Ustavni sud u petak je odlučio da se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović svojim izjavama i ponašanjem, odnosno sudjelovanjem u kampanji bez podnošenja ostavke na predsjedničku dužnost doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće vlade kao ni premijer, izvještava Hina. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je da je Milanović, za razliku od SDP-a, kršio upozorenje Ustavnog suda od 18. ožujka i izrijekom ponavljao da je u kampanji kao budući predsjednik vlade.

Takvim izjavama i postupanjem Milanović se stavio u položaj sudionika u parlamentarnim izborima, što on po svom ustavnom položaju dok je predsjednik Republike ne može biti, zaključio je Ustavni sud. Dodaju da je ustavni položaj predsjednika Republike nespojiv s položajem sudionika u izborima za Hrvatski sabor. Ustavni sud ističe da su izborni postupci uvijek najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu. Tijekom cjelokupne izborne kampanje Milanović je postupao suprotno Ustavu te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sustav kao najviše vrednote Ustava, zaključio je Ustavni sud.

“Stoga, polazeći od svojih ustavnih ovlasti u postupku nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, kao i svojih općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava, Ustavni sud utvrđuje da se svojim izjavama i ponašanjem predsjednik Republike, a da prethodno, u skladu s Upozorenjem od 18. ožujka 2024., nije podnio ostavku na dužnost predsjednika Republike, doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće vlade ni predsjednik vlade”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Šeparović: Ne dovodimo u pitanje volju birača

Za tu je odluku glasovalo devet ustavnih sudaca, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, a sutkinja Ingrid Antičević Marinović nije došla na sjednicu. Troje sudaca koji su bili protiv ovog, ali i ranijeg upozorenja Ustavnog suda, najavili su izdvojena mišljenja koja će biti objavljena na internetskoj stranici suda.

U priopćenju objavljenom na stranici Ustavnog suda stoji da od 18. ožujka kada su SDP i Milanovića upozorili da ako želi sudjelovati u izborima mora podnijeti ostavku, nisu željeli do dana održavanja parlamentarnih izbora novim upozorenjima ili priopćenjima utjecati na volju birača. Naglašavaju i da ni današnjim upozorenjem, neovisno o ustavnopravno neprihvatljivom postupanju predsjednika Republike, ne dovode u pitanje volju birača.

Zoran Milanović (Foto: AP Photo / Markus Schreiber / Guliver image)

Milanović odgovorio

Nakon što je na Facebooku objavio fotografiju na kojoj predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović pije kavu u društvu čelnika HDZ-a, predsjednik RH Zoran Milanović na konferenciji za novinare poručio je da je upozorenje Ustavnog suda da ne smije biti mandatar ni premijer – priprema za državni udar.

“Želio bih umiriti građane koji su ljuti i reći im da ono što su čuli je da Ustavni sud može to reći, ali ne može ništa napraviti, izbori su gotovi”, kazao je Milanović dok se istovremeno iza njega u dvorani na Pantovčaku na ekranu vrtjela ista fotografija Šeparovića i HDZ-ovaca Branka Bačića, Olega Butkovića i bivšeg gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa.

Prije mjesec dana su mogli prijetiti i to su radili, dodao je, ali više ne. “Ovo neće proći. Hrvatski sabor većinom svih zastupnika za mandatara može odrediti bilo koga. Protiv toga nema pravnog lijeka. Gotovo je. Ne moram ja biti mandatar, ne radi se ovdje o meni, ali neće im ovo proći”, rekao je Milanović.

Ne slaže se s onima koji kažu da je ovo upozorenje državni udar, ali smatra da je “priprema za državni udar”. “Ovo je predradnja da sutra, recimo, Plenković, kum korupcije u Hrvatskoj, kad treba napustiti Banske dvore, kaže da ima odluku Ustavnog suda i da to ne želi napraviti. Sabor je u ovom pogledu iznad svega, ta priča da je Ustav iznad hrvatskih ljudi, to može smisliti samo čudan um”, izjavio je Milanović.

Pozvao je sve one koji su do izbora bili antikorupcijska oporba da sad pokažu tu dosljednost. “Ovo je posljedica paničnog straha Plenkovića i zato ova reakcija. Spriječit ćemo pokušaje da se razbije volja birača”, dodao je upitavši što je sljedeće. “Hoće mi uzeti državljanstvo? To ne može tako dalje”, naglasio je.

Komentirao je i fotografiju koju je objavio.  “Tako se donose odluke, ovo je sve umrežena ekipa, to je hrvatska stvarnost. Da su to bar najučeniji ljudi među nama, ali jok”, rekao je Milanović.

Troje ustavnih sudaca, napomenuo je, napisali su izdvojeno mišljenje da je ovo upozorenje grubo kršenje Ustava. Na pitanja koja mu je uputio Butković putem Facebooka nije htio odgovoriti. “On nije nitko da mi postavlja pitanja. On ljude kleveće, to će ga koštati. Tko je on da mi postavlja pitanja? Taj čovjek je uhvaćen u kaznenom djelu, ponaša se kao luda”, ustvrdio je Milanović.

Foto: Hina

Troje ustavnih sudaca upozorava na protuustavnu prijetnju Saboru

Troje ustavnih sudaca koji su bili protiv odluke da Zoran Milanović ne može biti mandatar ni premijer ustvrdili su da se iz priopćenja Ustavnog suda nakon te odluke može iščitati protuustavna prijetnja novom Saboru “da paze što rade i koga podržavaju”. Ističu i da iz argumenata devetero njihovih kolega koji su izglasali odluku ne mogu zaključiti da postoje ustavnopravno precizno određeni temelji koji opravdavaju takvo postupanje.

„Ono što većina u Ustavnom sudu zapravo govori u svome priopćenju je sljedeće: rezultate izbora ćemo priznati ako premijer bude netko drugi, a ako to bude Zoran Milanović, onda ih nećemo priznati. To priopćenje je, u stvari, prijetnja i novom Saboru da paze što rade i koga podržavaju. Ta je prijetnja duboko protuustavna”, zaključuju ustavni suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanac koji su protiv današnje odluke objavili izdvojena mišljenja.

Ističu da ovako značajni koraci i korištenje ovlasti koje Ustavni sud ima na raspolaganju traže ne samo primjerenu već i izričitu te jasnu ustavnopravnu argumentaciju, što je „posebno slučaj kada Ustavni sud postupa samoinicijativno”. Upozorenje Ustavnog suda nazvali su kontradiktornim jer većina navodi da je predsjednik Republike svojim postupanjem povrijedio sama strukturalna načela ustavnog poretka i njegove najviše temeljne vrednote, a istovremeno „ono nije utjecalo na sam izborni postupak u dovoljnoj mjeri da ga se može smatrati bitnim, što bi naravno tražilo propitkivanje samog rezultata izbornog postupka”.

Za priopćenje Ustavnog suda kažu da uz tu teško popravljivu logičku manjkavost sadrži i prijetnju koja nije utemeljena ni u kakvim propisima, „što sve jednom Ustavnom sudu koji bi trebao držati do sebe ne priliči”.

‘Na zastupnike ne smije utjecati nitko osim njihove savjesti’

Suci navode da se time ograničava pravo zakonito izabranim zastupnicima da po svojoj volji podrže vladu i premijera kojeg žele te podsjećaju da zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat te da na njih ne smije utjecati nitko osim njihove savjesti, a svakako to ne bi trebao činiti Ustavni sud.

Dodaju i da se protuustavna prijetnja sastoji u povezivanju načina obavljanja predsjedničke funkcije i rezultata izbora, što nisu očigledno niti nužno povezane kategorije. „Smatramo da predsjednik RH, naravno, ne može istovremeno biti i predsjednik vlade, ali nema ni ustavnih niti zakonskih prepreka da to ne bude ako prethodno dade ostavku na dužnost Predsjednika RH”.

Podsjećaju da je za eventualno kršenje Ustava u obavljanju predsjedničke dužnosti sankcija, nakon ustavom predviđene procedure, prestanak dužnosti predsjednika, a ne zabrana obavljanja političke funkcije. „Većina u svojem priopćenju ne navodi iz čega bi ta zabrana proizlazila, jer to i ne može navesti. Takvog propisa nema. Većina ne navodi niti koliko bi takva zabrana trajala: doživotno, nekoliko godina ili jednostavno dok se Ustavni sud ne prestane ljutiti na Zorana Milanovića?”

„Kako sami ne bi ostali nejasni dužnost nam je naglasiti da ne smatramo da je došlo do bitnih povreda Ustava temeljem kojih je moguće raspravljati o opovrgavanju rezultata izbora”, kažu suci Abramović, Kušan i Selanec.

Velika analiza hrvatskih izbora: sudar zakočenih u blatu komunizma i konzervativaca koji to odavno nisu

Zemlje članice skupine G7 odlučne su osnažiti ukrajinsku protuzračnu obranu, rekli su u petak njihovi ministri vanjskih poslova koji su se okupili na sastanku na Capriju. Sedam velesila – Italija, Kanada, Francuska, Njemačka, Japan, Britanija, SAD te EU – žestoko kritiziraju rusku invaziju na Ukrajinu koja traje već više od dvije godine. Kijev ih međutim upozorava da moraju promijeniti strategiju ako žele da Ukrajina izdrži sve destruktivnije ruske zračne napade. Rusija niječe da cilja civile, ali ukrajinski energetski sustav smatra legitimnom metom. U tim napadima poginule su stotine civila.

G7 će “osnažiti ukrajinsku protuzračnu obranu kako bi se spasilo živote i zaštitilo kritičnu infrastrukturu”, poručili su ministri vanjskih poslova, dodajući da će povećati obrambenu i sigurnosnu pomoć Kijevu, prenosi Reuters. “Odlučni smo nastaviti pružati vojnu, financijsku, političku, humanitarnu, gospodarsku i razvoju pomoć Ukrajini i njezinu narodu”, dodali su. Izjava je objavljena na kraju trodnevnog ministarskog sastanka na Capriju na kojem su glavne teme bili Ukrajina i vojni sukobi između Izraela i Irana.

Putinov ‘neprijatelj broj 1’ poziva na zapljenu ruske imovine: Evo kako bi Zapad mogao to izvesti

Američka pomoć i zamrznuta ruska imovina

Vojna pomoć Kijevu zadnjih je mjeseci usporila jer europskim partnerima ponestaje strjeljiva, a američku pomoć blokiraju republikanci u Kongresu. Američki Zastupnički dom mogao bi ovaj vikend napokon glasati o paketu od 60,8 milijardi američkih dolara pomoći Kijevu. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je nakon samita da Ukrajina odmah treba više resursa i upozorio Peking da će kineski odnosi s Europom pretrpjeti štetu ako bude pomagala ruskoj obrambenoj industriji.

Drugo pitanje koje se razmatra je kako iskoristiti dobit od 300 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine na Zapadu kako bi se pomoglo Ukrajini. Ministri su rekli da još razmatraju kako bi se to moglo učiniti. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da postoji pravna osnova za korištenje kamata od zamrznute imovine, a stručnjaci sada razmatraju bi li se moglo koristiti i sam kapital.

U vezi izraelskog napada na Iran nakon nedavnog iranskog napada dronovima i projektilima na Izrael, ministri su rekli da će raditi na tome da se spriječi eskalaciju sukoba. “Politički cilj G7 je deeskalacija. Radimo i nastavit ćemo raditi na tome da budemo aktivni igrači kako bi se osigurala deeskalacija širom Bliskog istoka”, rekao je Tajani.

Argentina traži partnerski status u NATO-u, čelnik saveza najavio isporuke Patriota Ukrajini

Ukrajina zatražila pomoć  u obnovi protuzračne obrane

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba požalio se novinarima nakon dolaska na Capri  zbog činjenice da njegovoj zemlji nedostaje ključna obrana, dok su američke, britanske i francuske snage u subotu intervenirale kako bi spriječile iransko raketiranje Izraela. “Strategija naših partnera u Izraelu čini se da sprječava štete i smrt… Proteklih mjeseci, strategija naših partnera u Ukrajini čini se da je pomaganje da se oporavimo od nanesene štete”, rekao je. “Dakle, naša zadaća danas je pronaći načina da naši partneri osmisle mehanizam, način koji će nam omogućiti da izbjegnemo smrt i razaranje u Ukrajini”, dodao je Kuleba.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također je sudjelovao na sastanku G7 u četvrtak, rekavši novinarima uoči sastanaka da vojni savez aktivno nastoji što prije poslati što više sustava za protuzračnu obranu. “Razrađujemo mogućnost slanja sustava Patriot Ukrajini. U dijalogu smo s nekoliko zemalja”, rekao je.

U Washingtonu je ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao novinarima da je Ukrajina zatražila dodatnu opremu za protuzračnu obranu, dodajući da Kijev traži minimum sedam sustava Patriot. Šmihal je odbio reći koliko sustava Patriot Ukrajina trenutačno ima, rekavši da je to tajna informacija. Dodao je da su SAD i Bijela kuća potvrdili ukrajinskom izaslanstvu da će oružje biti dostavljeno u roku od nekoliko tjedana, čim Kongres odobri paket pomoći Ukrajini od 60,8 milijardi dolara. “Nadamo se da će trajati nekoliko dana, a ne tjedana”, dodao je.

Bivši zapovjednik NATO-a za Europu otvoreno o stanju u Ukrajini

 

 

Američki državni tajnik Antony Blinken kritizirao je u petak na talijanskom otoku Capriju kinesku potporu ruskoj obrambenoj industriji, rekavši da je Peking trenutačno glavni opskrbljivač Moskve u ratu u Ukrajini osiguravanjem kritičnih komponenti za oružje. Naglasio je da te radnje dolijevaju ulje na vatru “najvećoj prijetnji europskoj sigurnosti od kraja hladnog rata”, prenosi Reuters.

Blinken je na tiskovnoj konferenciji povodom završetka sastanka ministara vanjskih poslova G7 na talijanskom otoku Capriju rekao da je Washington vrlo jasno dao do znanja Pekingu i drugima da ne bi trebali pomagati ruske ratne napore u Ukrajini. “Kada je riječ o temeljima ruske obrambene industrije, glavni doprinos u ovom joj je trenutku Kina. Imamo indikacije da Kina šalje alatne strojeve, poluvodiče i druge predmete s dvostrukom namjenom koji pomažu Rusiji da obnovi obrambene industrijske zalihe”, rekao je Blinken.

“Kina ne može imati oboje. Ne može si to priuštiti. Želite imati pozitivne i prijateljske odnose sa zemljama u Europi, a u isto vrijeme potičete najveću prijetnju europskoj sigurnosti od kraja hladnog rata”, rekao je Blinken. SAD upozorava Kinu da ne pomaže Moskvi u ratnim naporima još od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, koja je uslijedila samo nekoliko tjedana nakon što su Rusija i Kina proglasile “partnerstvo bez ograničenja”.

Foto: AP Photo / Gregorio Borgia / Guliver image

Blinken putuje u Kinu

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i sama je izrazila zabrinutost oko problema koje je iznio Blinken. “Bude li Kina otvoreno težila sve jačem partnerstvu s Rusijom, koja vodi ilegalni rat protiv Ukrajine, mi to nećemo moći prihvatiti”, rekla je Baerbock nakon sastanka s kolegama iz G7 na Capriju.

Američki dužnosnici prošli su tjedan izvijestili novinare o materijalima koje Kina dostavlja Rusiji, uključujući tehnologiju za bespilotne letjelice i projektile, satelitske snimke i alatne strojeve, koji nisu smrtonosno oružje, ali pomažu Rusiji obnoviti vojnu opremu kako bi održala svoj dvogodišnji rat u Ukrajini.

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva rekao je da Kina nije akter u ukrajinskoj krizi i da se ne bi trebalo miješati u nesmetanu trgovinu između Kine i Rusije ili je ograničavati. Američki predsjednik Joe Biden pokrenuo je to pitanje s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u telefonskom razgovoru ranije ovog mjeseca, nakon čega su američki dužnosnici rekli da će Blinken otputovati u Kinu sljedećih tjedana.

Ukrajina tvrdi da pronalazi sve više kineskih dijelova u ruskom oružju

Kina Rusiji navodno isporučuje komponente dvostruke namjene

Izvršni potpredsjednik Europske komisije izjavio je u četvrtak da Europska unija bilježi indikacije da Kina Rusiji isporučuje komponente koje bi se mogle koristiti za izradu oružja i strahuje da bi se Kina mogla ohrabriti da poveća isporuke ukoliko oslabi odlučnost Zapada da se suprotstavi ruskom ratu u Ukrajini, prenosi Reuters. Valdis Dombrovskis rekao je da se sastao s američkim zastupnicima tijekom posjeta Washingtonu kako bi naglasio važnost odobravanja dugo odgađane američke pomoći Ukrajini.

Dombrovskis je na sastanku američkog think tanka Vijeće za vanjske odnose (CFR) rekao da Europska unija radi sa Sjedinjenim Američkim Državama na suzbijanju izbjegavanja sankcija protiv Rusije, ali nije iznio detalje. Rekao je da u Europskoj uniji postoji zabrinutost zbog postupaka Kine u vezi s Ukrajinom, posebice nedavnih indikacija da isporučuje komponente Rusiji. “Vidimo da Kina prati stanje držeći se sa strane i gleda kako iskoristiti situaciju, a u posljednje vrijeme nažalost bilježimo znakove da Kina isporučuje komponente i raznu vrstu opreme Rusiji.” Rekao je da oprema uključuje predmete dvostruke namjene, a ne oružje kao takvo, ali su te radnje pokazale koliko je važno učvrstiti odlučnost Zapada da podrži Ukrajinu. Upozorio je na negativne posljedice i opasnu situaciju ako Zapad “ne pokaže potrebnu odlučnost da zaustavi rusku agresiju, uvede sankcije Rusiji i pruži svu potrebnu potporu Ukrajini”.

Očekuje se da će američki državni tajnik Antony Blinken iznijeti slične probleme tijekom svog skorog posjeta Kini, izjavio je ovaj tjedan glasnogovornik Državnog tajništva SAD-a (State Department). SAD je upozorio Kinu neka ne pomaže Moskvi u ratnim naporima još od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, koja je uslijedila samo nekoliko tjedana nakon što su Rusija i Kina proglasile “partnerstvo bez ograničenja”.

Rusija: Bliski istok ‘talac’ američke politike, SAD profitira od rata u Ukrajini

Najmanje devet poginulih u ruskim napadima na Ukrajinu

Najmanje devet osoba poginulo je u ruskim napadima na Dnjipropetrovsku oblast na istoku Ukrajine u ranim jutarnjim satima u petak, a ozlijeđeno je više od 10, priopćili su ukrajinski dužnosnici. “Dijete koje je teško ranjeno tijekom ogromnog neprijateljskog napada na Dnjipropetrovsku oblast danas je preminulo u bolnici. Broj poginulih popeo se na devet, uključujući troje djece”, naveo je ured ukrajinskog javnog tužitelja u priopćenju na komunikacijskoj platformi Telegram, prenosi AFP.

Do napada je došlo na području grada Sinelnikove, gdje je, među ostalima, poginulo najmanje dvoje djece u dobi od šest i osam godina, te u regionalnom središtu gradu Dnjipro, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova. “Nažalost, očekuje se da će broj žrtava narasti. Čiste se ruševine oštećenih zgrada”, rekao je ministar unutarnjih poslova Igor Klimenko u objavi na Telegramu. Objavio je fotografije koje prikazuje djelatnike hitnih službi kako na nosilima odnose ozlijeđene.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je nakon napada svoj poziv zapadnim saveznicima da njegovoj zemlji pošalju sustave protuzračne obrane. “Svaka zemlja koja Ukrajini pošalje sustave protuzračne obrane, svaki vođa koji pomogne uvjeriti naše partnere da sustavi protuzračne obrane ne bi trebali biti pohranjeni u skladištima, već raspoređeni u stvarnim gradovima i zajednicama kojima prijeti teror, i svatko tko podupire našu obranu, spašava živote”, objavio je Zelenski na društvenim mrežama.

Američki Zastupnički dom priprema se za ključno glasanje o dugo odgađanom paketu vojne pomoći za Kijevu u vrijednosti od 61 milijarde dolara koji bi mogao dostaviti prijeko potrebno oružje ukrajinskim vojnicima na bojišnici.

Meter: Poljski predsjednik Duda, kao nedavno Orban, večerao s Trumpom. Što se krije u pozadini?

 

Parlament Republike Srpske usvojio je u petak rano ujutro glasovima vladajuće većine, koju kontrolira Milorad Dodik, entitetski izborni zakon kojim se izravno krši ustav BiH i važeći izborni zakon na državnoj razini, što je odmah naišlo na osude međunarodne zajednice, javlja Hina. Izborni zakon donesen je na Dodikov poticaj kao odgovor na nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona BiH za kojima je u ožujku posegnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Spornim zakonom sve ovlasti za provedbu izbora oduzimaju se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP) i prenose na entitetsko izborno povjerenstvo, a glasovima vladajuće većine usvojena je i odredba po kojoj mandati ubuduće ne bi pripadali pojedincu koji ih osvoji nego političkoj stranci na čijoj su listi izabrani. Na taj se način uvodi čvrsta stranačka stega jer parlamentarni zastupnici tijekom mandata više ne bi mogli mijenjati stranke.

Malo je vjerojatno da bi zakon mogao stupiti na snagu do provedbe lokalnih izbora planiranih za listopad jer ga treba potvrditi i Vijeće naroda RS-a, a izgledno je i kako će o njemu u konačnici odlučivati Ustavni sud BiH. Iz oporbe su odmah upozorili kako će taj zakon biti nemoguće provesti, a legitimitet izbora koji bi se po njemu organizirali ne bi nitko priznao. “Tko će nam dati legitimitet izbora? Okruženi smo NATO-om, igramo se vatrom”, kazao je tijekom rasprave u parlamentu Ognjen Bodiroga iz oporbene Srpske demokratske stranke (SDS).

Visoki predstavnik za BiH nametnuo izmjene izbornog zakona, RS najavljuje vlastite izbore

Novi zakoni i kritike međunarodne zajednice

Uz izborni doneseni su i zakoni o imunitetu koji jamče zaštitu od kaznenog progona svim dužnosnicima u RS-u, kao i novi zakon o referendumu po kojemu će takva izjašnjavanja u RS-u ubuduće biti organizirana tako da su važeća koliko god na njih birača izađe a za predložene odluke glasa njih polovica. Uz to je izmijenjen i zakon o radu kako bi se pogodovalo dužnosnicima pod sankcijama. Takvima koji su po pravilu pod američkim sankcijama poput Dodika sada je omogućeno da plaće primaju u gotovini, a ne isključivo preko računa koje im banke po pravilu zatvaraju.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja nadzire provedbu izbora u BiH odmah se oglasila osudivši donošenje izbornog zakona na razini RS-a. U zajedničkoj izjavi koju potpisuju Ian Borg, predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Malte te glavna tajnica te organizacije Helga Maria Schmid, istaknuto je kako se time krši ustavni poredak BiH kao i daytonski sporazum te potkopavaju dostignuća u provedbi ključnih reformi i ugrožava nedavni napredak u zemlji na njenom europskom putu.

“Retorika i akcije koje izazivaju podjele ugrožavaju stabilnost i štete demokratskim pravima građana. Apeliramo na Narodnu skupštinu RS-a da povuče usvojeni izborni zakon usvojen i poziva sve političke lidere u BiH da rade konstruktivno na razini državnih institucija uz fokusiranje na provedbu neophodnih reformi u interesu svih građana”, stoji u izjavi.  Europska unija posebnom je izjavom još u četvrtak upozorila vlasti u Republici Srpskoj kako bi donošenjem zakona prekršili ustav države i doveli u pitanje daljnji proces europskih integracija.

Veleposlanstvo SAD-a oglasilo se u četvrtak objavom na društvenoj mreži X, u kojoj se navodi da su domaći političari, a ne međunarodna zajednica, krivi za trenutnu političku krizu i zaoštravanje napetosti u državi. U priopćenju se zatim posebno ističe Milorad Dodik, “koji posvećuje mnogo vremena i energije prebacujući krivicu za vlastite neuspjehe na druge. Sumnjamo da bi iko ko je posljednjih 15 godina pažljivo pratio politiku ove zemlje bio toliko naivan da mu povjeruje.”

Bosanski Srbi pišu svoju povijest: Parlament RS-a podržao izvješće koje niječe genocid u Srebrenici

Ruski brodovi iskrcavali su tisuće tona vojne opreme u istočnoj libijskoj luci Tobruk ranije ovog mjeseca nakon opetovanih posjeta zamjenika ruskog ministra obrane Junus-Bek Jevkurova generalu Khalifi Haftaru, moćniku koji upravlja istočnom Libijom, piše američki Defense News.

Pošiljke, koje stižu iz luke Tartus u Siriji (koju drži ruska vojska) sadrže vučeno topništvo, oklopne transportere i raketne bacače prema videu koji je objavila libijska novinska stranica Fawasel Media. Oprema bi se djelomično mogla koristiti za održavanje rastuće ruske vojne prisutnosti u istočnoj Libiji, ali je također vjerojatno namijenjena zemljama južnije u Africi poput Nigera, Malija i Burkine Faso gdje je Rusija sve jača i gdje istiskuje Francusku. Rusija održava veze s vođama nedavnih državnih udara u tim zemljama.

Rezultat propusta američke diplomacije

Neki stručnjaci vide porast aktivnosti kao rezultat loše američke diplomatske strategije prema generalu Haftaru, koja nije uspjela spriječiti generala da se udruži s Rusijom i dala je Moskvi priliku da ubaci oružje u zemlju, pretvarajući je u logistički čvor za pristup Africi.

“Istočna Libija postaje značajna usputna stanica u Afriku za Rusiju, a dolazi nakon što je SAD krivo odigao posao oko Haftara”, rekao je Ben Fishman, viši suradnik na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. “Postojao je kontinuirani američki pokušaj da surađuju ​​s Haftarom, umjesto da ga izoliraju, ali on je više puta odbacivao naše zahtjeve i zahtjeve UN-a te se približio Rusiji. Američki pristup je bio igrati istu nogometnu strategiju uvijek iznova i očekivati ​​drugačiji rezultat,” rekao je Fishman, koji je prethodno služio u Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Ruski desantni brod klase Ropuča u luci Tobruk ovog mjeseca

Dan nakon posjete Amerikanaca, general Haftar je otišao za Moskvu

Fishman je rekao da je Haftar primio ruske posjete i putovao u Moskvu dok je također održao sastanke u Libiji s pomoćnicom državnog tajnika za bliskoistočna pitanja Barbarom Leaf i posebnim izaslanikom Richardom Norlandom.

“Doista, dan nakon što su Norland i Leaf posjetili Dernu u istočnoj Libiji nakon poplava prošlog rujna, Haftar je odletio u Moskvu”, rekao je američki analitičar.

Preko svojih Wagnerovih plaćenika, Rusija je podržala Haftarov neuspjeli pokušaj osvajanja zapadne Libije 2019. nakon što se zemlja podijelila nakon svrgavanja nacionalnog vođe pukovnika Muammara Gadafija 2011.

Američka diplomacija pokušavala je uvjeriti Haftara da sudjeluje u nacionalnim izborima za ponovno ujedinjenje zemlje, dok se Moskva navodno usredotočila na pregovore o stalnoj ruskoj pomorskoj prisutnosti u Tobruku, dajući joj uporište u središnjem Sredozemlju.

Dok ruski vojni instruktori u međuvremenu stižu u Niger kako bi podržali vođe državnog udara koji su preuzeli državu prošle godine, sudbina američkih  baza u zemlji iz koje se pokreću letovi dronova diljem Afrike je u pitanju.

“Za neke američke diplomate, Haftar je dobar kao protuteroristički faktor, pa su spremni skrenuti pogled kad on krši ljudska prava ili uskoči u krevet s Rusima”, rekao je američki diplomat koji je odbio otkriti identitet za Defense News. Ali ako je Washington sve više zabrinut zbog sve veće uloge Rusije u Africi, onda bi možda trebao ići dalje od povremenog izražavanja zabrinutosti”, rekao je.

General Haftar, Foto: Guliver/Xander Heinl

Libijski general je bio član američke CIA-e i živio u SAD-u

Fishman je tvrdio da su američki dužnosnici trebali su zatražiti pomoć UAE ili Egipta, koji podržavaju Haftara. “Egipat nema interesa za povećanom ruskom prisutnošću preko granice u Libiji – ovo je bila propuštena prilika”, rekao je. Sljedeći korak bi mogle biti sankcije, iako bi to moglo biti komplicirano činjenicom da je Haftar američki građanin.

Svjestan prijetnje, navodno je premještao račune izvan SAD-a”, rekao je Fishman. Prije nego što je rasporedio trupe u Libiju, Haftar je bio član CIA-e i godinama je živio u Virginiji. Fishman je rekao: “Da bi se smanjila mogućnost Rusije da koristi luku Tobruk, moglo bi pokušati prekinuti rada radara ili stacionirati naša plovila uz obalu – ali to je sada nemoguće s obzirom na naše obveze u Crvenom moru”, tvrdi.

Dana 17. travnja, američki dron MQ-4C Triton koja je poletio iz zračne baze Sigonella na Siciliji nadzirao je luku Tobruk, ali nije mogao učiniti više od toga.

Biden slabi američku globalnu moć: ‘Strašilo kojeg se gladne ptice više ne boje’

Ben Hodges

Za bivšeg američkog generala Bena Hodgesa, koji je nekoć zapovijedao snagama NATO-a u Europi, najgori scenarij za Ukrajinu je da zapadne sile “nastave raditi ono što sada rade, upravo sada”. Rekao je za Al Jazeeru u intervjuu na marginama nedavne Delphi ekonomske konferencije u Grčkoj da paralizirani Kongres SAD-a, preoprezna administracija Bijele kuće i strašljivi saveznici u Europi rezultiraju ruskim “marketinškim uspjehom”.

Uzeo je za primjer njemačko odbijanje da pošalje Ukrajini projektile Taurus dometa 500 km. “To je 99 posto zato jer je Olaf Scholz uvjeren da će, ako [Donald] Trump bude predsjednik SAD-a, on povući nuklearni štit iz Europe i okrenuti leđa NATO-u”, rekao je Hodges. “Njemačka tada, za razliku od Francuske i UK-a, ako bi završila u sukobu s Rusijom oko Taurusa, bi bila bez nuklearnih sredstva za odvraćanje”.

Tvrdi da je Bidenova administracija “uplašena”

Administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, Hodges je opisao kao “pretjerano uplašenu”. “Misle da će, ako Ukrajina oslobodi Krim, to dovesti do kolapsa režima ruskog predsjednika Putina ili da će Putin misliti da nema drugog izbora nego upotrijebiti nuklearno oružje kako bi spriječio da se to dogodi”, rekao je Hodges . “Mislim da su to dva lažna, neutemeljena straha. Nadam se da će to dovesti do pada Putinovog režima. To nije nešto čega bismo se trebali bojati. To je nešto što bismo trebali planirati”.

Hodges je zabrinut je ruske nuklearne prijetnje proizvode raskol u zapadnom savezu te misli da su potrebni “ambiciozniji čelnici koji će pružiti provokativnije oblike pomoći Ukrajini”. “Mogu zamisliti Poljsku, čak i Francusku, neke druge, kako na neki način govore: ‘Ne možemo si priuštiti da to ne učinimo’.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nagnao je Rusiju da obnovi svoje nuklearne prijetnje nakon što je prošlog mjeseca sugerirao da nije isključeno slanje NATO trupa na teren u Ukrajini. Macronovi generali i šefovi vanjske politike kasnije su doradili tu poruku, sugerirajući da bi NATO trupe mogle igrati samo pomoćnu ulogu, a ne sudjelovati u aktivnim borbama.

Ben Hodges kao zapovjednik NATO trupa za Europu uslikan 2015., Foto: AP/Pablo Martinez Monsivais

Ruske snage ‘nemaju sposobnosti’

Hodges je duboko skeptičan oko toga koliko je Rusija uspjela u konvencionalnom ratovanju. “Evo nas u travnju, a ruska vojska malo curi naprijed. Zašto je to? Mislim da je to zato što je to najbolje što Rusi mogu učiniti. Oni nemaju sposobnost da izbace Ukrajinu iz rat”.

Rusiji je, rekao je, nedostajala sposobnost opremiti velike oklopne formacije koje bi se mogle brzo kretati, s pratećim topništvom, inženjerijom i logistikom. “Mislim da to ne postoji. Zato sam prilično uvjeren da je zadatak za [ukrajinskog] generala Oleksandra Sirskog u sljedećih nekoliko mjeseci stabilizirati frontu što je više moguće kako bi se kupilo vrijeme za Ukrajinu da poveća veličinu vojske, da obnovi obrambenu industriju Ukrajine, kao i da nam daju vremena da nađemo više streljiva za njih. Ovu godinu smatram godinom industrijskog natjecanja. Dakle, ukrajinska vojska mora kupiti vrijeme”.

Granice iz 1991.

Hodges želi da zapadni saveznici Ukrajine blisko sudjeluju u ukrajinskoj hrabrosti i inovativnom duhu, umjesto da je samo navijaju. Stav koji on predlaže je jednostavno da saveznici usvoje strateški cilj Ukrajine – vraćanje granica iz 1991. godine. “Nitko više ne vjeruje” američkom predsjedniku kada često ohrabruje Ukrajinu frazama poput “S vama smo koliko god treba”, rekao je Hodges. Politika u praksi bi trebala uključivati ​​davanje Ukrajini odmah svih dostupnih starih inventara i preusmjeravanje nekog novog oružja u izradi za izvoz.

Na primjer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je Ukrajini potrebno 25 lansera Patriot za pokrivanje rupa u protuzračnoj obrani u cijeloj zemlji. “Švicarci su sljedeći u redu za kupnju 12 različitih lansera [Patriot]. Bivši zapovjednik tvrdi da američki predsjednik može reći tvrtki Raytheon: ‘Zaštitit ću vas u smislu odgovornosti, surađivat ćemo sa Švicarcima, recite im da budu čvrsti, daju prioritet Ukrajini’, predložio je Hodges.

Čini se da je Rusija učinila nešto slično s Indijom, zadržavši dva sustava protuzračne obrane S-400 koje je trebala isporučiti New Delhiju ove godine.

Vraćanje ukrajinskih granica iz 1991. uključivalo bi vraćanje Krima, teritorija koji je Putin anektirao u veljači 2014. “Tko god kontrolira Krim, pobjeđuje”, rekao je Hodges. “Od tamo Rusi… mogu kontrolirati bilo koji dio južne ili istočne Ukrajine.” Rusija je to više puta pokazala, lansirajući rakete i napade bespilotnim letjelicama na Odesu, Herson i Zaporožje sa aerodroma na Krimu.

Hodges očito vjeruje da se ovaj rat može dobiti. Sažeo je svoj stav: “Prestanite smišljati izgovore i prestanite s našim oklijevanjem”.

Regruti 3. jurišne brigade treniraju u Kijevskoj regiji, 9. travnja 2024., Foto: AP /Vadim Ghirda

Novi ukrajinski poticaji za vojnike

Ukrajinski parlament usvojio je novi zakon o mobilizaciji koji je ima za cilj prikupiti oko 300 000 novih vojnika i dovesti stalnu vojsku na 1,2 milijuna. Suprotno kaznenim mjerama za izbjegavanje mobilizacije koje su bile na snazi do sada, Ukrajina je udvostručila poticaje u novom zakonu, kao što niže stope hipoteke za vojnike na prvoj crti, te isplata od 400 000 dolara ako poginu. Ukrajina također nudi poticaje za uspjehe na bojnom polju. “Ako oštetite rusko oružje, možete dobiti od 12 000 hrivnji (250 eura) do 900 000 hrivnji (21 500 eura) ovisno o oružju i tome jeste li ga uništili ili preuzeli”, rekla je ukrajinska parlamentarka Julija Klimenko.

“Na primjer, ako zaplijenite ruski tenk, dobit ćete [gotovo] milijun hrivnji. A mi imamo dovoljno traktora da krademo stvari”, tvrdi parlamentarka.

Europska unija, UN i mnoge zemlje svijeta uključujući Kinu osudili su u petak izraelski napad na Iran, pozivajući na suzdržanost i deeskalaciju.

Europska unija poziva strane na Bliskom istoku da se “suzdrže od svake nove akcije”, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Apsolutno je nužno da regija ostane stabilna i da se sve strane suzdrže od svake nove akcije”, rekla je Von der Leyen tijekom posjeta Finskoj, prenosi Reuters.

Italija, Francuska i UK

“Zadnji izraelski napad na Iran novo je kršenje zabrane korištenja vojne sile po međunarodnom pravu i Povelji UN-a i prijetnja ljudskom pravu na život”, ocijenio je posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i borbu protiv terorizma Ben Saul.

Na deeskalaciju su pozvali i talijanski šef diplomacije Antonio Tajani, koji na Capriju predsjeda sastankom kolega iz skupine G7, te Pariz i London. “Pozivamo sve na razboritost i izbjegavanje eskalacije. Skupina G7 želi apsolutnu deeskalaciju u regiji u kojoj vlada velika napetost”, rekao je za RAI.

“Stajalište Francuske je pozvati sve partnere u regiji na deeskalaciju i suzdržanost”, rekao je francuski ministar za Europu Jean-Noël Barrot za francuski Sud Radio. “Sigurno je malo rano da bih mogao komentirati ono što se dogodilo ove noći”, dodao je, precizirajući da će se predsjednik Emmanuel Macron obratiti javnosti “kada bude vrijeme”. “Poruka je deeskalacija i suzdržanost”, naglasio je, dodajući da treba pričekati sve informacije prije nego budu mogli ocijeniti nove događaje.

Britanski ministar Mel Stride rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje pravo Izraela na samoobranu, ali i da traži od svojeg saveznika da “naporno radi na deeskalaciji”. Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron razgovara o razvoju situacije s kolegama iz skupine G7 koji su se okupili u Italiji, rekao je Stride.

Aktualni sastanak ministara G7 u Italiji gdje je tema i izraelski napad, Foto: AP Photo/Gregorio Borgia

Kremlj i Peking protiv eskalacije, žele “konstruktivnu ulogu”

Kremlj je također pozavo na suzdržanost, a Kina je poručila da se “protivi” svakoj akciji koja bi mogla izazvati “eskalaciju”.

“Kina je primila na znanje te medijske informacije. Ona se protivi svakoj akciji koja bi mogla izazvati eskalaciju napetosti”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian, prenosi Xinhua. Na pitanje namjerava li Peking raditi na smanjivanju napetosti, rekao je da će Kina “nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u cilju deeskalacije”.

“Japan je duboko zabrinut zbog situacije na Bliskom istoku i snažno osuđuje bilo kakve akcije koje vode do eskalacije situacije”, poručio je glavni tajnik japanskog kabineta Yoshimasa Hayashi. Japan će nastaviti poduzimati sve diplomatske napore kako bi spriječio da se situacija još pogorša, dodao je.

Egipat i Oman

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je duboko zabrinuto zbog eskalacije neprijateljstava između Izraela i Irana. Egipat je upozorio i na posljedice širenja sukoba i nestabilnosti u regiji.

Oman, zaljevska zemlja koja je već dugo posrednik između Teherana i Zapada, osudio je “izraelski napad” na Iran. Sultanat Oman “osuđuje jutrošnji izraelski napad na Isfahan, u Islamskoj Republici Iranu, kao i opetovane izraelske vojne agresije u regiji, po priopćenju koje potpisuje glasnogovornik omanskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom na platformi X.

Izraelski napad na Iran je loš za Bidenov imidž

Po prvi put od početka ruske invazije, Ukrajina tvrdi da je oborila ruski bombarder dugog dometa korišten za ispaljivanje krstarećih projektila.

“Po prvi put, protuzračne raketne jedinice zračnih snaga u suradnji s obrambenom obavještajnom službom Ukrajine uništile su strateški bombarder dugog dometa Tu-22M3”, objavila je ukrajinska vojska na društvenim mrežama. Ruski dužnosnici rekli su da se zrakoplov srušio iznad južne regije Stavropol dok se vraćao u bazu i da je najmanje jedan član posade poginuo.

Kako je izvijestio RBC Ukrajina, “navodno je korišten sustav protuzračne obrane S-200, kojeg je poboljšao stručni tim Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine”, prema njihovim izvorima.

Rusija priznala pad

“Zrakoplov Tu-22M3 ruskih oružanih snaga srušio se u regiji Stavropolj dok se vraćao na aerodrom baze nakon izvršenja borbene misije. Piloti su se katapultirali”, citirala je državna novinska agencija TASS rusko ministarstvo obrane. Jedan od četiri člana posade poginuo je u incidentu, rekao je guverner Stavropolja Vladimir Vladimirov u objavi na Telegramu. Dvoje drugih prevezeno je u lokalni medicinski centar. “Potraga za četvrtim pilotom se nastavlja”, dodao je.

Stavropolj je regija na ruskom sjevernom Kavkazu, istočno od Krimskog poluotoka, koja je doživjela višestruke napade tijekom dvogodišnjeg rata. Zrakoplov se srušio u okrugu Krasnogvardejski, rekao je guverner – oko 400 kilometara od istočnog ruba Krima.

Prema ukrajinskom kanalu Ukraine Battle Map, nesreća se dogodila “nakon ispaljivanja projektila Kh-22 iznad Odese”. U kratkom video isječku koji kruži internetom možete vidjeti gorući avion kako se brzo spušta uz velik plamen sa stražnjeg kraja gdje su mu smještena dva motora. U ovom konkretnom isječku se ne vide katapultirani piloti, ali riječ je o kratkotrajnoj snimci od 12 sekundi u kojem su zabilježeni posljednji trenuci aviona.

Tu-22M3

Tupoljev Tu-22M3, također poznat kao Backfire C od strane NATO-a, je nadzvučni strateški i pomorski udarni bombarder dugog dometa, kojeg je dizajnirala tvrtka Tupoljev tijekom Hladnog rata. Značajan je dio arsenala ruskih zračnih snaga i često se doživljava kao simbol ruske vojne moći.

Dugačak je 42,4 metra, s rasponom krila od 34,28 metara kada su potpuno raširena i 23,30 metara kada su zabačena unatrag. Operativni domet Tu-22M3 je impresivan, s maksimalnim doletom od oko 6800 kilometara bez punjenja gorivom. To mu omogućuje izvršavanje dugometnih strateških misija. Njegova najveća brzina je otprilike 1,88 Macha (2300 kilometara na sat) na velikoj visini.

Tu-22M3 naoružan je nizom projektila za različite profile misija. Njegovo osnovno naoružanje je raketa Kh-22, koja može nositi ili konvencionalnu ili nuklearnu bojevu glavu. Također nosi Kh-15, nadzvučnu raketu kratkog dometa. Nedavno je Tu-22M3 nadograđen za nošenje Kh-32, protubrodskog projektila dizajniranog za gađanje velikih mornaričkih plovila. Zrakoplov također ima top GSh-23 montiran u repnoj kupoli za samoobranu.

Izraelski napad na Iran rano jutros ne odražava se dobro na predsjednika Bidena. Prije samo nekoliko dana, Biden je jasno signalizirao Izraelu da ne uzvraća.

Biden i njegovi viši savjetnici jako su zabrinuti da bi izraelski odgovor na iranski napad na Izrael doveo do regionalnog rata s katastrofalnim posljedicama, pisao je američki Axios dan nakon iranskog napada. Hvaleći zajedničku uspješnu obranu od iranskih prijetnji iz zraka, Biden je rekao izraelskom premijeru Netanyahuu: “Pobijedio si. Sada preuzmi tu pobjedu”, jasno signalizirajući da Bijela kuća ne želi daljnje vojne akcije Izraela prema Iranu.

Bijela kuća je htjela da Netanyahu stane

Poruka Washingtona izraelskoj vladi bila je da je neuspjeh iranskog napada, kombinacija solidne obrane nekoliko saveznika u regiji, u kombinaciji s prvim diplomatskim pokušajem da Jordanci i Saudijci brane Izrael, zapravo bila dovoljna pobjeda.

Ali Izrael već nekoliko mjeseci ignorira Ameriku, piše Mark Stone za Sky News. Biden je često nailazio na ograničen utjecaj njegovog autoriteta nad Izraelom kada su u pitanju zbivanja u Gazi. Kako je ovaj tjedan odmicao, postalo je jasno da i po pitanju izraelskog napada na Iran Netanyahu neće biti podložan Washingtonu. No, mnogi komentatori i unutar SAD-a su dovodili u pitanje mudrost Bidenove diplomatske upute.

Biden se suočava s kritikama i s ljevice – koja je osudila njegovu nepokolebljivu podršku Izraelu i nedostatak suosjećanja za palestinske žrtve u Gazi – i s desnice – koja omalovažavala navodne granice koje je Biden postavio u odnosu prema Netanyahuu, piše The Washington Post.

Sve veće pukotine u odnosu: Washington upozorio Izrael

Cijene nafte skočile su danas nakon što su izvješća da je Izrael napao Iran uzburkala tržišta i potaknula zabrinutost da bi opskrba naftom na Bliskom istoku mogla biti poremećena, piše Reuters.

Ugovori za kupnju nafte u budućnosti  po fiksnoj cijeni (tzv. futures) u jednom trenutku utros su narasli za više od 3 dolara, ali su se nešto spustili nakon toga. Nafta Brent je u jednom trenutku jutros iznosila preko 90 dolara po barelu. Nakon spuštanja, vjerojatno kada su investitori shvatili da izraelski napad nije masovan, terminske pogodbe za naftu Brent bile su 1,40 dolara ili 1,61% više u odnosu na dan prije te iznosile 88,51 dolar po barelu (u 8:15 prema vremenu u Hrvatskoj). Najaktivnije tržište nafte, kupoprodaja West Texas Intermediate ugovora popela se u istom vremenu za 1,38 dolara, ili 1,68%, na 83,48 dolara po barelu.

Izrael je jutros pokrenuo napad na iransko tlo, što je najnovija razmjena sile između dviju zemalja koja prijeti povući regiju dublje u sukob. Iranski mediji izvijestili su o eksplozijama, ali je iranski dužnosnik rekao za Reuters da su ih uzrokovali sustavi protuzračne obrane. Državni mediji navode da su oborena tri drona iznad središnjeg grada Isfahana.

Geopolitički rizik

“Rastuće premije za geopolitički rizik prevode se u okruženje bez rizika u ovom trenutku, ali s mogućnosti prekida opskrbe naftom barem kratkoročno”, rekao je Kelvin Wong, analitičar OANDA-e u Singapuru. “Daljnja eskalacija [sugerira] da će odmazda milo za drago između obje strane trajati dulje”, rekao je Jun Rong Yeap, tržišni strateg u IG-u u Singapuru.

Iranski protunapad predstavlja “značajne rizike za širenje sukoba na regionalni i potencijalno bi mogao dovesti u opasnost opskrbu naftom. Cijene nafte mogle bi ostati podignute jer će se napetosti nastaviti zagrijavati”, rekao je Yeap.

Ulagači pomno prate reakciju Izraela na napade iranskih bespilotnih letjelica 13. travnja. Geopolitički faktor rizika u cijenama nafte ovaj se tjedan smanjivala zbog percepcije da će svaka izraelska odmazda na napad Irana biti ublažena međunarodnim pritiskom.

U globalnoj opskrbi sirovom naftom, Venezuela je izgubila ključnu licencu od SAD-a koja članici OPEC-a omogućuje izvoz nafte na globalna tržišta. SAD je također je najavio nove sankcije Iranu, još jednoj članici OPEC-a. Sankcije Iranu, međutim, isključuju njegovu naftnu industriju.

Zlato, bakar…

“Previranja na Bliskom istoku uzrokuju skokove u cijenama nafte zlata i bakra”, rekao je za Bloomberg Jia Zheng, voditelj trgovanja u Shanghai Dongwu Jiuying Investment Management Co. “Zlato raste zbog potražnje sigurnog financijskog utočišta”, tvrdi.

Cijena zlata bila je rekordna u snažnom porastu od sredine veljače, potaknuta izgledima za smanjenje kamatnih stopa u SAD-u, kontinuiranom kupnjom od strane središnjih banaka i snažnom potražnjom potrošača, posebno u Kini. Tako je ovaj plemeniti metal koštao jutros više od 2400 dolara po unci (američka mjera koja iznosi 28,35 grama).

Zlato je poraslo za 0,5 posto jutros na burzi u Singapuru, dok je bakar porastao za 0,1 posto. Cijena srebra, paladija i platine također je narasla.

Negara Mortazavi, znanstvenica iz Centra za međunarodnu politiku o govorila je za britanski Sky News eskalirajućoj situaciji na Bliskom istoku. Govoreći o jutrošnjem očiglednom izraelskom napadu na Iran, rekla je da su “crvene linije zamagljene” u posljednjih nekoliko mjeseci i da obje strane istražuju koliko daleko mogu ići.

“Ono što svaka strana radi je svojevrsno testiranje vode, testiranje druge strane na proračunat način, ali riječ je o ograničenoj eskalaciji na način da se vidi koliko daleko mogu uopće ići”, objasnila je.

Pozadinska diplomacija

Dok su SAD pomogle Izraelu u obrani od iranskog raketnog i bespilotnog napada ovog vikenda, rekle su da neće sudjelovati ni u kakvoj izraelskoj odmazdi, dodala je Mortazavi. Rekla je da ovaj američki “malo pažljiviji” pristup pokazuje da su SAD pokušavale voditi “stražnje razgovore” između Irana i Izraela. Sjetimo se da je Iran najavio napad na Izrael preko “izvora” u SAD-u.

“Događa se mnogo pozadinske diplomacije naprijed-natrag kako bi se pokušala minimizirati šteta od ovih osvetničkih napada”, dodala je Mortazavi. “Ali u isto vrijeme, obje strane, Iranci i Izraelci, također rade ovo kako bi sačuvali obraz radikalnijem ili tvrdolinijaškom biračkom tijelu u svakoj od svojih domovina”.

Medij: Ono nije bio pravi iranski napad, već ‘svjetlosni show’ i test

Izraelske rakete pogodile su lokaciju u Iranu, izvijestio je u četvrtak kasno navečer ABC News, pozivajući se na američkog dužnosnika, dok je iranska novinska agencija Fars izvješćujući o eksploziji navela da je aktiviran sustav protuzračne obrane u gradu Isfahanu.

BBC Persian javlja da su dobili nekoliko videa koje su tijekom noći snimili stanovnici središnje iranske pokrajine Isfahan. Iako je američki dužnosnik rekao za CNN da je Izrael izveo napad unutar Irana, Izrael nije preuzeo odgovornost za napad.

Aktiviran iranski sustav protuzračne obrane

Iranska državna TV javlja da su tri bespilotne letjelice uočene u Isfahanu te uništene nakon što je aktiviran sustav protuzračne obrane zemlje, piše Reuters. U Isfahanu je smještena velika zračna baza, veliki kompleks za proizvodnju projektila i nekoliko nuklearnih lokacija. No, iranski državni Tasnim tvrdi da je nuklearno postrojenje u Isfahanu “potpuno sigurno”, a objavio je i snimku s lokacije snimljenu u zoru.

Iranski predsjednik Ebrahim Raisi upozorio je Izrael prije napada u petak da će Teheran dati ‘oštar odgovor’ na svaki napad na njegov teritorij. Iran je u četvrtak u Vijeću sigurnosti UN-a rekao da se Izrael mora prisiliti da prekine sve vojne napade na njihove interese, dok je glavni tajnik UN-a upozorio da se Bliski istok nalazi u trenutku ‘najveće opasnosti’.

Dronovi ili rakete?

Iranska državna televizije IRIB umanjuje značaj izvješća o napadu. ‘”Prije nekoliko sati čuli su se zvukovi na nebu. Koliko znamo, više manjih dronova je letjelo nad Isfahanom. Do sada nam vlasti nisu dale nikakve informacije. Neki mediji su rekli da su nuklearna postrojenje u Isfahanu bila meta, no na temelju našeg istraživanja, ta je informacija lažna i nijedno mjesto nije ciljano”, navodi se u izvješću.

CNN-ov međunarodni diplomatski urednik Nic Robertson javlja da iako je američki dužnosnik rekao za CNN da je Izrael izveo napad unutar Irana, Izrael tek treba preuzeti odgovornost za napad. Iranski mediji umanjuju učinak napada.

“Opći dojam koji prenose iranska vlada i drugi mediji u Iranu je da koji god se događaji dogodili – a oni ga ostavljaju prilično dvosmislenim – nisu značajno oštetili važne objekte u blizini Isfahana”, rekao je Robertson i dodao kako državni mediji također izvješćuju da nijedan neprijateljski zrakoplov nije ušao u iranski zračni prostor.

Napad na Isfahan “ima smisla”, tvrdi analitičar

Vojni analitičar Sky Newsa Michael Clarke rekao je da bi Isfahan “imao smisla” kao meta jer se nalazi jedno od najmanje “osjetljivih” nuklearnih postrojenja. “To je istraživačko mjesto, tamo radi oko 3000 znanstvenika i nema dokaza da je ciljano baš nuklearno mjesto”, dodao je. “Ali činjenica da je Isfahan jedan od gradova koji obavljaju dosta nuklearnih radova također je simbolično vrlo važna, ako Izraelci žele pokazati da se ne boje krenuti u napad na takva mjesta.” Od Izraela do Isfahana ima više od 1600 km, što sugerira da ovo nije bio napad dronom, rekao je Clarke, dodajući da su ga “gotovo sigurno” predvodile rakete Jericho koje mogu ponijeti bojevu glavu do 1000 kg.

Također je bilo izvještaja o eksplozijama u sjeverozapadnom iranskom gradu Tabrizu, za koje je rekao da bi također moglo biti važno. Clarkev je rekao je da se u tom gradu nalazi mnogo tzv. silosa koji se koriste za skladištenje balističkih projektila.

SAD će u četvrtak glasati protiv palestinskog zahtjeva za punopravno učlanjenje u međuvladinu organizaciju Ujedinjenih naroda i blokirati to svjetsko tijelo da prizna palestinsku državu. “SAD i dalje ostaje pri stajalištu da je najbrži put prema državnosti za palestinski narod kroz direktne pregovore s Izraelom i Palestinskom vlašću uz potporu SAD-a i ostalih partnera”, rekao je američki dužnosnik, prenosi Reuters.

Vijeće od 15 članica trebalo bi glasati o nacrtu rezolucije koja Općoj skupštini UN-a, koja ima 193 zemlje, preporučuje da se “Država Palestina primi u članstvo UN-a”. Da bi rezolucija prošla treba joj najmanje devet glasova i bez veta bilo SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Rusije ili Kine. Diplomati procjenjuju da bi rezolucija mogla prikupiti 13 glasova, što bi primoralo SAD da uloži veto. “Odavno jasno dajemo do znanja da preuranjene akcije u New Yorku, čak i ako su u najboljem interesu, neće polučiti državnost za palestinski narod”, poručio je američki dužnosnik.

Rusija: Bliski istok ‘talac’ američke politike, SAD profitira od rata u Ukrajini

Članstvo “samo može prouzročiti destrukciju”

Palestina trenutno ima status nečlanice promatrača, što je de facto priznanje državnosti dodijeljene od strane Opće skupštine UN-a 2012. godine. No, zahtjev za punopravno članstvo treba odobriti Vijeće sigurnosti i potom barem dvije trećine članica Opće skupštine. Palestinski pojačani napori za punopravno članstvo uslijedili su šest mjeseci nakon pokolja Hamasa u južnom Izraelu i rata u Pojasu Gaze nakon pokretanja izraelske ofenzive te širenja židovskih naselja na Zapadnoj obali.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres smatra da je “više nego ikada potrebno podržati napore u dobroj vjeri kako bi se uspostavio trajni mir između Izraela i neovisne, održive i suverene palestinske države”.

Izraelski veleposlanik u UN-u Gilad Erdan ustvrdio je da Palestinci ne ispunjavaju kriterije za punopravno članstvo u UN-u: trajno stanovništvo, definiran teritorij, vladu i kapacitete za odnose s ostalim državama. “O čijem priznanju glasa Vijeće i kome bi dali status za punopravno članstvo? Hamasu u Gazi? Palestinskom islamskom džihadu u Nablusu? Kome?”, pitao je Erdan Vijeće sigurnosti. Davanje punopravnog članstva Palestincima u UN-u “neće imati nikakav pozitivan učinak za bilo koju stranu, samo može u godinama koje dolaze prouzročiti destrukciju i naštetiti šansi za bilo kakav dijalog u budućnosti”, istaknuo je Erdan.

Medij: Scholz i Nehammer poručili glavnom diplomatu EU-a: “Vi ne govorite u ime Njemačke i Austrije o Gazi!”

Iranski zapovjednik nagovijestio je da bi Teheran mogao usvojiti novi smjer svoje nuklearne politike u jeku rastućih napetosti na Bliskom istoku, prenosi u četvrtak dpa. Bude li Izrael prijetio napadom na iranska nuklearna postrojenja i namjeravao vršiti pritisak na Iran, “revizija nuklearne doktrine i politike Islamske Republike” i sporazum o dosadašnjim načelima “moguć je i zamisliv”, rekao je zapovjednik za nuklearnu sigurnost Ahmad Haghtalab, prenosi novinska agencija Tasnim u četvrtak.

Dosad je iransko vodstvo naglašavalo da im nije cilj stvaranje nuklearnog oružja i da se njihov domaći nuklearni program razvija isključivo u civilne svrhe. No Iran je u subotu pokrenuo svoj prvi izravan napad na Izrael, kao odmazdu za još nepotvrđen izraelski napad na kompleks iranskog veleposlanstva u sirijskom glavnom gradu Damasku u kojem su, između ostalih, ubijena dva zapovjednika.

Napetosti rastu, a Izrael je obećao uzvratiti udarac, prijeteći gađanjem iranskih vojnih objekata i izazivajući zabrinutost da bi sukob mogao dalje eskalirati u sveobuhvatni rat. Iran je posljednjih godina razvijao svoje nuklearne objekte, tvrdeći da služe isključivo u civilne svrhe. Nakon dugotrajnih pregovora zbog zabrinutosti da bi Teheran mogao izraditi nuklearno oružje, Iran je 2015. potpisao nuklearni sporazum kojim se drastično ograničava obogaćivanje urana i ovlašćuje Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) za provedbu strogih provjera.

SAD se odonda povukao iz sporazuma 2018. pod tadašnjim predsjednikom Donaldom Trumpom, a Teheran je počeo obogaćivati uran i približio se čistoći urana prikladnoj za proizvodnju oružja kao i ograničio inspekcije IAEA-e. Nedavno su bivši vodeći iranski političari nagovijestili da je zemlja sad tehnički sposobna za izradu nuklearnog oružja.

Meter: Izrael odlučio o odgovoru Iranu. Čije su oči pune straha?

“Fatva” zabranjuje izradu nuklearnog oružja

Bivši ravnatelj iranske organizacije za atomsku energiju Ali Akbar Salehi odbacio je sumnje da zemlja ima vojne namjere, upitan o tome u dva nedavna intervjua. “Ne namjeravamo proizvoditi nuklearno oružje… da namjeravamo, to bismo najavili”, rekao je. Salehi je, međutim, priznao i da je IAEA izrazila zabrinutost da Iran ima tehničke mogućnosti za izradu nuklearne bombe.

Iran trenutno obogaćuje uran do razine čistoće od 60%. Za nuklearno oružje potrebna je razina veća od 90%. Kritičari su ranije izrazili sumnju u civilnu upotrebu tako visoko obogaćenog urana. Salehi je svoje tvrdnje pravdao fatvom, vjerskim pravnim mišljenjem, koje je izdao iranski vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei. U njoj je šef iranske države zabranio oružje za masovno uništenje. Hamnei ima posljednju riječ u svim strateškim pitanjima u Iranu.

Iran je ranije objavio da u izravnom napadu na Izrael u subotu nije upotrijebio svoje najmodernije oružje. Teheran je poslao projektile i skupine bespilotnih letjelica na Izrael kao odgovor na napad na Damask. Izraelska vojska uspjela je, uz pomoć saveznika, presresti gotovo svo oružje. Visoki zapovjednik iranske Islamske revolucionarne garde (IRGC) rekao je da u napadu Tehrana nisu korištene njihove najsuvremenije rakete. “Koristili smo staro oružje minimalne snage protiv cionističkog neprijatelja”, rekao je u četvrtak brigadni general Amir Ali Hadžizadeh, zapovjednik zračno-svemirskih snaga, citirala je agencija Tasnim.

Prije godinu dana IRGC je predstavio četvrtu verziju svoje rakete srednjeg dometa Horamšar, koja može biti opremljena bojevom glavom od 1,5 tona. Za još jednu raketu koja nije raspoređena, Sedžil, smatra se da može dosegnuti Izrael za oko sedam minuta. Iran često predstavlja nove vrste oružja, a stručnjaci često ne mogu neovisno potvrditi tvrdnje o njihovim sposobnostima. Iranski državni mediji objavili su da su u napadu na Izrael korištene rakete srednjeg dometa Emad i Heibar Šekan. Ispaljena je i krstareća raketa Paveh.

Iran: neosvojiva tvrđava na razmeđu svjetova