NATO ne planira mijenjati konfiguraciju svojih nuklearnih snaga niti raspoređivati ​​takve snage u Poljskoj, rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji s britanskim premijerom Rishijem Sunakom u Varšavi, glavnom gradu Poljske.

“Nema planova za proširenje NATO-ovih [nuklearnih] sporazuma o dijeljenju, nema planova za raspoređivanje nuklearnog oružja u dodatnim zemljama NATO-a”, rekao je, odgovarajući na pitanje novinara. Stoltenberg nije odmah razumio novinarevo pitanje, što je natjeralo novinara da objasni da misli na ideju o postavljanju nuklearnog oružja u Poljskoj.

Prethodno je poljski predsjednik Andrzej Duda rekao u intervjuu za novine Fakt da su poljske vlasti više puta razgovarale o mogućnosti raspoređivanja nuklearnog oružja u republici u okviru NATO programa “Nuclear Sharing” i izrazile spremnost za to. Duda je ustvrdio da bi potencijalno raspoređivanje NATO-vih nuklearnih bojevih glava u Poljskoj postalo korak ka odvraćanju Rusije.

Duda: Spremi smo razmjestiti američko nuklearno oružje u Poljsku. Rusi ne mogu pobijediti u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegova zemlja i SAD finalizirali “sve detalje” u sporazumima o raketnim sustavima ATACMS i da je do dogovora došao kroz razgovor s Bidenom, prenosi AA.

Zelenski je rekao da posebno nakon “pozitivnog pomaka” u smislu američke pomoći Ukrajini i rada na osiguravanju opskrbe oružjem potrebnim ukrajinskim vojnicima, oni moraju raditi na vraćanju situacije na prvoj liniji “pod kontrolu” i da trebaju “vratiti inicijativu” Kijevu.

Projektil ATACMS se također ispaljuje iz mobilnog lansera HIMARS-a, kao i projektili GLMRS koje Ukrajina već koristi. No, lanser u sebi nosi samo jedan ATACMS, za razliku od šest projektila GLMRS. Također, razlika je u razornosti (560 kg naspram 90 kg) i dometu (300 km naspram 90 km).

Novi paket pomoći

Zelenski se zahvalio Bidenu i i američkom Kongresu na potpori i odluci, te je rekao: “(To) koristi našoj zaštiti od ruskog terora i našoj sposobnosti da pravedno okončamo rat “.

U subotu je Zastupnički dom američkog Kongresa donio zakon o pomoći Ukrajini od 60,8 milijardi dolara dok se zemlja nastavlja boriti protiv ruske vojske. Zelenski se, nadalje, osvrnuo na raketni napada na istočni grad Harkov koji je pogodio gradski televizijski toranj, neposredno prije razgovora s Bidenom, opisujući to kao “zastrašivanje” i pokušaj da se pokuša ograničiti Harkov u smislu komunikacije i pristupa informacija.

Rekao je da je u tijeku rad na ponovnom uspostavljanju signala i da različiti gradovi, uključujući Harkov, trebaju jaču protuzračnu obranu. Zelenski je dalje rekao da također trebaju nanijeti “maksimalnu štetu svemu što Rusija koristi kao bazu za terorizam i svoju vojnu logistiku”. 

Bilateralni sigurnosni sporazum?

S tim u vezi, ukrajinski predsjednik je iznio prioritete za Kijev, a to su “zaštita neba, moderno topništvo, sposobnost napada dugog dometa i osiguravanje da američki paketi podrške stignu što je prije moguće”. Ukrajinski predsjednik također je rekao da su njegova zemlja i SAD počeli raditi na bilateralnom sigurnosnom sporazumu i da mogu učiniti svoj potencijalni sporazum “pravim uzorom koji će ne samo pružiti veću sigurnost našim ljudima, već i pomoći cijelom tijeku europske povijesti nastavi u pravom smjeru i samo u miru”.

Ukrajina je već potpisala bilateralne sigurnosne ugovore s devet drugih zemalja: UK, Njemačkom, Danskom, Latvijom, Finskom, Francuskom, Italijom, Kanadom i Nizozemskom.​​​​​​​

Libanonska skupina Hezbolah koju podupire Iran priopćila je danas da je izvela napad dronovima na izraelske vojne baze sjeverno od grada Akre, u svom najdubljem napadu na izraelski teritorij od početka rata u Gazi, piše Reuters.

Izraelska vojska priopćila je da nema obavjesti da je Hezbolah pogodio bilo koji od njenih objekata, ali je ranije u utorak rekla da je presrela dva “zračna cilja” u blizini sjeverne obale Izraela.

Hezbolah je rekao da je djelovao kao odmazda za raniji izraelski napad u kojem je ubijen jedan od njegovih boraca. Grupa je objavila satelitsku fotografiju i s crvenim krugom označila mjesto udara na pola puta između Akre i Nahariyye na sjeveru.

Prekogranična razmjena

U izraelskim zračnim napadima ubijena su dva borca ​​Hezbolaha u južnom Libanonu, priopćila je izraelska vojska ranije u utorak. Hezbolah je kasnije potvrdio smrt jednog od svojih boraca, Husseina Azkoula, ali nije naveo više detalja. U zasebnom izraelskom napadu tijekom noći s ponedjeljka na utorak ubijen je borac u Hezbolahovoj elitnoj jedinici Radwan, priopćila je vojska, iako Hezbolah nije potvrdio njegovu smrt.

Od listopada je u izraelskim napadima ubijeno oko 270 boraca Hezbolaha, kao i oko 50 civila. Hezbolahova raketna paljba uz njihove dronove je ubila oko desetak izraelskih vojnika i upola manje civila. Granatiranje je raselilo desetke tisuća sa svake strane

Ukrajinska antikorupcijska policija je imenovala ministra poljoprivrede Nikolu Solskog kao osumnjičenog u kaznenoj istrazi nezakonitog pribavljanje zemljišta u državnom vlasništvu u vrijednosti od sedam milijuna dolara, rekao je ministar danas, porekavši optužbe, prenosi Reuters.

Nikola Solski, koji je nadgledao ukrajinsku proizvodnju žitarica u ratno doba od ožujka 2022., rekao je da ne razumije zašto su se sada pojavile optužbe vezane uz događaje iz 2017. i 2018. godine.

Indeks korupcije (CPI); Niži broj označava veću korupciju društva

Muljaža oko državnog zemljišta

“Ne slažem se s optužbama”, kazao je novinarima u Kijevu nakon što je ukrajinski Nacionalni ured za borbu protiv korupcije objavio priopćenje s rezultatima istrage. Ured je rekao da je ministar predvodio plan za pribavljanje zemljišta u državnom vlasništvu u vrijednosti od 291 milijuna hrivnji (oko 6,9 milijuna eura) i pokušaj stjecanja zemljišta vrijednog 190 milijuna hrivnji.

Solski je prvi ministar u vladi predsjednika Volodimira Zelenskog koji je osumnjičen u korupcijskom skandalu.

Zelenski pokušava provoditi nultu stopu tolerancije prema korupciji te je prošle godine smijenio svog ministra obrane zbog navoda o primanju mita povezanih s obrambenom industrijom. Zakonodavci su proteklih dana rekli da očekuju rekonstrukciju vlade, sigurno do kraja proljeća.

Rusija će intenzivirati napade na ukrajinske skladišne baze u kojima je smješteno oružje dobavljeno sa zapada, rekao je u utorak ministar obrane Sergej Šojgu, dok se Sjedinjene Države spremaju da odobre i isporuče dugo odgađanu novu vojnu pomoć, prenosi Reuters.

Šojgu je poručio da je Rusija “raspršila mit o nadmoći zapadnjačkog oružja” i da su njezine snage preuzele inicijativu na bojišnici dugačkoj 1000 kilometara.

Ruska vojska se sprema reagirati na novu američku pomoć

Aludirao je na činjenicu da je Washington u subotu nakon glasanja u Zastupničkom domu spreman Ukrajini isporučiti nov paket vojne pomoći vrijedan gotovo 61 milijardu dolara.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je kazao da će Kijev uskoro dobiti više raketnih sustava dugog dometa ATACMS u sklopu obećanog paketa. Američki dužnosnici su rekli da će u sklopu pomoći Ukrajini biti isporučene zalihe streljiva i presretači za sustave protuzračne obrane.

“S obzirom na prijetnje Sjedinjenih Država i njihovih saveznika kanimo nastaviti poboljšavati sastav i strukturu oružanih snaga i povećavati proizvodnju najpopularnijeg oružja i vojne opreme”, rekao je Šojgu, dodavši da će ruske snage “pojačati intenzitet napada na logističke centre i baze za skladištenje zapadnjačkog oružja.”

Foto: Evgeny Sinitsyn / Guliver Image

Pad sela i preuzimanje zapadnog oružja?

Ruski ministar obrane ponovio je da je Rusija ovaj mjesec zauzela sela Pervomajske, Bohdanivku i Novomihajlivku.

U ponedjeljak je ukrajinski zapovjednik zanijekao pad Novomihajlivke, kazavši da njegovi vojnici još uvijek drže 15 do 20 posto sela.

Rusko ministarstvo obrane objavilo je da su ruski marinci, koji su sudjelovali u zauzimanju Novomihajlivke zaplijenili oružje zapadne proizvodnje, među kojima su švedski bacači granata, američki protuoklopni sustavi Javeline i NATO-ovi sustavi za elektroničko ratovanje.

Ujedinjeni narodi su izvijestili da je Islamska država ubila oko 5.000 Jazida i trgovala s oko 10.800 jezidskih žena i djevojaka u prisilnoj kampanji obraćenja diljem Iraka. ISIS je odrubljivao glave zatvorenicima i objavljivao slike njihovih tijela na društvenim mrežama kako bi pridobio međunarodnu pozornost

 

Dana 22. ožujka dogodio se užasni teroristički napad u koncertnoj dvorani i trgovačkom centru u Krasnogorsku koji je šokirao svjetsku javnost. S oružjem i zapaljivim napravama, četiri pripadnika Islamske države pokrajine Khorasan (ISKP), također poznata kao ISIS-K, likvidirali su najmanje 143 osobe, a njih više od 360 ozlijedili. Bio je to najveći teroristički napad u Rusiji u posljednja dva desetljeća.

Krivac za napad, ISIS-K, nije inovativna radikalna islamistička organizacija nego jedna podružnica mnogo poznatije terorističke organizacije Islamske države iliti ISIS-a/ISIL-a. Islamska država pokrajine Khorasan najaktivnija je u Afganistanu i Pakistanu, a nešto manje u Iranu i srednjoazijskim državama (Uzbekistanu, Tadžikistanu…)gdje želi uspostaviti svoju vladavinu – kalifat.

(Iracionalna) logika islamističkih terorista

Kao opravdavanje za napad na nedužne ruske građane teroristi su naveli „diskriminaciju muslimana u Rusiji“ te ruske „antimuslimanske“ postupke na Bliskom istoku i drugdje: invazija Afganistana, gušenje secesionističkog pokreta u Čečeniji, dobri odnosi s „izdajničkim muslimanskim vladama“ Islamske Republike Irana, Asadove Sirije i talibanskog Afganistana.

Pritom, najviše ističu rusku intervenciju u Siriji i tamošnju borbu protiv ISIL-ovaca. Sve u svemu, moglo bi se zaključiti kako su radikalni sunitski islamisti izveli napad u Krasnogorsku kao odgovor na „ruski križarski rat“ protiv islama i muslimana. To je čista besmislica koju odbacuju i najveći neprijatelji Ruske Federacije u svijetu, ali gledište koje islamisti neupitno prihvaćaju.

Napad na Rusiju, koliko god bio strašan, tragičan i neljudski, nije neki izum. Radi se o još jednom potezu unutar okvira globalne strategije Islamske države koja želi uspostaviti svoju teokratsku islamističku vladavinu nad cijelim svijetom. Iako je svakoj osobi sa zdravim razumom jasno kako teroristički napadi tijekom povijesti nisu riješili niti jedno političko ni vjersko pitanje, te kako je čista utopija ideja da će cijeli svijet biti islamski, vatreni pristaše džihadističkih, odnosno selefijsko-vehabijskih organizacija, uvijek iznova vrše napade nadajući se da će upravo teror donijeti preokret. Kako bi se bolje razumjeli takvi iracionalni postupci u političkom, teološkom i svakom drugom smislu, treba razmotriti ideologiju ISIS-a.

Rusija ne vjeruje tvrdnji da iza terorističkog napada u Moskvi stoji ISIS, i prstom upire na SAD

Selektivno tumačenje ranoislamskih tekstova

Kako islamski teolozi diljem svijeta osporavaju da je Islamska država uopće islamska organizacija, postavlja se pitanje koliko je ona islamska? Bez sumnje, ISIL je islamska organizacija koja, doduše, selektivno tumači svete islamske spise (Kuran i hadise) i na temelju kojih je stvorila radikalnu doktrinu.

Radikalizam organizacije je za većinu muslimana u svijetu neprihvatljiv, ali je za usku bazu vatrenih sljedbenika inspirativan i dobrodošao. ISIL-ovci odbijaju bilo kakav modernizam i drže se kanonskih islamskih tekstova koje selektivno tumače kako bi definirali svoju ideologiju.

Drugim riječima, za radikalne sunitske islamiste svijet 21. stoljeća treba izgledati kao svijet 7. stoljeća kakav je postojao u vrijeme Proroka Muhameda. Sva pravila, zakone, običaje i tradicije srednjovjekovne Arabije trebalo bi implementirati u razvijeni tehnološki svijet današnjice.

Posljednja vremena – realnost za borce Islamske države

Islamska država smatra kako je kraj svijeta blizu i  da će nakon kalifa Abu Bakr al-Bagdadija (vladao od 2014.-2019.) biti još samo četiri legitimna kalifa. Upravo teorija da je kraj svijeta na obzoru glavni je argument za regrutiranje novih boraca diljem svijeta.

Lideri Islamske države smatraju se predvodnicima borbe protiv „Antikrista“, a cilj njihove borbe je konačna pobjeda islama i Mahdija. Mahdi je ključna osoba u  islamskoj eshatologiji za koju se vjeruje da će se pojaviti u Posljednjim vremenima. Mahdi bi trebao biti potomak Proroka Muhameda, koji će se pojaviti malo prije povratka Isusa (kao muslimana) i predvodit će muslimansku zajednicu (ummet)kako bi oslobodio svijet zla i nepravde. Mahdi i Isus pobijedit će neprijatelje (Yajujai Majuja), osvojiti svijet i uspostaviti kalifat. Mahdi će umrijeti nakon 7 do 13 godina, a Isus nakon 40 godina. Nakon njihove smrti uslijedit će ponovno kvarenja društva prije konačnog smaka svijeta.

Takvo eshatološko gledište, a još više vjerovanje da će se ti događaji dogoditi u bliskoj budućnosti, pogoni ne samo ISIS nego svjetski džihadistički pokret.

Wikimedia Commons

Srednjovjekovna ideologija

Vođe ISIL-a poput pokojnog vođe al-Baghdadija svjesno ignoriraju stoljeća interpretacija kanonskih tekstova i uzimaju samo ono što im odgovara. Radi se o zastarjeloj tehnici učenja islama koju usporava većina islamskih škola. Ideologija je ključna stvar koja uvijek iznova daje novi život islamističkim organizacijama, a ne pojedini vođe.

To je glavna razlika ISIL-a od drugih radikalnih političkih pokreta poput marksizma i fašizma s kojima se često uspoređuje. ISIL-ov pogled na svijet je milenaristički koji ne dozvoljava razlike u mišljenjima što je tipično za religijske, a ne političke organizacije.

Uostalom, ISIL odbija klasično političko organiziranje te želi kreirati teokratsko društvo prema zakonima Arabije Srednjeg vijeka. Za ISIL je svaki musliman, uključujući džihadiste, koji ne priznaje autoritet njegova kalifa, izdajnik koji zaslužuje smrtnu kaznu ili izgnanstvo.

Sayyid Qutb – otac globalnog džihadizma

Islamska država, kao i drugi slični pokreti koji su nastali od 1970-ih i nadalje, imaju slične korijene. Svi se pozivaju na nekoliko istih izvora. Egipatski islamski teolog Sayyid Ibrahim Husayn Qutb smatra se „ocem džihadističko-selefijskog pokreta“.

Qutb je bio islamistički revolucionar, pjesnik i vodeći član egipatskog Muslimanskog bratstva 1950-ih i 1960-ih. Godine 1966. osuđen je za planiranje atentata na egipatskog predsjednika Gamala Abdela Nassera i pogubljen je vješanjem. Autor je 24 objavljene knjige, napisao ih je još 30 koje nisu objavljene zbog državne represije. Napisao je najmanje 581 članak, uključujući romane, književne kritike i druge radove.

Najpoznatiji je u muslimanskom svijetu po isticanju društvene i političke uloge islama. Iako je većina radova bila kritički usmjerena na muslimanske države, Qutb je također snažno osuđivao društvo i kulturu Sjedinjenih Država, koje je smatrao materijalističkom zemljom opsjednutom nasiljem i seksualnošću. Zagovarao je ofenzivni džihad koji je uključivao nasilne radnje. Predložio je provedbu Hakimiyya doktrine – Božje suverenosti u svim aspektima života. To se treba postići rušenjem modernih nacionalnih država kroz oružani džihad i naknadnom uspostavom islamskog poretka po uzoru na Proroka Muhameda i njegove suborce. Zato se Qutb smatra avangardnim predstavnikom Al-Qaede, Egipatskog islamskog džihada i Islamske države.

Tri „svete“ knjige globalnog džihadističkog pokreta

Osim kanonskih islamskih spisa, koje tumače onako kako im odgovara, džihadisti svoje radnje temelje na određenim knjigama islamskih učenjaka. Treba istaknuti kako ISIL nema vlastite teoretičare nego se poziva na knjige i članke drugih autora ili radove drugih autora neistinito prikazuje kao svoje. Tri „svete“ knjige za Islamsku državu su: 1) „Upravljanje okrutnošću“ koju je napisao autor pod pseudonimom Abu Bakr al-Najji; 2) „Uvod u pravni nauk džihada“ Abu Abdullahaal-Muhajira; 3) „Osnove pripadnosti (za džihad)“ Sayyida Imam al-Sharifa, poznatog kao i Abdel-Qader Ibn Abdel-Aziz ili dr. Fadl.

„Upravljanje okrutnošću“ je manifest koji se pojavio 2004. i proširio internetom i obliku PDF dokumenta. U knjizi su dane strateške upute kako uspostaviti jedinstveni islamski kalifat kakav još nije uspostavljen u novije doba. Pravi autor nije poznat.

„Uvod u pravni nauk džihada“ poziva članove selefijskog pokreta da učine sve što mogu da se stvori jedinstvena islamska država. „Ubijanje kafira (nevjernika) i borba protiv njih u njihovoj domovini je nužnost čak i ako ne nanose štetu muslimanima“. Nije bitno jesu li ubijeni neprijatelji borci ili neborci jer je glavni razlog „ubijanja i oduzimanja njihove imovine“ to što „nisu muslimani“. Njen autor al-Muhajir je egipatski građanin koji se zajedno s Osamom bin Ladenom i Aymanom al-Zawahirijem borio u Afganistanu.

„Osnove pripadnosti (za džihad)“ tumači teoriju i praksu džihada u islamu i postala je osnova na temelju koje se obučavaju džihadisti. Njezin autor, dr. Fadl priznao je kako je napisao manifest koncem 1980-ih kako bi postao udžbenik za učenje u prostorima koji će postati logori za uvježbavanje boraca Al-Qaede. I on je bio bliski suradnik al-Zawahirija. U knjizi se zagovara teza kako je džihad protiv bliskog neprijatelja, svakog muslimana koji vlada nešerijatskim pravom, islamska obaveza svakog muslimana od 15 godina naviše. Svatko tko izbjegava džihad na Božjem putu izdaje Boga, Proroka Muhameda i islam.

Foto: Guliver image

Okrutnošću i nasiljem do svjetskog kalifata

Tri manifesta su ključna jer ona predstavljaju motivaciju i pogonsko gorivo novim i starim džihadistima. Usprkos određenim razlikama, daju teoretsku osnovu na kojoj se zasnivaju njihove radnje. Iako među knjigama postoje razlike, sve zagovaraju ofenzivni džihad i sveopći rat za razliku od obrambenog džihada koji prihvaća većina muslimana. Cilj je ubijati neprijatelje muslimana i tako širiti strah. Propagira se mišljenje kako je uspostava šerijatskih pravila, odnosno islamskog poretka, nemoguća postupno – izborima i političkom borbom – nego se mora ostvariti oružjem, tj. revolucijom. Autori odbacuju mogućnost uspostave islamskog poretka unutar postojećih (nevjerničkih) političkih ustanova. Posebno se naglašava nužnost borbe protiv heretičkih muslimanskih vladara koji se ne pridržavaju šerijata.

I možda najvažnije, i vođama i običnim članovima radikalnih organizacija daje se zeleno svjetlo da nekažnjeno ubijaju sve koji stoje na putu uspostave kalifata. Prema mišljenju tri autora, pritom samo slijede politiku Proroka Muhameda koji se okrutno obračunavao sa svojim protivnicima i neposlušnicima. Ističu izdvojene slučajeve iz 7. stoljeća kako bi poduprli svoje teze kako prekomjerna upotreba nasilja donosi ostvarenje cilja, a to je podvrgavanje neprijatelja.

Džihadistički teoretičari smatraju kako su nesmiljena okrutnost i nasilje recept za uspjeh, dok su tolerancija i suživot formula za neuspjeh. Pritom se drže koncepta kako konačni plemeniti cilj -uspostava islamskog svijeta i zlatnog doba islama – opravdava nehumana sredstva na putu njegova ostvarenja. Nehumana sredstva zapravo su eufemizam za gaženje svih standarda ljudskosti. Takvo opravdavanje za masovne zločine uključujući genocid nad cijelim narodima nemuslimanima, uvelike podsjeća na apologete marksizma-lenjinizma. Jesu li takvo opravdanje Abu Bakr al-Najji, Abu Abdullah al-Muhajir i dr. Fadl prepisali od komunističkih apologeta ili su ga osmislili autentično, ostat će misterij.

Praktična vjerska i politička rigidnost

Kada je u ljeto 2014. uspostavljena Islamska Država Iraka i Levanta, njen glasnogovornik Abu Mohammed al-Adnani, zahtijevao je od svih džihadističkih organizacija da priznaju novog kalifa al-Baghdadija kao jedinog legitimnog vođu zbog čega je došlo do raskida s Al-Qaedom i Al-Nusrom. Isto je traženo od svih muslimana svijeta.

Naravno, priznanja nisu uslijedila. Niti jedna islamska vjerska zajednica niti nacionalna država nije priznala ISIL kao legalnu političku ili vjersku organizaciju. ISIL je ostao ilegalna parateološka i parapolitička organizacija (termin takozvana Islamska država je potpuno opravdan), ali to nije zaustavilo njeno postojanje. Fanatizam sljedbenika nije bio poljuljan. Milenaristička ideologija ISIL-ovaca ima za praktični cilj eliminirati nacionalističku i islamističku konkurenciju na Bliskom istoku i šire. U međusobnom građanskom ratu između ISIL-a i drugih džihadističkih organizacija stradalo je tisuće muslimana te su počinjeni monstruozni ratni zločini poput odsijecanja glava, masovnih silovanja i razapinjanja na križeve. ISIL-ovci smatraju da su oni jedini autentični džihadisti, a svi ostali su prevaranti i izdajnici.

Islamska država želi očistiti teritorij pod svojom kontrolom od svih „heretika“ i „heretičkih običaja“, čak i kad se radi o nekim praksama sunitskog islama. ISIL je prvi džihadistički pokret koji je to „čišćenje“ pokušao provesti nad područjima pod svojom kontrolom u Iraku i Siriji. Uništene su brojne kulturne i povijesne znamenitosti te protjerani brojni nemuslimanski narodi poput iračkih Jazida, arapskih kršćana, Kurda, Židova te muslimani (suniti i šijiti) koji nisu priznali autoritet Islamske države. Krajem 2014. godine ISIS je objavio pamflet koji opravdava porobljavanje nemuslimanskih žena i djece.

Genocid nad Jazidima je počinjen od 2014. do 2017., a obilježen je masakrima, silovanjima i prisilnim konverzijama na islam. Ujedinjeni narodi su izvijestili da je Islamska država ubila oko 5.000 Jazida i trgovala s oko 10.800 jezidskih žena i djevojaka u prisilnoj kampanji obraćenja diljem Iraka. ISIS je odrubljivao glave zatvorenicima i objavljivao slike njihovih tijela na društvenim mrežama kako bi pridobio međunarodnu pozornost.

Wikimedia Commons

Izgradnja državne organizacije

Neupućeni promatrači smatraju kako nema posebne razlike između Islamske države i drugih sunitskih džihadističkih organizacija poput Al-Qaede, Al-Nusre i Boko Harama. Međutim, griješe. ISIS je specifična organizacija po svojim sposobnostima izgradnje državne organizacije i prihvaćanja načela panislamizma. Iako se radi o terorističkoj organizaciji koja primjenjuje brutalnost prema svim protivnicima, istovremeno se pokazuje sposobna efikasno upravljati prostorom i stanovništvom kojeg kontrolira.

Islamska država uspostavila je svoju vojsku, policiju, izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast, pokrenula izdavanje osobnih iskaznica, ustrojila obrazovni i zdravstveni sustav, osnovala agencije zaštite potrošača, komunalne službe za prikupljanje otpada, itd. Sve te javne usluge odvijaju se sukladno šerijatskim pravilima. Koncem 2015. organizacija je pod kontrolom imala 12 milijuna ljudi. Ipak, u narednim godinama zbog niza ratnih poraza do 2019. njen teritorij će se svesti na izolirane džepove. Posljednjih par godina, ISIL se konsolidirao i proširio kontrolu teritorija. Krajem 2023. Islamska država je imala pod kontrolom raštrkane dijelove Sirije, Iraka, Afganistana, zapadne Afrike, Sahare, Somalije, Mozambika, DR Konga i Malija.

Ako se na tim područjima sunitski muslimani pokoravaju šerijatskim odredbama nemaju problema sa zakonom. Sunitske zajednice na Bliskom istoku i šire pružaju utočište ISIL-ovcima ne zato što podržavaju njihovu ideologiju nego zato što su mnogo propatili u režimima u prošlosti i zato što ih se boje. Sunitske zajednice u Siriji i Iraku smatrale su kako je pojava organizacije logična posljedica raspada tamošnjih državnih sustava. Sve dok ISIL bude u stanju organizirati državnu vlast nad područjima koje kontrolira stalno će se vraćati što pokazuje i njegovo buđenje posljednjih mjeseci u Siriji i Maliju.

Za razliku od ISIL-a, Al-Qaida nikada nije efikasno nadzirala teritorij i stanovništvo niti imala upravni aparat vrijedan spomena, tj. nikada nije namjeravala stvoriti vlastitu državu. ISIL to čini iako njegova država nalikuje na srednjovjekovnu Arabiju. Također, za razliku od Al-Qaede, ISIS se uključio u konvencionalno ratovanje s drugim naoružanim skupinama oko kontrole nad teritorijem.

Fanatično prihvaćanje panislamizma

Dodatna specifičnost Islamske države je inzistiranje na konceptu panislamizma. Prema definiciji Hrvatske enciklopedije, panislamizam je „pokret koji teži suradnji i ujedinjenju svih muslimanskih, naroda i država. Panislamizam je izraz ideje o religijsko–političkom zajedništvu muslimana, koje se, prema naučavanju Kurana o islamskoj zajednici, osniva na jedinstvu religije i državnog uređenja. Nastao je u XIX st. kao otpor politici europskih sila, koje su islamskim narodima osim političke prevlasti nametale i europsku kulturu i civilizaciju.“

Zapravo se radi o tome da Islamska država odbacuje nacionalne granice na Bliskom istoku i Africi koje su iscrtali europski kolonizatori kako bi podijelili muslimanske države. Odličan primjer je britansko-francuski sporazum Sykes-Picot iz 1916. prema kojemu su podijeljeni teritoriji Osmanskog Carstva i povučene granice suvremenih nacionalnih država: Sirije, Iraka, Libanona, Jordana i Palestine. Baghdadi i drugovi su jasno rekli da žele prekrojiti te kolonijalne granice i zamijeniti ih velikom panislamskom državom.

Tako su npr. nakon osvajanja Mosula u ljeto 2014. uništili državnu granicu između Iraka i Sirije. Inzistiranje Islamske države na ukidanju granica koje su odredile europske sile otvorio je javnu raspravu o tom problemu. Ipak, inzistiranje na panislamizmu je jedna velika faza, a ne krajnji cilj – stvaranje globalne islamske države. Kalif Islamske države želi biti kalif svih muslimana (funkcija koju je Turska ukinula 1924.) i naposljetku vođa cijelog čovječanstva.

Zaključak

Islamska država predstavlja jedan od najopasnijih fenomena suvremenog svijeta. Postala je sinonim za ekstremizam i teror u ime islama. Njena ideologija i svjetonazor temelje se na teokratskom konceptu kalifata i radikalnoj interpretaciji ranoislamskih tekstova. Kroz svoje brutalne metode, poput masovnih i javnih pogubljenja, ISIL provodi kampanju terora na područjima koje kontrolira.

Zoran Meter o tome ‘kome zvono zvoni’ nakon terorističkog napada u Moskvi. U Rusiji ne prolazi teza o ISIS-u

Politika proganjanja manjina, poput kršćana, šijita i Jazida, oslikava netoleranciju prema svemu što se ne uklapa u selefističko-vehabijsku ideologiju. Islamska država koristi internet i društvene mreže kao sredstvo za regrutiranje novih boraca i širenje promidžbe, što dodatno pojačava globalnu prijetnju.

Iako vojne intervencije usmjerene protiv Islamske države oslabljuju njenu moć, dugoročno rješenje leži u suzbijanju korijena ekstremizma i promicanju tolerancije i suživota među različitim nacionalnim i vjerskim zajednicama.

 

 

 

 

 

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu, u utorak je, na sastanku ministarstva na čijem je čelu, izvijestio o rezultatima rada na formiranju Lenjingradskog i Moskovskog vojnog okruga.

Pritom je kazao kako je “ulazak Švedske u Sjevernoatlantski savez početkom ožujka povećao vojno-političku napetost u zapadnom i sjeverozapadnom strateškom smjeru”.

U ovom trenutku skupina snaga za pojačanje zemalja Sjevernoatlantskog saveza u blizini ruskih granica broji do 33 tisuće ljudi, oko 300 tenkova i više od 800 drugih oklopnih borbenih vozila – kazao je Šojgu.

“Trenutačno se održava niz vojnih vježbi NATO-a. U njima sudjeluje do devedeset tisuća ljudi kako bi uvježbali odbijanje navodno predstojeće ruske agresije,” – naglasio je ruski ministar.

Šojgu je dodao da će sjedište “Ukrajinske skupine za pomoć sigurnosti” biti raspoređeno u Njemačkoj na temelju zajedničkog zapovjedništva američkih oružanih snaga u europskoj zoni.

Posebna pozornost na Arktik

“Savez pokušava povećati aktivnost na Arktiku. Ovakvi postupci zapadnih zemalja tjeraju nas na poduzimanje adekvatnih mjera odgovora,” – rekao je dalje ruski ministar.

Pritom je podsjetio da je 2022. godine vrhovni zapovjednik vojske Ruske Federacije Vladimir Putin odlučio reorganizirati Zapadnu vojnu oblast u Lenjingradsku i Moskovsku vojnu oblast. Dana 1. ožujka dobivene su sve potrebne upute i pristupilo se izvršavanju zadaća.

Prilikom stvaranja Lenjingradskog vojnog okruga formiran je 44. armijski korpus, a tri motostreljačke brigade bit će preustrojene u motostreljačke divizije, naznačio je Šojgu. Organizacijska događanja ove su godine sinkronizirana s nabavom više od sedam tisuća komada naoružanja i vojne opreme.

Moskovska vojna oblast, prema njegovim riječima, dobit će više od 2400 komada modernog naoružanja i opreme.

“Posebna pozornost posvećuje se obuci vojnog osoblja za učinkovito korištenje bespilotnih letjelica. Nastavu izvode instruktori koji su sudjelovali u borbenim djelovanjima (u Ukrajini, op.a.),” – rekao je Šojgu tijekom sastanka koji je još u tijeku.

Z. Meter: Rusija dobila više NATO-a na svojim granicama, a Zapad više Kine na Arktiku

Izjave o špijunskim aktivnostima Kine, za koje je navodno radio zaposlenik ureda jednog od njemačkih zastupnika u Europskom parlamentu, pritvoren u Njemačkoj, su “protukineske političke manipulacije”. To je na medijskoj konferenciji u utorak u Pekingu izjavio glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin,.

Prema njegovim riječima, svrha ovakve pompe je diskreditirati i potisnuti Kinu, kao i uništiti atmosferu suradnje između Kine i Europe.

“Kina se nada da će relevantne osobe u Njemačkoj napustiti mentalitet Hladnog rata i prestati koristiti takozvani rizik špijunaže za organiziranje protukineske političke manipulacije”, – rekao je diplomat.

Dodao je da se Kina “odlučno suprotstavlja takvoj pompi i poziva relevantne strane da prestanu širiti lažne informacije o takozvanoj kineskoj špijunskoj prijetnji i zaustave antikinesku političku manipulaciju i zlonamjerno klevetanje”.

Ranije je njemačko državno tužiteljstvo u Karlsruheu objavilo pritvaranje zaposlenika ureda jednog od njemačkih zastupnika u Europskom parlamentu zbog sumnje da je navodno surađivao s kineskim obavještajnim službama. Prema odjelu, uhićenik je “zaposlenik kineske obavještajne službe”. Navodno je prikupljao informacije o protivnicima kineskih vlasti koji žive u Njemačkoj.

Prema neslužbenim podacima n njemačkog medija Zeit, riječ je o 43-godišnjaku porijeklom iz Kine koji je prethodno, nakon školovanja u Njemačkoj, uspio dobiti njemačku putovnicu. Godine 2019. postao je jedan od pomoćnika zastupnika iz desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Maximiliana Kraha, koji nosi desničarsku stranačku listu na izborima za Europski parlament. Osumnjičenik je pratio navedenog političara tijekom poslovnog putovanja u Kinu.

Špijunske igre: Njemačka uhitila osobu blisku AfD-u pod optužbom za špijunažu za Kinu

 

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i ruski državni vrh javno se vole. O tome najbolje svjedoči i danas prispjela vijest koju su objavili ruski mediji.

Tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev u utorak, 23. travnja, razgovarao je na marginama međunarodnog sigurnosnog foruma u Sankt Peterburgu s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

“Razmotrena su pitanja interakcije Rusije i Republike Srpske u različitim sferama. Strane su izrazile zadovoljstvo razvojem cjelokupne međudržavne suradnje. Razmijenjena su mišljenja o stanju na Balkanu i općenito u Europi,” – priopćila je medijska služba ruskog Vijeća sigurnosti, a prenose ruski mediji.

“Primjećujemo podudarnost naših pristupa situaciji na Balkanu, u Europi i u svijetu u cjelini. Svjesni smo da je Banja Luka pod neviđenim pritiskom. – rekao je Patrušev na sastanku s Dodikom,  a prenosi agencija TASS.

Putin Dodiku uručuje orden Aleksandra Nevskog za “veliki doprinos” odnosima srpskog entiteta i Rusije. (Foto: DTT-NET English / X)

Zahvalio se Dodiku

“U tom kontekstu posebno cijenimo vaš principijelni stav protiv pridruživanja sankcijama, vaš čvrst i dosljedan stav prema ukrajinskoj krizi”, – naglasio je tajnik ruskog Vijeća sigurnosti.

Patrušev je izrazio zahvalnost Dodiku na odluci da proglasi dan žalosti u znak sjećanja na žrtve terorističkih napada na Crocus City Hall.

“Vaši osobni, povjerljivi kontakti s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom igraju važnu ulogu u produbljivanju bilateralne suradnje “, – napomenuo je Patrušev.

Dodik najavio raspad Bosne i Hercegovine: ‘Okončava se era unipolarnog svijeta’

američka baza u siriji

Jučer je postalo jasno da je na američku vojnu bazu u Rumalynu, na sjeveru Sirije, u nedjelju, u kasnim noćnim satima izvršen raketni napad s teritorija Iraka. To je bilo prvi put od 4. veljače da su milicije, koje podržava Iran, napale američki objekt u Iraku ili Siriji, rekao je dužnosnik američke obrane. Napad je bio neuspješan te nije bilo ozlijeđenih osoba.

Iračke vlasti priopćile su u ponedjeljak kako tragaju za “odmetničkim elementima” koji su u nedjelju lansirali oko pet projektila iz Iraka u Siriju ciljajući bazu. Nijedna skupina nije preuzela odgovornost za napad.

Također u ponedjeljak, američki dužnosnik rekao je da su američke snage oborile dvije bespilotne letjelice u blizini zračne baze al-Assad u Iraku. Okolnosti se istražuju.

Izraelski ministar obrane u ponedjeljak je posjetio pripadnike pješačke bojne kojoj bi uskoro mogla biti onemogućena američka pomoć zbog kršenja ljudskih prava.

Yoav Gallant u ponedjeljak je rekao pripadnicima bojne Netzah Yehuda stacioniranih na granici Gaze da imaju punu potporu izraelske države i njezine vojske.
Odluka SAD-a mogla bi doći ovaj tjedan i označila bi prvi put da je zemlja uvela sankcije postrojbi unutar izraelske vojske.

U Gazi je ubijeno više od 34.000 Palestinaca, prema lokalnim zdravstvenim dužnosnicima, od kojih su najmanje dvije trećine djeca i žene. Rat je opustošio dva najveća grada u Gazi i ostavio teška razaranja. Oko 80% stanovništva teritorija izbjeglo je u druge dijelove opkoljene obalne enklave.

Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio je u subotu paket pomoći Izraelu od 26 milijardi dolara. On uključuje i oko 9 milijardi dolara humanitarne pomoći za Gazu, za koju stručnjaci kažu da je na rubu gladi. Američki Senat mogao bi usvojiti paket već u utorak, a predsjednik Joe Biden obećao je da će ga odmah potpisati.

SAD razmatra uvođenje sankcija još nekim izraelskim jedinicama

Prije tri dana od američkog Zastupničkog doma odobrena pomoć Ukrajini u visini od 61 milijarde dolara i dalje je jedna od glavnih tema diljem svijeta. Posebno je euforično, naravno, primljena u Ukrajini, prije svega vlastima u Kijevu i oružanim snagama zemlje.

Međutim, kako u ponedjeljak piše britanski Reuters, pomoć će stići prekasno, odnosno „puno kasnije nego što se Ukrajina – kojoj ponestaje streljiva i tetura pod obnovljenim ruskim napadom – nadala“

Više od dvije godine nakon ruske invazije punog opsega, Ukrajina je izgubila teritorij u istočnom dijelu zemlje, a Rusija je pojačala svoje bombardiranje gradova i mjesta iza linija bojišnice usred usporavanja zapadne vojne pomoći.

Pomoć Ukrajini bila je obustavljena mjesecima zbog primjedbi desnog krila republikanske stranke u Zastupničkom domu. Da bi isti u prošlu subotu ipak usvojio zakonski paket vrijedan 95 milijardi dolara koji pruža vojnu pomoć Ukrajini, Izraelu i Tajvanu. Sada ga još mora potvrditi Senat (u što nema nikakve sumnje jer u njemu demokrati imaju većinu), a nakon toga bit će dostavljen na potpis predsjedniku Joeu Bidenu čime će i konačno stupiti na snagu.

Mike Johnson (Foto: CNP / INSTARimages / Guliver image)

Skupo kašnjenje

Odgoda usvajanja ovog zakona skupo je koštala Kijev.

“Pomoć stiže prekasno, jer je nedostatak materijala rezultirao time da je Ukrajina izgubila inicijativu u listopadu 2023.”, rekla je Katerina Stepanenko, analitičarka na Institutu za proučavanje rata.

Od listopada je Ukrajina izgubila 583 četvorna kilometra teritorija od ruskih snaga, uglavnom zbog nedostatka topništva, kazala je Stepanenko, dodavši da je Rusija imala vremena pripremiti se za ofenzivne operacije koje se očekuju u kasno proljeće ili rano ljeto.

Ali ukrajinska bi vojska trebala moći upotrijebiti streljivo – posebno rakete ATACMS, presretače protuzračne obrane i topničke granate – “gotovo odmah”, rekao je umirovljeni viceadmiral Robert Murrett s Instituta za sigurnosnu politiku i pravo na Sveučilištu Syracuse.

Volodimir Zelenski je zatražio ATACMS, navođene projektile dugog dometa koji Ukrajini omogućuju da pogodi mete kao što su ruska zapovjedna mjesta i skladišta oružja na Krimu.

Predsjednik Senatskog odbora za obavještajna pitanja Mark Warner rekao je u nedjelju za CBS-ov “Face the Nation” da bi vojna oprema, uključujući ATACMS većeg dometa, trebala biti “u tranzitu do kraja tjedna” pod uvjetom da Senat također usvoji zakon.

Ukrajina bi također trebala dobiti više projektila za protuzračni obrambeni sustav Patriot, koji se pokazao učinkovitim protiv napada raketama i dronovima.

Foto: ATACMS (Guliver Image)

Neizvjesnost

Međutim, nakon 2024. Ukrajinu čeka neizvjesnost, poglavito ako na čelo SAD-a zasjedne bivši predsjednik Donald Trump, izrazito skeptičan prema velikim količinama pomoći Ukrajini i brzini povećanja proizvodnje oružja američke i europske obrambene industrije.

“Ukrajina treba iskoristiti 2024. kako bi obnovila svoje snage za dugi rat”, rekao je Max Bergmann, direktor programa za Europu, Rusiju i Euroaziju pri Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.

“Cilj Europe trebao bi biti staviti se u poziciju da potencijalno popuni buduću prazninu koju bi ostavile Sjedinjene Države ako ne prođe još jedan dopunski (paket)”, rekao je.

Rusija neće čekati da Ukrajincima stigne američka pomoć: Planiraju iskoristiti oslabljenu protuzračnu obranu

U Njemačkoj se ovih dana intenziviraju uhićenja vezana uz sumnju za industrijsku i drugu špijunažu u korist Kine. Jučer su tri osobe uhićene  pod sumnjom da su za Kinu sakupljale osjetljive podatke iz industrijskog sektora, objavili su tužitelji. “Uhićenim osobama se predbacuje da su kineskoj tajnoj službi prosljeđivali osjetljive tehnološke informacije koje su upotrebljive i u vojnom sektoru”, navedeno je u priopćenju državnog odvjetništva, kojeg je prenijela agencija prenosi dpa.

U utorak, 23. travnja, Reuters pak prenosi današnje priopćenje saveznog tužiteljstva i navodi kako je njemačka policija uhitila pomoćnika člana Europskog parlamenta iz „ekstremno desne Alternative za Njemačku“ pod sumnjom za “posebno težak slučaj” špijunaže za Kinu.

Jian G., zaposlenik glavnog kandidata AfD-a na izborima za Europski parlament u lipnju, Maximiliana Kraha, optužen je da je kineskoj obavještajnoj službi dao informacije o pregovorima i odlukama u Europskom parlamentu, rekli su tužitelji u izjavi.

G., koji je živio u Bruxellesu, kao i u istočnom njemačkom gradu Dresdenu, također je špijunirao kineske osobe iz oporbe u Njemačkoj, rekli su tužitelji. Vlasti su ga u ponedjeljak uhitile u Dresdenu i pretresle njegove stanove. “Optužen je za posebno težak slučaj rada za stranu tajnu službu”, stoji u priopćenju.

Glasnogovornik AfD-a rekao je da je vijest “vrlo uznemirujuća”. “Ali budući da trenutačno nemamo dodatnih informacija o slučaju, moramo pričekati daljnju istragu tužitelja.”

Spomenuta uhićenja su se dogodila tjedan dana nakon što je kancelar Olaf Scholz otputovao u Kinu kako bi izvršio pritisak na Peking koji podržava rusko ratno gospodarstvo i pokrenuo pitanja krađe intelektualnog vlasništva i pravednog pristupa tržištu.

Njemačka uhitila troje zbog špijunaže za Kinu: Pomagali kineskoj mornarici

 

Cijene nafte porasle su u utorak, nakon pada na prethodnoj sesiji, jer su ulagači nastavili procjenjivati ​​rizik od geopolitičkih zabrinutosti na Bliskom istoku.

Globalne referentne terminske cijene sirove nafte Brent trgovane su 27 centi više na 87,27 dolara po barelu do 03:08 GMT, a američke terminske cijene sirove nafte West Texas Intermediate također su porasle za 26 centi na 82,16 dolara po barelu.

Obje su referentne vrijednosti pale 29 centi u prethodnoj sesiji zbog znakova da je nedavna eskalacija napetosti između Izraela i Irana imala mali kratkoročni utjecaj na opskrbu naftom iz regije, izvijestio je Reuters, a prenosi Asharq Al-Awsat.
“Odmah geopolitičke premije za rizik nedavno je smanjio cijene sirove nafte budući da opskrba nije značajno prekinuta”, kazao je Sugandha Sachdeva, osnivač istraživačke tvrtke SS WealthStreet sa sjedištem u Delhiju. No, geopolitički krajolik koji se razvija i dalje je ključan za usmjeravanje cijena sirove nafte, rekao je.
“Iako nema naznaka neizbježnog rata velikih razmjera između uključenih zemalja, svaka eskalacija napetosti mogla bi brzo preokrenuti trenutačni trend”, dodao je Sachdeva.

Analitičari ANZ-a ponovili su to mišljenje i naglasili američko odobrenje novih sankcija iranskom naftnom sektoru koje proširuju trenutačne sankcije na strane luke, brodove i rafinerije koje svjesno prerađuju ili otpremaju iransku sirovu naftu.

Foto: Wikimedia Commons

Nove sankcije protiv Irana

Također, ministri vanjskih poslova EU-a načelno su se u ponedjeljak složili proširiti sankcije Iranu nakon raketnog i bespilotnog napada Teherana na Izrael, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.
“Geopolitička pozadina još uvijek je vrlo opterećena tolikim rizicima u ovom trenutku, tako da je jasno da ćemo vidjeti mnogo volatilnosti dok ne bude puno više jasnoće oko toga”, rekli su analitičari ANZ-a u podcastu.

A rizici će rasti i zbog najnovijih izraelskih poteza. Izraelske trupe probile su se natrag u istočni dio Khan Younisa u iznenadnom napadu, rekli su stanovnici toga grada u ponedjeljak. Time su ljudi, koji su se u međuvremenu vratili u napuštene domove u ruševinama glavnog grada južnog Pojasa Gaze, poslani u bijeg.

Također, ulagači čekaju objavu podataka o bruto domaćem proizvodu SAD-a i podatke o izdacima za osobnu potrošnju iz ožujka – Fedov preferirani mjerač inflacije – kasnije ovog tjedna kako bi procijenili putanju monetarne politike.

Očekuje se da će se američke zalihe sirove nafte prošlog tjedna povećati, dok su zalihe rafiniranih proizvoda vjerojatno pale, prema preliminarnoj Reutersovoj anketi analitičara.
“Ljepljive brojke inflacije u SAD-u, oštroumne izjave ključnih dužnosnika Feda i rastuće zalihe u SAD-u djeluju kao ograničenja na rast cijena sirove nafte”, rekao je Sachdeva.

Cijene nafte stabilne nakon smirivanja tenzija na Bliskom istoku

Rusija očito ne namjerava čekati da Ukrajini dođe novo američko naoružanje, kao i naoružanje europskih država, prije svega ono za protuzračnu obranu kojim ukrajinske snage najviše i oskudijevaju.

Ruski zračni napadi diljem zemlje izvode se svakodnevno, prije svega po energetskoj i vojnoj infrastrukturi, kao i po industrijskim objektima. Jedan od gradova koji je proteklih tjedana najviše izložen takvim napadima je i drugi po veličini ukrajinski grad Harkiv, smješten na sjeveroistoku zemlje, 60-ak kilometara od granice s Rusijom.

Tako su u ponedjeljak navečer ruski mediji izvijestili o napadu na taj milijunski grad i raketiranju tamošnjeg televizijskog tornja visokog 240 metara, koji se tom prilikom prepolovio  i srušio na tlo. Lokalni dužnosnici potvrđuju tu vijest, kao što i izvješćuju o poremećenom emitiranju televizijskog signala.

“U ovom trenutku postoje prekidi digitalnog televizijskog signala”, rekao je guverner regije Harkov Oleh Sinehubov. Dodao je i kako nije bilo žrtava jer su radnici bili u skloništima.

U medijima se pojavila i snimka prijeloma glavnog stupa tornja i njegov pad uz oblak dima koji se dizao u nebo.

Što je pogodilo toranj?

Iako se iz snimke ne razaznaje što je točno udarilo u toranj, dron ili raketa, lokalni dužnosnici navode kako je Rusija u napadu vjerojatno koristila krstareću raketu Kh-59 (H-59, rus.).

Za one koji ne znaju, ruska vojska raspolaže i s najnovijom inačicom te rakete naziva Kh-69. Riječ je o nedavno proizvedenoj ruskoj visoko preciznoj krstarećoj raketi, svojevrsnoj inačici britansko-francuske rakete Storm Shadow i Scalp, koja je nedavno prikazana na ruskim televizijskim programima kao najnovije veliko dostignuće ruske vojne industrije, a prezentirana je i na moskovskom sajmu naoružanja. Ima stealth karakteristike i domet od 400 kilometara.

Projektil proizvodi podružnica Tactical Missile Corporation MKB Raduga, a prvi put je predstavljen u kolovozu 2022. godine.

U rujnu 2023. Međunarodni institut za strateške studije izvijestio je da je projektil Kh-69 još uvijek u fazi testiranja razvoja. Također su iznesene tvrdnje da su tri Kh-69 ispaljena na Ukrajinu tijekom noći 7. i 8. veljače 2024. godine.

Dana 11. travnja 2024., ukrajinski izvori su tvrdili da su krhotine projektila Kh-69 pronađene na mjestu ruskog raketnog napada na Trypilsku termoelektranu (TTPP) kraj Kijeva, koja je tom prilikom potpuno onesposobljena. Napad je “uništio transformator, turbine i generatore” TTPP-a. Broj projektila korištenih u napadu bio je šest, a nijednu nije onesposobila ukrajinska protuzračna obrana.

Američki think tank Institut za proučavanje rata okarakterizirao je napad kao dio “kontinuiranih napora da se poboljšaju udarni paketi i probije degradiranu protuzračnu obranu Ukrajine.” Kako bi se izbjegla ukrajinska protuzračna obrana, korist se izvlači iz dometa Kh-69 projektila od 400 km,  što cijelu Ukrajinu stavlja u domet od rusko-bjeloruske granice, osim ukrajinske Zakarpatske oblasti.

Ruski političari reagirali na odluku američkog Kongresa: Sprema se ‘fijasko kao u Vijetnamu ili Afganistanu’