija formalizira aneksije teritorija

Moskva je započela konkretne planove o održavanju referenduma u nekoliko gradova na okupiranim područjima istočne Ukrajine, ustvrdili su u petak dužnosnici iz Washingtona, prenosi Dpa.

Član američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost rekao je kako Rusija planira održati takva glasanja u Hersonu, regijama Zaporižja, Luhansk i Doneck te u područjima oko Harkiva, prenosi agencija Dpa. „Rusko vodstvo uputilo je službenike da počnu provoditi te referendume“, rekao je neimenovani dužnosnik.

„Imamo informacije da Rusija, dok se priprema za referendume, provjerava kandidate za administrativne funkcije na tim područjima, kao i da bi se to moglo dogoditi u narednim tjednima“. Američki dužnosnik kazao je kako Washington vjeruje da će Rusija manipulirati rezultatima glasanja da bi lažno tvrdila kako se Ukrajinci žele pridružiti njezinom teritoriju. Dodao je da će biti ključno boriti se protiv takvih dezinformacija ako će Kremlj iznositi tvrdnje o želji ukrajinskog naroda za pripajanje Rusiji.

Američki obavještajci smatraju kako i sami ruski dužnosnici očekuju malu izlaznost. Proruski čelnici u regijama Luhansk i Doneck ranije su odbacili mogućnost referenduma dok Rusija ne zauzme cijeli Donbas.

Medij: Ukrajina priprema protuofenzivu prije nego Rusija formalizira aneksije teritorija

Kineski dužnosnici planiraju potencijalno putovanje predsjednika Xija Jinpinga u jugoistočnu Aziju u studenom na kojem bi se mogao susresti s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, piše Reuters.

To bi bilo prvo Xijevo putovanje izvan Kine od početka pandemije covida-19. Ono bi uključivalo sastanak s američkim predsjednikom, prenosi Wall Street Journal.

Bidenov tim duže vrijeme traži sastanak uživo dvojice čelnika kako bi se smanjile tenzije između Washingtona i Pekinga, nedavno pogoršane posjetom Tajvanu predsjednice američkog Zastupničkog doma Nancy Pelosi.

Bijela kuća nastavlja raditi na organizaciji takvog susreta, rekao je jedan izvor upoznat s tim pitanjem, dodavši da je Biden otvoren za sastanak na marginama sastanka G20 u Indoneziji u studenom. „Nemamo detalje o vremenskom okviru i lokaciji“, rekao je američki dužnosnik. Xi i Biden razgovarali su o potencijalnom susretu i tijekom više od dva sata dugog telefonskog razgovora 28. srpnja.

Xi Jinping upozorio Bidena: ‘Oni koji se igraju vatrom, stradat će’

Rusko gospodarstvo palo je 4,0% na godišnjoj razini u drugom tromjesečju 2022., prvom punom tromjesečju onoga što Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini, pokazali su u petak preliminarni podaci federalne statističke službe Rosstat, prenosi Reuters.

Gospodarstvo tone u recesiju nakon što je Moskva poslala svoje oružane snage u Ukrajinu 24. veljače, što je pokrenulo sveobuhvatna zapadna ograničenja na njezine energetske i financijske sektore, uključujući zamrzavanje ruskih rezervi u inozemstvu, što je navelo mnoštvo zapadnih kompanija da napuste tržište. Rosstat nije dao nikakve dodatne pojedinosti, ali analitičari kažu da je smanjenje uzrokovano slabošću potrošačke potražnje i posljedicama sankcija. “Podaci iz lipnja pokazuju da je smanjenje ruskog gospodarstva dosegnulo vrhunac jer se situacija u nekim industrijama stabilizira”, rekao je Sergey Konygin, ekonomist u investicijskoj banci Sinara.

Pad bruto domaćeg proizvoda u drugom tromjesečju nije bio dubok kao što se očekivalo. Analitičari koje je anketirao Reuters u prosjeku su predviđali da će se BDP smanjiti za 7% na godišnjoj razini u razdoblju od travnja do lipnja nakon povećanja od 3,5% u prvom kvartalu. Analitičari središnje banke očekivali su pad BDP-a od 4,3 posto u drugom tromjesečju, rekavši da je na putu da u trećem tromjesečju padne za 7 posto. Središnja banka predviđa da će se gospodarstvo početi oporavljati u drugoj polovici 2023. godine.

S obzirom na vrlo nestabilno političko okruženje, službene prognoze o dubini ruske recesije variraju. Ministarstvo gospodarstva priopćilo je u travnju da bi bruto domaći proizvod ove godine mogao pasti za više od 12 posto – nakon rasta od 4,7 posto u 2021. – što bi bilo najveće smanjenje od sredine 1990-ih. No, prognoze su se od tada ublažile jer se Rusija snažno bori protiv sankcija i ograničenja.

Središnja banka je u travnju predvidjela da će se BDP smanjiti za 8%-10%, ali je prošli mjesec to revidirala i prognozirala smanjenje od 4%-6%. “Kontrakcija BDP-a dosegnut će vrhunac u prvoj polovici 2023.”, rekao je u petak zamjenik predsjednika središnje banke Aleksej Zabotkin. “Ekonomija će krenuti prema novoj dugoročnoj ravnoteži.”

Kina je pozvala i Rusiju i Ukrajinu da nastave pregovore i izrazila zabrinutost oko sigurnosti nuklearnih postrojenja u Ukrajini, izvještava Anadolu Agency.

“Pozivamo sve uključene strane da nastave pregovore što je prije moguće, traže rješenje za ukrajinsku krizu na hladnokrvan i racionalan način, pozabave se međusobnim legitimnim sigurnosnim zabrinutostima i izgrade uravnoteženu, učinkovitu i održivu sigurnosnu arhitekturu, tako da kako bismo postigli zajedničku sigurnost”, rekao je Zhang Jun, kineski veleposlanik pri UN-u, u četvrtak Vijeću sigurnosti UN-a.

“Samo smirivanjem situacije i ponovnim uspostavljanjem mira u ranom roku možemo temeljito ukloniti nuklearne rizike, smanjiti pogrešne prosudbe i izbjeći nesreće”, rekao je Zhang nakon što je primio izvještaj od glavnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafaela Mariana Grossija o nedavnim napadima na ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporižja. Rusija trenutno kontrolira objekt nakon što ga je u ožujku zaplijenila od Ukrajine. Zaraćene strane optužuju jedna drugu za nedavno granatiranje najveće europske nuklearne elektrane.

Zhang je pozvao na poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta uključenih strana i pozvao je međunarodnu zajednicu da se “ponaša odgovorno kako bi olakšala odgovarajuće rješenje krize i pojačala političke i diplomatske napore kako bi se stvorili uvjeti za povratak uključenih strana za pregovarački stol.”

“Sigurnost nuklearnih lokacija ne smije biti predmet pokušaja i pogrešaka”, rekao je izaslanik i upozorio da bi posljedice bilo kakve nesreće u ukrajinskoj nuklearnoj elektrani “bile razornije od one nuklearne nesreće u Fukushimi”. Također je pozvao na uklanjanje “postojećih prepreka” kako bi Grossi i tim stručnjaka IAEA-e bez odgode posjetili nuklearnu elektranu te “kako bi mogli nesmetano obavljati svoj posao”.