Dok NATO planira povlačenje iz Afganistana, Njemačka planira pomoći Afganistancima koji su im pomagali u dugotrajnom ratu. Njemačka ministrica obrane Annegret Kramp-Karrenbauer  tvrdi da Berlin ima “duboku obvezu” zaštititi pomagače nakon što se trupe povuku, izvijestila je agencija DPA.

Njemačka već nudi mogućnost azila za ugrožene Afganistance. Tako je od 2013. odobrila azil za 781 osobu. No, proces će ubuduće biti brži i lakši za aplicirati jer trupe u Afganistanu ostaju još samo nekoliko mjeseci. Njemačke snage su zabrinute za svoje pomagače jer vjeruju da će biti ugroženi od strane sunarodnjaka koji se žele osvetiti. Naime, Afganistan je daleko od skladne i stabilne države, a problemi zbog koji su NATO snage izvršile invaziju nisu riješeni. U Afganistanu je još oko 10 tisuća NATO trupa, od čega su 1100 Nijemci. “Ne možemo ostaviti ljude bez zaštite kada odemo”- kazala je ministrica Kramp- Karrenbauer.

Japanska ekspedicija na dno sjevernog Tihog oceana otkrila je jeziv prizor. ” Svake godine više od 10 milijuna tona plastike završi u morima. Ono što vidimo da pluta na površini samo je malen dio tog otpada.”- izjavio je jedan od istraživača za Academic Times. U dubokoj brazdi na 5800m dubine podmornicom su pronašli kilometarsku nakupinu plastičnog otapda. Čak 80% pronađene plastike je jednokratno, npr. vrećice i boce. Plastici u moru treba više od stoljeća da se raspadne, ali niti onda se ne razgradi potpuno. Nakon raspadanja pređe u čestice mikroplastike, a pri raspadanju se ispuštaju i štetni spojevi. Plastika i mikroplastika štetne su za cjelokupni morski sustav i morske životinje. Životinje ispod mora slučajno se zapetljavaju u vrećice i konope, a ribe gutaju mikroplastiku. Istraživanja sugeriraju da više od pola riba koje jedemo, jedemo zajedno s plastikom vidjeli je ili ne. Kakve su dugoročne posljedice plastike i njenih spojeva u našem organizmu?

Šira analiza uglednog časopisa Science otkrila je da od 20 država koje loše gospodare plastikom, njih čak 12 se nalazi u Aziji. No, problem plastike nije problem koji je “tamo negdje daleko”. Naime, more, zrak i voda zajedno sa štetnim stvari koje bacamo nisu ograničene državnim granicama u svojim kretanjima.

Jadran, kao zatvoreno more, je uz Keltsko more među najzagađenijim dijelovima europskog mora, prema studiji iz časopisa Marine Pollution Bulletin. Čak 90% tog otpada dolazi na jug Hrvatske putem struja iz južnog susjedstva, naročito Albanije. Posebno je zagađeno jadransko dno kao i obale južnih otoka ( Mljet, Lastovo, Vis, Pelješac i Šolta).

Nakon što je Biden najavio povlačenje trupa iz Afganistana, javnost i analitičari razmatraju posljedice rata.

NATO invazija na Afganistan koštala je vrtoglavih 2,26 bilijarde dolara. Još veća cijena su 241 tisuće izgubljenih života na svim uključenim stranama. Rezultati su to opsežnog istraživanja Watson instituta sveučilišta Brown o posljedicama dvadesetogodišnje “borbe protiv terorizma” na tlu Afganistana i Pakistana.

Najviše trupa tamo je boravilo 2010. i 2011.- više od 100 tisuća. Logistika, obavještajne usluge, transport, odjeća, oružje, hrana i skrb za ranjenje tijekom 20 godina na drugom kraju svijeta koštaju zbilja puno. Skoro 300 milijardi do sada je koštala skrb za veterane i invalide rata. Skoro 90 milijardi je cijena “uvježbavanja” i podizanja “samostalne” afganistanske policije.

Zbilja poražavajuća statistika jest da civili čine 71 tisuću od 241 tisuće umrlih. Skoro svi u Afganistanci i Pakistanci. Ubijeno je i 51 tisuću boraca protiv SAD-a. Osim civila, najveći je broj poginulih afganistanskih policajaca i vojnika koji su se borili na strani NATO-a, njih skoro 70 tisuća. Najmanje su ginuli ljudi koji su na zahvaćeno područje došli ratovati iz drugih zemalja: vojnici SAD-a: 2400, poginulih “plaćenika” je 3900, a poginulih vojnika ostalih NATO članica je 1100.

Dok neki političari zapada razmišljaju: “ovaj rat je preskup da bi sada odustali”, drugi se raduju povlačenju jer je rat preskup da bi se nastavio. Kolika je zbilja cijena rata?

Reakcija Moskve na protjerivanje 18 ruskih diplomata iz ruskog veleposlanstva u Pragu pokazala se snažnijom nego što se očekivalo u Češkoj. To je u ponedjeljak, 19. travnja, najavio potpredsjednik vlade i šef češkog Ministarstva vanjskih poslova Jan Hamaček.

Prema njegovim riječima, Prag je očekivao da će Moskva poduzeti mjere odmazde. Međutim, “protjerivanje dvadeset čeških diplomata iz Moskve paralizirat će češko veleposlanstvo”. Primijetio je da je cijeli ekonomski odjel morao biti zatvoren, a jedino što nastavlja raditi je konzularni odjel. S tim u svezi, Hamaček je rekao da će s premijerom Andrejem Babišom (naslovna foto) analizirati prikladnost sljedećeg koraka s češke strane.

Dakle, događa se upravo ono što smo najavili u našoj danas objavljenoj vijesti (vidi poveznicu ispod teksta). Jasan put prema ubrzanoj degradaciji rusko-čeških odnosa na inicijativu Praga, koja vodi u smjeru neprijateljskog statusa između dviju država, slično onom koji već duže vrijeme postoji između Moskve i Varšave. Naravno, Prag to nije poduzeo na svoju inicijativu, o čemu govori i činjenica da su brojne zemlje EU puno opreznije kada je riječ o slijeđenju sankcijske politike prema Rusiji koju je nedavno pokrenuo američki predsjednik Joe Biden i na isto pozvao američke saveznike.

Rusija proglasila 20 čeških diplomata „persona non grata“

 

Vanjska politika Europske unije tradicionalno je suočena s različitim stavovima njenih članica o brojnim bitnim temama koje opterećuju međunarodne odnose, gdje do izražaja vrlo često dolaze oprečni nacionalni interesi država EU koji se stavljaju iznad onih zajedničkih. Hrvatska je u tom pogledu iznimka i od ulaska u EU postupa posve suprotno – tj. čvrsto i primarno se zalaže za provedbu proklamiranih zajedničkih politika, a ako nešto nakon toga ostane onda se pokušava relativno mlako boriti i za hrvatske nacionalne interese, o čemu najbolje svjedoči bojažljiv i neodlučan stav u rješavanju problema jednakopravnosti hrvatskog naroda u BiH, za što se Zagreb mora brinuti i po važećem hrvatskom Ustavu. Takva ulizivačka politika, s brojnim štetnim posljedicama po stvarne hrvatske interese, ima za cilj pomoći euroatlantskim saveznicima da u svoju orbitu uvuku i preostale zemlje ex Jugoslavije, prije svih Srbiju i BiH, što samo po sebi ne bi bilo sporno da ne podrazumijeva i paralelno potiskivanje prava hrvatskog naroda u BiH, a da o ponosu i stvarnim egzistencijalnim brigama, demografskim problemima i dr. hrvatskog naroda i u RH, koje se sustavno, već godinama degradira, i ne govorimo. Ali to nije tema ovoga teksta.

Dakle, jedna od najvažnijih tema vanjskopolitičke agende EU svakako je Rusija. Pri tom jedne članice EU (uglavnom one s istočnog krila – predvođene Poljskom, i koje su pod neposrednim utjecajem Washingtona) zahtijevaju  strogo zajedničko kažnjavanje Rusije po svim mogućim elementima koji tvore međusobne odnose, dok one druge, koje čine tzv. staru Europu – predvođene Njemačkom, traže znatno racionalniji pristup ne samo zbog razvijenijih gospodarskih odnosa koje one imaju s Rusijom, već i zbog činjenice da se sigurnosna arhitektura unutar Europe ne može graditi bez aktivnog sudjelovanja Rusije. Naravno, može, ali uz cijenu zakopavanja u vlastite rovove i pretvaranja čitave EU u NATO-utvrdu okruženu bodljikavom žicom i potencijalnu bojišnicu za hipotetski vojni obračun Rusije i Zapada.

Takva potreba ali i operativni instrument za građenje zajedničke sigurnosne arhitekture na europskom kontinentu postojali su i u vrijeme hladnog rata između SAD-a (Zapada) i SSSR-a, i ona se ostvarivala kroz tzv. Helsinšku konferenciju. Danas, na žalost, više ne postoji niti jedan stvarni mehanizam koji bi imao ulogu i mogućnost brzog reagiranja u eventualnim kriznim ili opasnim situacijama koje mogu izniknuti na relaciji Istok-Zapad. OESS je također jedan od tih instrumenata ali je s vremenom prešao pod potpunu kontrolu Zapadnih interesa, što je najbolje bilo vidljivo kroz blokadu sudjelovanja ruskih predstavnika (nije im omogućen javni nastup na panelima, nakon čega su se, demonstrativno, sami povukli a Rusija nastavila plaćati godišnju članarinu koja je najveća u odnosu na sve zemlje članice iz EU) nakon izbijanja ukrajinske krize 2014. g. Prije dvije godine ruskim se diplomatima opet omogućilo aktivno djelovanje, ali svejedno su vidljivi brojni problemi u radu te organizacije kao zajedničkog mehanizma na ravnopravnoj osnovi djelovanja, zbog čega su nerijetki i zahtjevi brojnih ruskih političara pa i stanaka za potpuno povlačenje Ruske Federacije iz te međunarodne političke strukture.

Ovaj poduži uvod služi za vijest koja je danas objavljena, a tiče se sve češćeg uvođenja proturuskih sankcija otkako je američki predsjednik Joe Biden prije nekoliko dana uveo nove sankcije protiv Moskve, a na to pozvao i svoje saveznike u svijetu. Bidenov zahtjev prva je podržala Velika Britanija poslavši „doma“ 3 ruska diplomata, a to isto je učinila i Poljska. Jučer je Češka donijela još drastičniju odluku, protjeravši čak 18 ruskih diplomata i poduzimajući još neke mjere o kojima smo jučer i danas već pisali na ovom portalu pa ih neću ponavljati, kao što neću ponavljati niti ruski protuodgovor na njih, koji je još stroži, i o čemu smo također izvijestili.

Evo o kojoj se vijesti radi:

Danas se Austrija usprotivila novim proturuskim sankcijama, o kojima ministri vanjskih poslova zemalja EU namjeravaju raspravljati na prijedlog Ukrajine, navodi njemački medij Der Spiegel.

Taj medij napominje kako ministri vanjskih poslova zemalja EU namjeravaju razgovarati o inicijativi Ukrajine koja je još jednom zatražila potporu Bruxellesa u obliku novih sankcija protiv Rusije. Međutim, austrijski ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg već je izjavio da je Austrija protiv novih proturuskih sankcija”, napominje njemački medij.

“Sad se moramo usredotočiti na to kako postići deeskalaciju i ponovno aktivirati dijalog (s Rusijom)”, citira Der Spiegel šefa austrijskog Ministarstva vanjskih poslova. Schallenberg je također naglasio kako je Beč izuzetno zabrinut zbog kršenja primirja na istoku Ukrajine. “Ovo je opasna igra s vatrom, svaki pogrešan korak može dovesti do katastrofe”, dodao je ministar. Pozvao je na korištenje svih postojećih mogućnosti, poput trilateralne kontaktne skupine, “normandijskog formata” i OESS-a, za rješavanje pogoršane situacije na istoku Ukrajine.

Dakle, i iz ove je vijesti vidljiva kompleksnost kompliciranog stanja po pitanju određivanja zajedničke vanjske politike EU, gdje Bruxelles ništa ne može po tom pitanju usvojiti ako nema jedinstvenog stava o bilo kojoj temi od strane svih njenih članica. Također je vidljiva i spomenuta podjela na „stare“ i „nove“ države EU i različitost pristupa: od krajnje emotivnog (čiji ton svojim „poslušnicima“ u EU združeno zadaju Washington i London) do isključivo racionalnog, koji se iščitava iz spomenutog priopćenja iz Beča.

Ovdje treba podsjetiti kako je austrijski kancelar Sebastian Kurz prije nekoliko dana Bidenu i Putinu ponudio domaćinstvo Beča u organizaciji mogućeg američko-ruskog summita na vrhu, kojeg je Biden prije nekoliko dana predložio Putinu u telefonskom razgovoru, a ovaj na taj prijedlog još nije odgovorio.

Također podsjećam kako će danas ministri vanjskih poslova 27 zemalja EU posredstvom video-linka razgovarati o odnosima Europske unije i Rusije, koji se, kako je rekao visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell , “ne poboljšavaju, napetosti rastu u raznim formatima”. Bit će pokrenuta tema protjerivanja ruskih diplomata iz Češke, kao i zdravstveno stanje ruskog oporbenjaka i blogera Alekseja Navaljnog , koji služi kaznu u ruskom zatvoru i navodno ima velikih zdravstvenih problema, opasnih po život, zbog, opet navodnih, tortura koje nad njim provode zatvorski službenici. Danas je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost J. Sullivan izjavio, ni manje ni više, nego da će Rusija morati „odgovarati pred čitavom međunarodnom zajednicom“ ako Aleksej Navaljni umre.

Red sankcija, protusankcija, poziva na summit, krajnje zaoštrene političke retorike, pokreta vojnih snaga i td – je li to dobra platforma, atmosfera i taktika koju je izabrao Washington za „omekšavanje“ Rusije i podizanje svojih pregovaračkih ciljeva na maksimum, kako bi u eventualnim pregovorima morao dati manje od onoga što bi trebao da takvog pritiska na Moskvu nema?

Prosudite sami je li ruski državni vrh svjestan te velike igre koju je zaigrala Bidenova administracija u namjeri pokazivanja drukčijeg pristupa rješavanja problema u odnosima s Moskvom nego što ga je imala administracija Donalda Trumpa? Prosudite, također, hoće li Putin popustiti, i što će u suprotnom biti s EU ili Europom u cijelosti ako do sporazuma Moskve i Washingtona ne dođe?

Iskreno, osobno ne znam oko čega bi se u sadašnjim okolnostima dvije strane uopće mogle dogovoriti (čak i samo razgovarati) s obzirom na dijametralno suprotstavljene stavove po mnogim bitnim temama. Kompromisi su u takvim slučajevima bolni i zapravo bi više izgledali kao poraz jedne od strane što si one nikako ne mogu dozvoliti. Tim više što su se oko onog najvažnijeg pitanja – produljenja Ugovora o strateškom naoružanju (START 3) dogovorile joj u veljači, prije samog isteka njegovog roka važenja.

 

Novi indijski dokument o energiji otkriva kako će Indija nastaviti sa izgradnjom termoelektrana na ugljen, piše Reuters. Razlog je za Indiju vrlo jednostavan: energija iz ugljena je i dalje jeftina.  Indija i dalje stvara tri četvrtine svoje energije iz ovog fosilnog izvora. Energetske potrebe 1,4 milijarde ljudi u kombinaciji s opisanim načinom dobivanja energije čine Indiju trećim najvećim “proizvođačem” stakleničkim plinova nakon SAD-a i Kine.

Čini se da Indija ne odustaje od provjerenog energetskog “recepta” usprkos sve glasnijim kritičarima. Zagovaratelji zelene energije tvrde kako je neodgovorno da Indija i dalje otvara elektrane na neobnovljive izvore dok je solarna energija sve jeftinija. Iz NTPC, državno upravljane tvrtke i najvećeg proizvođača indijske struje, javljaju kako ulažu u zelene izvore, ali moraju raditi i na starim izvorima kako bi osigurali stabilnost energetske mreže.

Bogatije zapadne države desetljećima pritišću tzv. zemlje u razvoju da smanje svoju ovisnost o ugljenu, plinu i nafti. Odgovor siromašnijih zemalja je da ni sve bogate zemlje nisu “zelene” i da su “razvijene” države licemjerne jer su već izgradile svoju industriju na fosilnim gorivima.

 

Novo istraživanje pod sponzorstvom kineske središnje banke donosi zanimljive zaključke. Prema rezultatima istraživanja, stanovništvo Kine stari, a natalitet (broj rođenih) nije dovoljno visok da bi stanovništvo ostalo mlado i produktivno.

Uzrok takvog “starenja stanovništva” je rigorozna kineska politika o ograničavanju maksimalnog broja djece po obitelji. Do tih ograničenja došlo je 60-tih kada je kineska komunistička partija shvatila kako ne može osigurati hranu za cijelu Kinu, dok broj djece naglo raste. Od 1979. do 2015. na snazi je bila kontroverzno pravilo o jednom djetetu po obitelji. Tek nakon 2015. dozvoljava se dvoje djece parovima kojima je odobren zahtjev.

Ipak, istraživači sada pozivaju na napuštanje bilo kakvog ograničavanja, pa čak i potiču što više djece. Zaključili su da će uz ovakav trend do 2050., glavni gospodarski konkurent SAD imati 50 milijuna više stanovnika (nego što ih ima sada), dok će Kina u istom razdoblju izgubiti 32 milijuna ljudi. U Kini je oko 71% ljudi u dobi kada su radno sposobni, dok je u SAD-u taj udio 65%. No, uz starenje kineskog stanovništva do 2050. Amerika će imati veći udio radno sposobnog stanovništva nego Kina. Kinezi su detektirali da pomlađivanju američke populacije pomažu doseljenici. U izvješću su spomenuli i Indiju kao brzorastuće društvo mladih ljudi i sve jače ekonomije. Prema njihovoj procjeni Indija će, umjesto Kine, postati najmnogoljudnija država već 2027.

Turska ustraje na svojim vanjskopolitičkim stavovima u svezi pitanja razgraničenja s Grčkom u Egejskom moru, koje ona u sadašnjem obliku smatra nepravednim. Osim na političkoj razini, Ankara na svoje ambicije često podsjeća praktičkim potezima koje Atena, ali i EU u cjelini, smatra provokativnim.

Jedan od takvih sigurno je i onaj, o kojemu danas piše turski mediji Hürriyet Daily News.

On navodi kako je turski vojni brod prošlog tjedna osujetio “provokativni” pokušaj Grčke da francuskom istraživačkom brodu, u pratnji grčkog vojnog broda, omogući provođenje znanstvenih istraživanja u turskom kontinentalnom pojasu.

U svom neposrednom odgovoru, Ankara je proglasila protu-NAVTEX, ukazujući da je područje koje je odredila Grčka dio turskog kontinentalnog pojasa i da Atena nema ovlasti izdavati nikakve navigacijske obavijesti za to područje. Međutim, 17. travnja francuski brod L’Atalante je u pratnji grčke fregate Elli ušao u turski kontinentalni šelf, usprkos turskom NAVTEX-u.

Prema izvješćima grčkih medija, dva turska ratna broda smještena na tom području pozvala su grčku fregatu i francuski brod da odmah napuste to područje. Francuski brod tvrdio je da se nalazi u međunarodnim vodama i da mu nije trebala dozvola za plovidbu. Sučeljavanje nije trajalo dugo, jer su grčki i francuski brod napustili sporno područje. L’Atalante je nastavio istraživati ​​izvan turskog kontinentalnog šelfa, navodi spomenuti turski medij.

Rusija od 2025. povlači svoje astronaute i svoj angažman oko Međunarodne svemirske postaje (ISS), izjavio je za rusku TV Rossiya-1 zamjenik premjera Jurij Borisov. Ovakva odluka nije nužno povezana s rastućim napetostima na relaciji Moskva-Washington. Naime, prvi dio postaje poslan je u svemir 1998., a prvotni plan je bio da će postaja raditi do 2020, nakon čega je rok produljen.

Zamjenik premjera rekao je da će o pojedinostima na vrijeme obavijestit zemlje partnere kao i da će nastaviti pregovore o svemirskoj kooperaciji. Istaknuo je da su kvarovi na postaji sve češći i da astronautima nije lako “krpati” sitne rupe kroz koje zrak izlazi. Najavio je kako se Rusija već okrenula novim svemirskim projektima, a jedno od njih je i ruska izvedba svemirske postaje.

Nakon što ISS završi svoj svemirski “vijek”, posebnim svemirskim brodom bit će odvučena natrag u Zemljinu atmosferu i vjerojatno će završiti u oceanu.

Ovog vikenda španjolska policija izvršila je raciju u ilegalnoj “tvornici” 3D oružja na Kanarskom otočju. Osim već “isprintanih” pušaka i pištolja, policija je zaplijenila i 3D printere kojima treba oko 2 minute da izrade cijev oružja. Osim oružja, policija je zaplijenila upute o urbanom ratovanju, terorizmu kao i upute za izradu kućnih bombi. Knjige o nadmoći bijele rase i nacistička znakovlja daju sugerirati da je riječ o ekstremno desnoj skupini.

Ova zapljena otvara sve aktualnije pitanje o 3D oružju. Dok nabavka “normalnog” oružja podliježe regulaciji i nadzoru, barem tamo gdje sustav funkcionira, 3D oružje je relativno jeftino, brzo i skrovito za napraviti. Sve što takvim “proizvođačima” treba je 3D printer koji su sve jeftiniji i digitalni model prema kojemu se dijelovi printaju. Ti digitalni modeli “skidaju” se po internetskim forumima, često su besplatni ili jako jeftini i zapravo su uputa printeru s kojom će printer znati što dalje. Dakle, dovoljan je 3D printer i nekoliko klikova mišem.

Oružja isprintana od takve čvrste plastike zasad nisu pouzdana kao “prava”, ali su itekako smrtonosna. Brojne vlade tek smišljaju kako regulirati ovo područje i zasad nisu naročito uspješne u ograničavanju. Činjenica da će 3D oružja biti sve jeftinija i efikasnija, kao i da je dovoljna soba za proizvodnju, daje veću moć ekstremnim skupinama, nasilnim revolucijama kao i nacionalnom i međunarodnom terorizmu.

 

Sjedinjene Države i Kina, u zajedničkoj izjavi o borbi protiv klimatskih promjena izrazile su spremnost raditi na provedbi Pariškog sporazuma.

Kao što je navedeno u izjavi State Departmenta, dokument je usuglašen nakon sastanka u Šangaju između posebnog izaslanika američkog predsjednika za klimu Johna Kerryja i njegovog kineskog kolege Xie Zhenhua.

“Sjedinjene Države i Kina čvrsto su predane međusobnoj suradnji i suradnji s drugima na provedbi Pariškog sporazuma”, navedeno je u tekstu.

Sjedinjene Države i Kina razvit će strategije za postizanje nula emisija CO2 u okoliš do konferencije u Glasgowu, objavio je State Department.

 

 

Francuski predsjednik jučer je kazao je kako rusko cjepivo Sputnik V ne može biti korišteno kako bi se ubrzalo cijepljenje u Europi jer nije odobreno od europskih regulatornih agencija, izvještava TASS. Također, u intervjuu za CBS rekao je kako Europa već proizvodi svoje cjepivo i taj proces je sve brži. .“Rusko cjepivo jednostavno nije odobreno na našem teritoriju, a proces odobrenja traje dugo”– rekao je.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) upozorila je EU početkom ovog mjeseca da je cijepljenje “nedopustivo sporo”. No, odgovor Europe prema ruskom cjepivo daleko je od složnog. Prisjetimo se da od četiri europske zemlje koje imaju najveći udio procijepljenih, njih dvije (Srbija i Mađarska) već koriste Sputnik V. Prva cijepljenja u Rusiji krenula su još početkom 12-tog mjeseca 2020. Ipak, zanimljivo je napomenuti da je, unatoč dugom razdoblju koliko se koristi cjepivo u Rusiji, samo 7% ruskog stanovništva primilo barem jednu dozu. Istraživanja pokazuju kako su Rusi skeptični prema cjepivima- svim cjepivima.

Izraelsko i grčko ministarstvo obrane potpisali su najveći ugovor u povijesti međusobne suradnje za 1,65 milijardi dolara.

“Izraelska i grčka ministarstva obrane potpisala su ugovor vrijedan 5,5 milijardi šekela za stvaranje i korištenje na 22 godine od strane izraelske tvrtke Elbit Systems, međunarodnog centra za obuku letova za pilote grčkog zrakoplovstva”, objavljeno je jučer u izraelskom MO.

Kako je naglašeno, ovo je “najveći obrambeni ugovor između Izraela i Grčke do danas“.

“U Grčkoj će se stvoriti međunarodni centar za letačku obuku, opremljen s deset školskih zrakoplova talijanske proizvodnje M-346, po uzoru na letačku akademiju izraelskog zrakoplovstva”, priopćila je služba za medije MO Izraela.

Zrakoplov T-6 grčkog ratnog zrakoplovstva također će biti moderniziran, “Elbit Systems pružit će obuku, simulatore i logističku potporu”.

Izraelski ministar obrane Beni Gantz, komentirajući sporazum, izjavio je da će “ojačati partnerstvo i suradnju između dviju zemalja na obrambenoj, ekonomskoj i političkoj razini”.

“Siguran sam da će to poslužiti i za jačanje gospodarstava Izraela i Grčke”, zaključio je Gantz.

 

 

Sjedinjene Države zaprijetile su ruskoj vladi posljedicama ako ruski oporbenjak i bloger Aleksej Navaljni umre u zatvoru u kojem štrajka glađu. To je u nedjelju, 18. travnja, najavio pomoćnik predsjednika Sjedinjenih Država za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan za CNN.

Napomenuo je da je Bidenova administracija “obavijestila ruske vlasti da su odgovorne za sve što se dogodi Navaljnom u zatvoru i da će za njih odgovarati međunarodnoj zajednici”.

“Što se tiče konkretnih mjera koje bismo mogli poduzeti, gledamo mnogo različitih načina da ih natjeramo na plaćanje, u ovoj fazi neću o njima javno govoriti, ali izvijestili smo da će biti posljedica ako Navaljni umre”, kazao je Sullivan.

Prema njegovim riječima, o ovom pitanju trebalo bi razgovarati “izravno diplomatskim putem”, a ne “davati opće javne izjave”.

Podsjećamo: jučer je iz tima Alekseja Navaljnog objavljeno kako se on nalazi u teškom stanju zbog tortura koje proživljava u ruskom zatvoru, i da je samo pitanje dana kada će umrijeti.