Glavni tajnik NATO saveza, Jens Stoltenberg, izrazio je zabrinutost zbog situacije na Bliskom istoku nakon izraelskog napada na Iran. “Ključno je da sukob ne izmakne kontroli, i stoga pozivamo sve strane da se suzdrže”, rekao je Stoltenberg u Bruxellesu u petak. “Nitko nema koristi od rata na Bliskom istoku”, rekao je, prenosi dpa.

Prema medijskim izvješćima, Izrael je napao iransku pokrajinu Isfahan rano u petak kao odgovor na veliki napad Irana dronovima i projektilima prošli vikend. Prema izraelskim novinama Jerusalem Post, napad je ciljao zračnu bazu u Isfahanu, nedaleko od iranskih nuklearnih postrojenja. Međutim, prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), nuklearna postrojenja nisu pogođena.

Odgovor: Izrael napao lokaciju u Iranu

Iranski ministar vanjskih poslova Husein Amirabdolahian rekao je da dronovi za koje izvori kažu da je Izrael ispalio na grad Isfahan u petak nisu prouzročili štetu ili žrtve, u komentarima koje je uputio izaslanicima muslimanskih nacija u New Yorku koje su prenijeli iranski mediji, javlja Reuters. “Pristaše cionističkih medija u očajničkom nastojanju pokušale su iznjedriti pobjedu iz svoga poraza, dok srušeni mini-dronovi nisu prouzročili nikakvu štetu ili žrtve”, rekao je Amirabdolahian. Teheran je dao naslutiti da nema planove odmazde.

דרדל׳ה!

— איתמר בן גביר (@itamarbengvir) April 19, 2024

Izraelska vojska i ministarstvo vanjskih poslova nisu željeli komentirati napad i visoki izraelski političari još nisu ništa javno komentirali, osim ministra za sigurnost Itamara Ben-Gvira koji je na platformi X objavio samo jednu riječ: “Slabašno!”. U intervjuu za državnu televiziju, stanovnik Isfahana opisao je eksplozije koje su se dogodile rano ujutro kao “ništa više od petardi”.

Reakcije iz svijeta na izraelski napad

Izrael je u petak priopćio da je pojačao svoje napore u opskrbi ljudi u Pojasu Gaze humanitarnom pomoći te da je 276 kamiona s pomoći stiglo u Gazu. U četvrtak je 276 kamiona koji su prevozili hranu i lijekove došlo do ugroženog obalnog pojasa, objavila je u petak izraelska uprava COGAT odgovorna za kontakte s Palestincima i humanitarnu pomoć, prenosi dpa.

Istog dana iz zraka su bačene i 144 palete hrane a još 700 kamiona prošlo je sigurnosne provjere i čekalo je iza kontrolne točke Kerem Shalom u Pojasu Gaze da humanitarne organizacije UN-a preuzmu distribuciju humanitarne pomoći, dodao je COGAT. Ukupno 100 kamiona dovezlo je pomoć na sjever Pojasa Gaze, gdje humanitarne organizacije kažu da je najveća potreba. Kroz novi prijelaz na sjeveru Pojasa Gaze prošlo je samo šest kamiona. Prema informacijama iz izraelskih sigurnosnih izvora, prijelaz nije pogodan za veće transporte.

S obzirom na katastrofalnu humanitarnu situaciju u Pojasu Gaze, Sjedinjene Američke Države i drugi zapadni partneri te Ujedinjeni narodi više puta su pozvali Izrael da hitno poveća isporuke pomoći za civilno stanovništvo. Humanitarne organizacije naglasile su da je došlo do blagih poboljšanja. Međutim, premalo kamiona i dalje je stizalo u Pojas Gaze, a borbe koje su se vodile nisu dopuštale sigurnu, sveobuhvatnu distribuciju, kažu oni.

Medij: Scholz i Nehammer poručili glavnom diplomatu EU-a: “Vi ne govorite u ime Njemačke i Austrije o Gazi!”

Armenija je pristala vratiti nekoliko sela Azerbajdžanu što je, kako su u petak opisale obje strane, važna prekretnica dok se približavaju mirovnom sporazumu nakon dva rata od raspada Sovjetskog Saveza, izvještava Reuters.

Glasnogovornik azerbajdžanskog ministarstva vanjskih poslova Aykhan Hajizada objavio je na X-u da će Armenija vratiti četiri sela blizu zajedničke granice zemalja koja su bila “pod okupacijom” od ranih 1990-ih, i opisao to “dugo iščekivanim povijesnim događajem”.

‼️Long-awaited historic event: 📢

As a result of the 8th meeting of the State Commissions on the delimitation of the state border between #Azerbaijan and #Armenia, Armenia has agreed to return 4 villages of Azerbaijan that were under the occupation since early 1990s. pic.twitter.com/qoHA9urFKv

— Aykhan Hajizada (@Aykhanh) April 19, 2024

Strateški važna naselja

“U ovom procesu, Republika Armenija dobiva smanjenje rizika povezanih s razgraničenjem granica i sigurnošću”, citirala je državna novinska agencija izjavu armenskog premijera. Primopredaja je u praksi uključivala samo “dva i pol sela” jer je Azerbajdžan već djelomično kontrolirao pridružena naselja, ali se demarkacija granice smatra “značajnim događajem”, dodaje se.

Naselja su napuštena, ali su strateški važna jer su blizu glavne armenske autoceste sjeverno prema granici s Gruzijom preko koje se odvija velik dio njezine trgovine, kao i cjevovoda preko kojeg dobiva plin iz Rusije. Dogovor je postignut na sastanku na granici dviju zemalja.

Azerbajdžan je zahtijevao povratak sela kao preduvjet za mirovni sporazum nakon više od tri desetljeća sukoba, uglavnom usmjerenog na regiju Karabah. Od 2020. godine u Karabahu su se nalazile ruske mirovne snage, ali je Rusija ovaj tjedan objavila da ih je počela povlačiti. Predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev trebao bi se u ponedjeljak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Veleposlanik Azerbajdžana u Hrvatskoj: Raspuštanje armenskih trupa u regiji Karabah dokaz je kršenja sporazuma iz 2020.

Azerbajdžan uništio zgradu armenskog parlamenta Gorskog Karabaha

Nakon više od dvije godine intenzivnog ratovanja u Ukrajini, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u petak je ponovno potvrdio da Moskva polaže prava vladanja susjednom zemljom. U najboljem slučaju, budućnost zapadne Ukrajine je nepoznata, rekao je Lavrov u intervjuu u Moskvi za nekoliko ruskih televizija. Inače će postojati samo Ukrajina “koja je istinski ruska, koja želi biti dio ruskog svijeta, koja želi govoriti ruski i školovati svoju djecu”, rekao je, prenosi Reuters.

Nema govora o bilo kakvoj alternativi, prema Lavrovu (74), koji je ministar vanjskih poslova od 2004. godine te je vjerna podrška i osoba od povjerenja predsjednika Vladimira Putina. Rusija ne želi napasti NATO zemlje, kako se tvrdi na Zapadu da se uplaše glasači, rekao je Lavrov. “No ako žele dovesti NATO na naše granice, onda ćemo to naravno znati spriječiti u Ukrajini.”

Poput drugih viših članova ruskog vodstva, Lavrov je rekao da je Rusija spremna na pregovore s Ukrajinom, no samo pod posebnim uvjetima. Neće biti prekida vatre tijekom mogućih pregovora, razgovori s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim su besmisleni, a Kijev mora odustati od svoje mirovne formule, rekao je. U jesen 2022. godine, Zelenski je iznio deset točaka za mir među kojima se ističu povlačenje ruske vojske, obnova i odšteta i kazneni progon ratnih zločinaca.

Turska ‘formula za mir’ u Ukrajini: Zamrzavanje sukoba, referendum 2040.

Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je kako vjeruje da bi se rat u Ukrajini mogao produžiti još nekoliko godina. Nitko ne može reći hoće li ovaj rat potrajati možda pet godina, rekao je Scholz u petak navečer u gradu Chemnitzu na istoku Njemačke.

Kancelar je branio njemačku vojnu pomoć Ukrajini i dodao da se uz to mora njegovati diplomacija. Od početka rata, međutim, ruski predsjednik Vladimir Putin nije pokazao znakove pomaka, rekao je. Diktirani mir je neprihvatljiv, naglasio je Scholz. “Ne smije se dopustiti da se provuče s ovim.”

Scholz je bio gost panel rasprave u petak navečer koju su organizirale novine Freie Presse pod nazivom “Njemačka pod pritiskom. Kako koalicija može djelovati pod novim uvjetima?”.

Bivši zapovjednik NATO-a za Europu otvoreno o stanju u Ukrajini

Ruski dužnosnici suočeni su s ograničenjima inozemnih putovanja

Ruski dužnosnici suočeni su s raznim ograničenjima vezanim za putovanja u inozemstvo, objavio je Kremlj u petak nakon što je izvješće Reutersa povezalo ograničenja sa strahovima da bi strane sile mogle pokušati dobiti pristup državnim tajnama, izvještava The Moscow Times.

U izvješću objavljenom u četvrtak, Reuters je citirao devet anonimnih izvora povezanih s državom koji detaljno opisuju “kaotični” sustav pravila putovanja za dužnosnike u državnim tijelima – čak i za putovanja u zemlje koje Moskva smatra “prijateljskim”. Navodi se da su glavni razlozi koji su doveli do strožih pravila bili strahovi da bi ruski dužnosnici mogli biti “zarobljeni” i prisiljeni odati državne tajne ili pritvoreni i izručeni Zapadu.

Rusija je navodno uvela neformalnu zabranu putovanja za dužnosnike 2022., kada je Moskva izvršila invaziju na Ukrajinu, a njezine veze sa Zapadom pogoršale su se na najniže razine nakon Hladnog rata. Reuters je izvijestio da je zabrana putovanja službeno usvojena sredinom 2023. godine, a slična ograničenja sada su uvedena za nositelje državnih tajni u svim ruskim ministarstvima.

Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov zanijekao je u veljači 2023. postojanje zabrana putovanja u inozemstvo za dužnosnike nakon što su se prvi put pojavila izvješća o ograničenjima. Tog je travnja potvrdio da su “stroža pravila” formalizirana za one koji rade u “osjetljivim” područjima, rekavši za Financial Times da se “više pozornosti posvećuje tom pitanju” od invazije na Ukrajinu.

Bivši i sadašnji dužnosnici rekli su za The Moscow Times otprilike u to vrijeme da je višim dužnosnicima bilo potrebno “dvostruko odobrenje” i od svojih neposrednih nadređenih i od šefova za bilo kakva inozemna putovanja. To je značilo da šef kabineta Kremlja Anton Vaino ili čak sam predsjednik Vladimir Putin moraju osobno potpisati inozemna putovanja.

Zapanjujuć prizor: Oboreni ruski nuklearni bombarder pada s neba

Najviši dužnosnici Europske unije moraju otići i ne zaslužuju drugu priliku nakon izbora za Europski parlament, rekao je u petak mađarski premijer Viktor Orban. Nacionalistički čelnik suočava se s jednim od najtežih izbora u svojoj 14-godišnjoj vladavini. Gospodarstvo je u recesiji, njegovu platformu s obiteljskim vrijednostima u samoj srži potresa skandal sa zlostavljanjem, a tu je i politički pridošlica koji prijeti promijeniti status quo. Unatoč tim izazovima, Orbanov Fidesz i dalje je najpopularnija stranka u Mađarskoj. No pojava bivšeg insajdera iz vlade, Petera Magyara, glasnog kritičara premijera, unijela je u izbore dodatnu neizvjesnost.

“Ima problema u Bruxellesu, velikih problema. Vodstvo (EU-a) je zakazalo”, rekao je Orban pristašama, u neuobičajeno kratkom 15-minutnom govoru, kojim je pokrenuo Fideszovu kampanju za lokalne i europske izbore od 6. do 9. lipnja. “Ako ste u mandatu loše radili, doveli svoje birače u opasnost i ako ne očekuju ništa više od vas, preostaje vam samo jedno – pokupite stvari i odlazite”, rekao je Orban.

🇭🇺🇪🇺 @PM_ViktorOrban: Despite the decline and challenges posed by Brussels’ leadership, Hungarians know they are better off now and consistently support us in elections. The current leadership in Brussels has failed; it’s time for a change. pic.twitter.com/gxAczWLc9c

— Zoltan Kovacs (@zoltanspox) April 19, 2024

Orban je rekao da je europsko gospodarstvo u padu i kritizirao politiku Zapada da podrži ukrajinske ratne napore protiv ruske invazije. Tvrdi da bi moglo doći do šireg sukoba ako Europska unija ne promijeni pristup. Orban je dugo u sukobu sa svojim saveznicima u EU-u i Washingtonu zbog niza pitanja, uključujući odbijanje slanja oružja Kijevu i nastavak održavanja gospodarskih veza s Moskvom od napada ruskih snaga na Ukrajinu 2022. godine. Budimpešta se spori i s Europskom komisijom zbog pravosudnih reformi što je rezultiralo obustavom isplate milijardi eura iz europskih fondova.

Orban: Ukrajinu se više ne može smatrati neovisnom zemljom

Istraga protiv Magyara

Dok se Orban obraćao, novi ured za ispitivanje stranog miješanja u mađarske izbore pokrenuo je istragu protiv Magyara zbog sumnje u inozemno financiranje njegovih kampanja. Magyar obilazi seoska područja kako bi pridobio podršku i nada se da će imati koristi od ekonomskih problema Mađarske i raširenog razočaranja birača drugim oporbenim strankama koje nisu uspjele postaviti vjerodostojan izazov Orbanu tijekom više izbornih ciklusa.

We delivered on our promises made to Hungarian citizens. We restored public security, created a million jobs, protected our families from gender propaganda and put an end to migration. This is not #populism. This is #leadership! pic.twitter.com/c8DGkpvkqi

— Orbán Viktor (@PM_ViktorOrban) April 18, 2024

“Iako je politička i ekonomska pozadina povoljna za Magyarovu stranku TISZA da ostvari relativno dobre rezultate na izborima za Europski parlament i lokalnim izborima, nije ni blizu tome da nadmaši Fidesz”, rekao je Andrius Tursa iz think-tanka Teneo. “Vladajuća stranka je u anketama na 40 do 42 posto, ima stabilnu i predanu biračku bazu i može upotrijebiti ogromne administrativne resurse u svoju korist”, rekao je Tursa.

Desničarski val i izbori za Europski parlament

Meter: Poljski predsjednik Duda, kao nedavno Orban, večerao s Trumpom. Što se krije u pozadini?

Ustavni sud u petak je odlučio da se predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović svojim izjavama i ponašanjem, odnosno sudjelovanjem u kampanji bez podnošenja ostavke na predsjedničku dužnost doveo u poziciju da ne može biti mandatar za sastav buduće vlade kao ni premijer, izvještava Hina. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je da je Milanović, za razliku od SDP-a, kršio upozorenje Ustavnog suda od 18. ožujka i izrijekom ponavljao da je u kampanji kao budući predsjednik vlade.

Takvim izjavama i postupanjem Milanović se stavio u položaj sudionika u parlamentarnim izborima, što on po svom ustavnom položaju dok je predsjednik Republike ne može biti, zaključio je Ustavni sud. Dodaju da je ustavni položaj predsjednika Republike nespojiv s položajem sudionika u izborima za Hrvatski sabor. Ustavni sud ističe da su izborni postupci uvijek najvažniji test privrženosti istinskoj političkoj demokraciji koja je utjelovljena u Ustavu. Tijekom cjelokupne izborne kampanje Milanović je postupao suprotno Ustavu te je doveo u pitanje vladavinu prava i demokratski višestranački sustav kao najviše vrednote Ustava, zaključio je Ustavni sud.

“Stoga, polazeći od svojih ustavnih ovlasti u postupku nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora, kao i svojih općih nadzornih ovlasti kao čuvara Ustava, Ustavni sud utvrđuje da se svojim izjavama i ponašanjem predsjednik Republike, a da prethodno, u skladu s Upozorenjem od 18. ožujka 2024., nije podnio ostavku na dužnost predsjednika Republike, doveo u poziciju da ne može biti ni mandatar za sastav buduće vlade ni predsjednik vlade”, navodi se u odluci Ustavnog suda.

Šeparović: Ne dovodimo u pitanje volju birača

Za tu je odluku glasovalo devet ustavnih sudaca, protiv su bili suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec, a sutkinja Ingrid Antičević Marinović nije došla na sjednicu. Troje sudaca koji su bili protiv ovog, ali i ranijeg upozorenja Ustavnog suda, najavili su izdvojena mišljenja koja će biti objavljena na internetskoj stranici suda.

U priopćenju objavljenom na stranici Ustavnog suda stoji da od 18. ožujka kada su SDP i Milanovića upozorili da ako želi sudjelovati u izborima mora podnijeti ostavku, nisu željeli do dana održavanja parlamentarnih izbora novim upozorenjima ili priopćenjima utjecati na volju birača. Naglašavaju i da ni današnjim upozorenjem, neovisno o ustavnopravno neprihvatljivom postupanju predsjednika Republike, ne dovode u pitanje volju birača.

Milanović odgovorio

Nakon što je na Facebooku objavio fotografiju na kojoj predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović pije kavu u društvu čelnika HDZ-a, predsjednik RH Zoran Milanović na konferenciji za novinare poručio je da je upozorenje Ustavnog suda da ne smije biti mandatar ni premijer – priprema za državni udar.

“Želio bih umiriti građane koji su ljuti i reći im da ono što su čuli je da Ustavni sud može to reći, ali ne može ništa napraviti, izbori su gotovi”, kazao je Milanović dok se istovremeno iza njega u dvorani na Pantovčaku na ekranu vrtjela ista fotografija Šeparovića i HDZ-ovaca Branka Bačića, Olega Butkovića i bivšeg gradonačelnika Korčule Andrije Fabrisa.

Prije mjesec dana su mogli prijetiti i to su radili, dodao je, ali više ne. “Ovo neće proći. Hrvatski sabor većinom svih zastupnika za mandatara može odrediti bilo koga. Protiv toga nema pravnog lijeka. Gotovo je. Ne moram ja biti mandatar, ne radi se ovdje o meni, ali neće im ovo proći”, rekao je Milanović.

Ne slaže se s onima koji kažu da je ovo upozorenje državni udar, ali smatra da je “priprema za državni udar”. “Ovo je predradnja da sutra, recimo, Plenković, kum korupcije u Hrvatskoj, kad treba napustiti Banske dvore, kaže da ima odluku Ustavnog suda i da to ne želi napraviti. Sabor je u ovom pogledu iznad svega, ta priča da je Ustav iznad hrvatskih ljudi, to može smisliti samo čudan um”, izjavio je Milanović.

Pozvao je sve one koji su do izbora bili antikorupcijska oporba da sad pokažu tu dosljednost. “Ovo je posljedica paničnog straha Plenkovića i zato ova reakcija. Spriječit ćemo pokušaje da se razbije volja birača”, dodao je upitavši što je sljedeće. “Hoće mi uzeti državljanstvo? To ne može tako dalje”, naglasio je.

Komentirao je i fotografiju koju je objavio.  “Tako se donose odluke, ovo je sve umrežena ekipa, to je hrvatska stvarnost. Da su to bar najučeniji ljudi među nama, ali jok”, rekao je Milanović.

Troje ustavnih sudaca, napomenuo je, napisali su izdvojeno mišljenje da je ovo upozorenje grubo kršenje Ustava. Na pitanja koja mu je uputio Butković putem Facebooka nije htio odgovoriti. “On nije nitko da mi postavlja pitanja. On ljude kleveće, to će ga koštati. Tko je on da mi postavlja pitanja? Taj čovjek je uhvaćen u kaznenom djelu, ponaša se kao luda”, ustvrdio je Milanović.

Troje ustavnih sudaca upozorava na protuustavnu prijetnju Saboru

Troje ustavnih sudaca koji su bili protiv odluke da Zoran Milanović ne može biti mandatar ni premijer ustvrdili su da se iz priopćenja Ustavnog suda nakon te odluke može iščitati protuustavna prijetnja novom Saboru “da paze što rade i koga podržavaju”. Ističu i da iz argumenata devetero njihovih kolega koji su izglasali odluku ne mogu zaključiti da postoje ustavnopravno precizno određeni temelji koji opravdavaju takvo postupanje.

„Ono što većina u Ustavnom sudu zapravo govori u svome priopćenju je sljedeće: rezultate izbora ćemo priznati ako premijer bude netko drugi, a ako to bude Zoran Milanović, onda ih nećemo priznati. To priopćenje je, u stvari, prijetnja i novom Saboru da paze što rade i koga podržavaju. Ta je prijetnja duboko protuustavna”, zaključuju ustavni suci Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanac koji su protiv današnje odluke objavili izdvojena mišljenja.

Ističu da ovako značajni koraci i korištenje ovlasti koje Ustavni sud ima na raspolaganju traže ne samo primjerenu već i izričitu te jasnu ustavnopravnu argumentaciju, što je „posebno slučaj kada Ustavni sud postupa samoinicijativno”. Upozorenje Ustavnog suda nazvali su kontradiktornim jer većina navodi da je predsjednik Republike svojim postupanjem povrijedio sama strukturalna načela ustavnog poretka i njegove najviše temeljne vrednote, a istovremeno „ono nije utjecalo na sam izborni postupak u dovoljnoj mjeri da ga se može smatrati bitnim, što bi naravno tražilo propitkivanje samog rezultata izbornog postupka”.

Za priopćenje Ustavnog suda kažu da uz tu teško popravljivu logičku manjkavost sadrži i prijetnju koja nije utemeljena ni u kakvim propisima, „što sve jednom Ustavnom sudu koji bi trebao držati do sebe ne priliči”.

‘Na zastupnike ne smije utjecati nitko osim njihove savjesti’

Suci navode da se time ograničava pravo zakonito izabranim zastupnicima da po svojoj volji podrže vladu i premijera kojeg žele te podsjećaju da zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujući mandat te da na njih ne smije utjecati nitko osim njihove savjesti, a svakako to ne bi trebao činiti Ustavni sud.

Dodaju i da se protuustavna prijetnja sastoji u povezivanju načina obavljanja predsjedničke funkcije i rezultata izbora, što nisu očigledno niti nužno povezane kategorije. „Smatramo da predsjednik RH, naravno, ne može istovremeno biti i predsjednik vlade, ali nema ni ustavnih niti zakonskih prepreka da to ne bude ako prethodno dade ostavku na dužnost Predsjednika RH”.

Podsjećaju da je za eventualno kršenje Ustava u obavljanju predsjedničke dužnosti sankcija, nakon ustavom predviđene procedure, prestanak dužnosti predsjednika, a ne zabrana obavljanja političke funkcije. „Većina u svojem priopćenju ne navodi iz čega bi ta zabrana proizlazila, jer to i ne može navesti. Takvog propisa nema. Većina ne navodi niti koliko bi takva zabrana trajala: doživotno, nekoliko godina ili jednostavno dok se Ustavni sud ne prestane ljutiti na Zorana Milanovića?”

„Kako sami ne bi ostali nejasni dužnost nam je naglasiti da ne smatramo da je došlo do bitnih povreda Ustava temeljem kojih je moguće raspravljati o opovrgavanju rezultata izbora”, kažu suci Abramović, Kušan i Selanec.

Velika analiza hrvatskih izbora: sudar zakočenih u blatu komunizma i konzervativaca koji to odavno nisu

Zemlje članice skupine G7 odlučne su osnažiti ukrajinsku protuzračnu obranu, rekli su u petak njihovi ministri vanjskih poslova koji su se okupili na sastanku na Capriju. Sedam velesila – Italija, Kanada, Francuska, Njemačka, Japan, Britanija, SAD te EU – žestoko kritiziraju rusku invaziju na Ukrajinu koja traje već više od dvije godine. Kijev ih međutim upozorava da moraju promijeniti strategiju ako žele da Ukrajina izdrži sve destruktivnije ruske zračne napade. Rusija niječe da cilja civile, ali ukrajinski energetski sustav smatra legitimnom metom. U tim napadima poginule su stotine civila.

G7 će “osnažiti ukrajinsku protuzračnu obranu kako bi se spasilo živote i zaštitilo kritičnu infrastrukturu”, poručili su ministri vanjskih poslova, dodajući da će povećati obrambenu i sigurnosnu pomoć Kijevu, prenosi Reuters. “Odlučni smo nastaviti pružati vojnu, financijsku, političku, humanitarnu, gospodarsku i razvoju pomoć Ukrajini i njezinu narodu”, dodali su. Izjava je objavljena na kraju trodnevnog ministarskog sastanka na Capriju na kojem su glavne teme bili Ukrajina i vojni sukobi između Izraela i Irana.

Putinov ‘neprijatelj broj 1’ poziva na zapljenu ruske imovine: Evo kako bi Zapad mogao to izvesti

Američka pomoć i zamrznuta ruska imovina

Vojna pomoć Kijevu zadnjih je mjeseci usporila jer europskim partnerima ponestaje strjeljiva, a američku pomoć blokiraju republikanci u Kongresu. Američki Zastupnički dom mogao bi ovaj vikend napokon glasati o paketu od 60,8 milijardi američkih dolara pomoći Kijevu. Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je nakon samita da Ukrajina odmah treba više resursa i upozorio Peking da će kineski odnosi s Europom pretrpjeti štetu ako bude pomagala ruskoj obrambenoj industriji.

Drugo pitanje koje se razmatra je kako iskoristiti dobit od 300 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine na Zapadu kako bi se pomoglo Ukrajini. Ministri su rekli da još razmatraju kako bi se to moglo učiniti. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani rekao je da postoji pravna osnova za korištenje kamata od zamrznute imovine, a stručnjaci sada razmatraju bi li se moglo koristiti i sam kapital.

U vezi izraelskog napada na Iran nakon nedavnog iranskog napada dronovima i projektilima na Izrael, ministri su rekli da će raditi na tome da se spriječi eskalaciju sukoba. “Politički cilj G7 je deeskalacija. Radimo i nastavit ćemo raditi na tome da budemo aktivni igrači kako bi se osigurala deeskalacija širom Bliskog istoka”, rekao je Tajani.

Argentina traži partnerski status u NATO-u, čelnik saveza najavio isporuke Patriota Ukrajini

Ukrajina zatražila pomoć  u obnovi protuzračne obrane

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba požalio se novinarima nakon dolaska na Capri  zbog činjenice da njegovoj zemlji nedostaje ključna obrana, dok su američke, britanske i francuske snage u subotu intervenirale kako bi spriječile iransko raketiranje Izraela. “Strategija naših partnera u Izraelu čini se da sprječava štete i smrt… Proteklih mjeseci, strategija naših partnera u Ukrajini čini se da je pomaganje da se oporavimo od nanesene štete”, rekao je. “Dakle, naša zadaća danas je pronaći načina da naši partneri osmisle mehanizam, način koji će nam omogućiti da izbjegnemo smrt i razaranje u Ukrajini”, dodao je Kuleba.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također je sudjelovao na sastanku G7 u četvrtak, rekavši novinarima uoči sastanaka da vojni savez aktivno nastoji što prije poslati što više sustava za protuzračnu obranu. “Razrađujemo mogućnost slanja sustava Patriot Ukrajini. U dijalogu smo s nekoliko zemalja”, rekao je.

U Washingtonu je ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao novinarima da je Ukrajina zatražila dodatnu opremu za protuzračnu obranu, dodajući da Kijev traži minimum sedam sustava Patriot. Šmihal je odbio reći koliko sustava Patriot Ukrajina trenutačno ima, rekavši da je to tajna informacija. Dodao je da su SAD i Bijela kuća potvrdili ukrajinskom izaslanstvu da će oružje biti dostavljeno u roku od nekoliko tjedana, čim Kongres odobri paket pomoći Ukrajini od 60,8 milijardi dolara. “Nadamo se da će trajati nekoliko dana, a ne tjedana”, dodao je.

Bivši zapovjednik NATO-a za Europu otvoreno o stanju u Ukrajini

Američki državni tajnik Antony Blinken kritizirao je u petak na talijanskom otoku Capriju kinesku potporu ruskoj obrambenoj industriji, rekavši da je Peking trenutačno glavni opskrbljivač Moskve u ratu u Ukrajini osiguravanjem kritičnih komponenti za oružje. Naglasio je da te radnje dolijevaju ulje na vatru “najvećoj prijetnji europskoj sigurnosti od kraja hladnog rata”, prenosi Reuters.

Blinken je na tiskovnoj konferenciji povodom završetka sastanka ministara vanjskih poslova G7 na talijanskom otoku Capriju rekao da je Washington vrlo jasno dao do znanja Pekingu i drugima da ne bi trebali pomagati ruske ratne napore u Ukrajini. “Kada je riječ o temeljima ruske obrambene industrije, glavni doprinos u ovom joj je trenutku Kina. Imamo indikacije da Kina šalje alatne strojeve, poluvodiče i druge predmete s dvostrukom namjenom koji pomažu Rusiji da obnovi obrambene industrijske zalihe”, rekao je Blinken.

“Kina ne može imati oboje. Ne može si to priuštiti. Želite imati pozitivne i prijateljske odnose sa zemljama u Europi, a u isto vrijeme potičete najveću prijetnju europskoj sigurnosti od kraja hladnog rata”, rekao je Blinken. SAD upozorava Kinu da ne pomaže Moskvi u ratnim naporima još od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, koja je uslijedila samo nekoliko tjedana nakon što su Rusija i Kina proglasile “partnerstvo bez ograničenja”.

Blinken putuje u Kinu

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock i sama je izrazila zabrinutost oko problema koje je iznio Blinken. “Bude li Kina otvoreno težila sve jačem partnerstvu s Rusijom, koja vodi ilegalni rat protiv Ukrajine, mi to nećemo moći prihvatiti”, rekla je Baerbock nakon sastanka s kolegama iz G7 na Capriju.

Američki dužnosnici prošli su tjedan izvijestili novinare o materijalima koje Kina dostavlja Rusiji, uključujući tehnologiju za bespilotne letjelice i projektile, satelitske snimke i alatne strojeve, koji nisu smrtonosno oružje, ali pomažu Rusiji obnoviti vojnu opremu kako bi održala svoj dvogodišnji rat u Ukrajini.

Glasnogovornik kineskog veleposlanstva rekao je da Kina nije akter u ukrajinskoj krizi i da se ne bi trebalo miješati u nesmetanu trgovinu između Kine i Rusije ili je ograničavati. Američki predsjednik Joe Biden pokrenuo je to pitanje s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom u telefonskom razgovoru ranije ovog mjeseca, nakon čega su američki dužnosnici rekli da će Blinken otputovati u Kinu sljedećih tjedana.

Ukrajina tvrdi da pronalazi sve više kineskih dijelova u ruskom oružju

Kina Rusiji navodno isporučuje komponente dvostruke namjene

Izvršni potpredsjednik Europske komisije izjavio je u četvrtak da Europska unija bilježi indikacije da Kina Rusiji isporučuje komponente koje bi se mogle koristiti za izradu oružja i strahuje da bi se Kina mogla ohrabriti da poveća isporuke ukoliko oslabi odlučnost Zapada da se suprotstavi ruskom ratu u Ukrajini, prenosi Reuters. Valdis Dombrovskis rekao je da se sastao s američkim zastupnicima tijekom posjeta Washingtonu kako bi naglasio važnost odobravanja dugo odgađane američke pomoći Ukrajini.

Dombrovskis je na sastanku američkog think tanka Vijeće za vanjske odnose (CFR) rekao da Europska unija radi sa Sjedinjenim Američkim Državama na suzbijanju izbjegavanja sankcija protiv Rusije, ali nije iznio detalje. Rekao je da u Europskoj uniji postoji zabrinutost zbog postupaka Kine u vezi s Ukrajinom, posebice nedavnih indikacija da isporučuje komponente Rusiji. “Vidimo da Kina prati stanje držeći se sa strane i gleda kako iskoristiti situaciju, a u posljednje vrijeme nažalost bilježimo znakove da Kina isporučuje komponente i raznu vrstu opreme Rusiji.” Rekao je da oprema uključuje predmete dvostruke namjene, a ne oružje kao takvo, ali su te radnje pokazale koliko je važno učvrstiti odlučnost Zapada da podrži Ukrajinu. Upozorio je na negativne posljedice i opasnu situaciju ako Zapad “ne pokaže potrebnu odlučnost da zaustavi rusku agresiju, uvede sankcije Rusiji i pruži svu potrebnu potporu Ukrajini”.

Očekuje se da će američki državni tajnik Antony Blinken iznijeti slične probleme tijekom svog skorog posjeta Kini, izjavio je ovaj tjedan glasnogovornik Državnog tajništva SAD-a (State Department). SAD je upozorio Kinu neka ne pomaže Moskvi u ratnim naporima još od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine, koja je uslijedila samo nekoliko tjedana nakon što su Rusija i Kina proglasile “partnerstvo bez ograničenja”.

Rusija: Bliski istok ‘talac’ američke politike, SAD profitira od rata u Ukrajini

Najmanje devet poginulih u ruskim napadima na Ukrajinu

Najmanje devet osoba poginulo je u ruskim napadima na Dnjipropetrovsku oblast na istoku Ukrajine u ranim jutarnjim satima u petak, a ozlijeđeno je više od 10, priopćili su ukrajinski dužnosnici. “Dijete koje je teško ranjeno tijekom ogromnog neprijateljskog napada na Dnjipropetrovsku oblast danas je preminulo u bolnici. Broj poginulih popeo se na devet, uključujući troje djece”, naveo je ured ukrajinskog javnog tužitelja u priopćenju na komunikacijskoj platformi Telegram, prenosi AFP.

Do napada je došlo na području grada Sinelnikove, gdje je, među ostalima, poginulo najmanje dvoje djece u dobi od šest i osam godina, te u regionalnom središtu gradu Dnjipro, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova. “Nažalost, očekuje se da će broj žrtava narasti. Čiste se ruševine oštećenih zgrada”, rekao je ministar unutarnjih poslova Igor Klimenko u objavi na Telegramu. Objavio je fotografije koje prikazuje djelatnike hitnih službi kako na nosilima odnose ozlijeđene.

Dnipropetrovsk Oblast💔

Russian forces launched a missile attack on the cities of Dnipro, Synelnykove, & Kryvyi Rih, killing seven civilians,including two children, & injuring over 30 others.

Casualties & destruction could have been avoided if Ukraine had stronger air defenses. pic.twitter.com/06xxZaf8T9

— Iryna Voichuk (@IrynaVoichuk) April 19, 2024

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je nakon napada svoj poziv zapadnim saveznicima da njegovoj zemlji pošalju sustave protuzračne obrane. “Svaka zemlja koja Ukrajini pošalje sustave protuzračne obrane, svaki vođa koji pomogne uvjeriti naše partnere da sustavi protuzračne obrane ne bi trebali biti pohranjeni u skladištima, već raspoređeni u stvarnim gradovima i zajednicama kojima prijeti teror, i svatko tko podupire našu obranu, spašava živote”, objavio je Zelenski na društvenim mrežama.

Russians struck a leaked high value military target in Dnipropetrovsk pic.twitter.com/MaoBahL0xF

— What the media hides. (@narrative_hole) April 19, 2024

Američki Zastupnički dom priprema se za ključno glasanje o dugo odgađanom paketu vojne pomoći za Kijevu u vrijednosti od 61 milijarde dolara koji bi mogao dostaviti prijeko potrebno oružje ukrajinskim vojnicima na bojišnici.

Meter: Poljski predsjednik Duda, kao nedavno Orban, večerao s Trumpom. Što se krije u pozadini?

Parlament Republike Srpske usvojio je u petak rano ujutro glasovima vladajuće većine, koju kontrolira Milorad Dodik, entitetski izborni zakon kojim se izravno krši ustav BiH i važeći izborni zakon na državnoj razini, što je odmah naišlo na osude međunarodne zajednice, javlja Hina. Izborni zakon donesen je na Dodikov poticaj kao odgovor na nametanje tehničkih izmjena izbornog zakona BiH za kojima je u ožujku posegnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.

Spornim zakonom sve ovlasti za provedbu izbora oduzimaju se Središnjem izbornom povjerenstvu BiH (SIP) i prenose na entitetsko izborno povjerenstvo, a glasovima vladajuće većine usvojena je i odredba po kojoj mandati ubuduće ne bi pripadali pojedincu koji ih osvoji nego političkoj stranci na čijoj su listi izabrani. Na taj se način uvodi čvrsta stranačka stega jer parlamentarni zastupnici tijekom mandata više ne bi mogli mijenjati stranke.

Malo je vjerojatno da bi zakon mogao stupiti na snagu do provedbe lokalnih izbora planiranih za listopad jer ga treba potvrditi i Vijeće naroda RS-a, a izgledno je i kako će o njemu u konačnici odlučivati Ustavni sud BiH. Iz oporbe su odmah upozorili kako će taj zakon biti nemoguće provesti, a legitimitet izbora koji bi se po njemu organizirali ne bi nitko priznao. “Tko će nam dati legitimitet izbora? Okruženi smo NATO-om, igramo se vatrom”, kazao je tijekom rasprave u parlamentu Ognjen Bodiroga iz oporbene Srpske demokratske stranke (SDS).

Visoki predstavnik za BiH nametnuo izmjene izbornog zakona, RS najavljuje vlastite izbore

Novi zakoni i kritike međunarodne zajednice

Uz izborni doneseni su i zakoni o imunitetu koji jamče zaštitu od kaznenog progona svim dužnosnicima u RS-u, kao i novi zakon o referendumu po kojemu će takva izjašnjavanja u RS-u ubuduće biti organizirana tako da su važeća koliko god na njih birača izađe a za predložene odluke glasa njih polovica. Uz to je izmijenjen i zakon o radu kako bi se pogodovalo dužnosnicima pod sankcijama. Takvima koji su po pravilu pod američkim sankcijama poput Dodika sada je omogućeno da plaće primaju u gotovini, a ne isključivo preko računa koje im banke po pravilu zatvaraju.

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja nadzire provedbu izbora u BiH odmah se oglasila osudivši donošenje izbornog zakona na razini RS-a. U zajedničkoj izjavi koju potpisuju Ian Borg, predsjedatelj OESS-a i ministar vanjskih poslova Malte te glavna tajnica te organizacije Helga Maria Schmid, istaknuto je kako se time krši ustavni poredak BiH kao i daytonski sporazum te potkopavaju dostignuća u provedbi ključnih reformi i ugrožava nedavni napredak u zemlji na njenom europskom putu.

“Retorika i akcije koje izazivaju podjele ugrožavaju stabilnost i štete demokratskim pravima građana. Apeliramo na Narodnu skupštinu RS-a da povuče usvojeni izborni zakon usvojen i poziva sve političke lidere u BiH da rade konstruktivno na razini državnih institucija uz fokusiranje na provedbu neophodnih reformi u interesu svih građana”, stoji u izjavi.  Europska unija posebnom je izjavom još u četvrtak upozorila vlasti u Republici Srpskoj kako bi donošenjem zakona prekršili ustav države i doveli u pitanje daljnji proces europskih integracija.

Veleposlanstvo SAD-a oglasilo se u četvrtak objavom na društvenoj mreži X, u kojoj se navodi da su domaći političari, a ne međunarodna zajednica, krivi za trenutnu političku krizu i zaoštravanje napetosti u državi. U priopćenju se zatim posebno ističe Milorad Dodik, “koji posvećuje mnogo vremena i energije prebacujući krivicu za vlastite neuspjehe na druge. Sumnjamo da bi iko ko je posljednjih 15 godina pažljivo pratio politiku ove zemlje bio toliko naivan da mu povjeruje.”

Bosanski Srbi pišu svoju povijest: Parlament RS-a podržao izvješće koje niječe genocid u Srebrenici

Ruski brodovi iskrcavali su tisuće tona vojne opreme u istočnoj libijskoj luci Tobruk ranije ovog mjeseca nakon opetovanih posjeta zamjenika ruskog ministra obrane Junus-Bek Jevkurova generalu Khalifi Haftaru, moćniku koji upravlja istočnom Libijom, piše američki Defense News.

Pošiljke, koje stižu iz luke Tartus u Siriji (koju drži ruska vojska) sadrže vučeno topništvo, oklopne transportere i raketne bacače prema videu koji je objavila libijska novinska stranica Fawasel Media. Oprema bi se djelomično mogla koristiti za održavanje rastuće ruske vojne prisutnosti u istočnoj Libiji, ali je također vjerojatno namijenjena zemljama južnije u Africi poput Nigera, Malija i Burkine Faso gdje je Rusija sve jača i gdje istiskuje Francusku. Rusija održava veze s vođama nedavnih državnih udara u tim zemljama.

The Russian “Africa Corps” has arrived in Tobruk as two Russian landing ships deliver their cargo of men and equipment pic.twitter.com/ladbjFTAgc

— Master of PUPPETS (@RussiaNewsSMO) April 16, 2024

Rezultat propusta američke diplomacije

Neki stručnjaci vide porast aktivnosti kao rezultat loše američke diplomatske strategije prema generalu Haftaru, koja nije uspjela spriječiti generala da se udruži s Rusijom i dala je Moskvi priliku da ubaci oružje u zemlju, pretvarajući je u logistički čvor za pristup Africi.

“Istočna Libija postaje značajna usputna stanica u Afriku za Rusiju, a dolazi nakon što je SAD krivo odigao posao oko Haftara”, rekao je Ben Fishman, viši suradnik na Washingtonskom institutu za bliskoistočnu politiku. “Postojao je kontinuirani američki pokušaj da surađuju ​​s Haftarom, umjesto da ga izoliraju, ali on je više puta odbacivao naše zahtjeve i zahtjeve UN-a te se približio Rusiji. Američki pristup je bio igrati istu nogometnu strategiju uvijek iznova i očekivati ​​drugačiji rezultat,” rekao je Fishman, koji je prethodno služio u Vijeću za nacionalnu sigurnost.

Dan nakon posjete Amerikanaca, general Haftar je otišao za Moskvu

Fishman je rekao da je Haftar primio ruske posjete i putovao u Moskvu dok je također održao sastanke u Libiji s pomoćnicom državnog tajnika za bliskoistočna pitanja Barbarom Leaf i posebnim izaslanikom Richardom Norlandom.

“Doista, dan nakon što su Norland i Leaf posjetili Dernu u istočnoj Libiji nakon poplava prošlog rujna, Haftar je odletio u Moskvu”, rekao je američki analitičar.

Preko svojih Wagnerovih plaćenika, Rusija je podržala Haftarov neuspjeli pokušaj osvajanja zapadne Libije 2019. nakon što se zemlja podijelila nakon svrgavanja nacionalnog vođe pukovnika Muammara Gadafija 2011.

Američka diplomacija pokušavala je uvjeriti Haftara da sudjeluje u nacionalnim izborima za ponovno ujedinjenje zemlje, dok se Moskva navodno usredotočila na pregovore o stalnoj ruskoj pomorskoj prisutnosti u Tobruku, dajući joj uporište u središnjem Sredozemlju.

Dok ruski vojni instruktori u međuvremenu stižu u Niger kako bi podržali vođe državnog udara koji su preuzeli državu prošle godine, sudbina američkih  baza u zemlji iz koje se pokreću letovi dronova diljem Afrike je u pitanju.

“Za neke američke diplomate, Haftar je dobar kao protuteroristički faktor, pa su spremni skrenuti pogled kad on krši ljudska prava ili uskoči u krevet s Rusima”, rekao je američki diplomat koji je odbio otkriti identitet za Defense News. “Ali ako je Washington sve više zabrinut zbog sve veće uloge Rusije u Africi, onda bi možda trebao ići dalje od povremenog izražavanja zabrinutosti”, rekao je.

Libijski general je bio član američke CIA-e i živio u SAD-u

Fishman je tvrdio da su američki dužnosnici trebali su zatražiti pomoć UAE ili Egipta, koji podržavaju Haftara. “Egipat nema interesa za povećanom ruskom prisutnošću preko granice u Libiji – ovo je bila propuštena prilika”, rekao je. Sljedeći korak bi mogle biti sankcije, iako bi to moglo biti komplicirano činjenicom da je Haftar američki građanin.

Svjestan prijetnje, navodno je premještao račune izvan SAD-a”, rekao je Fishman. Prije nego što je rasporedio trupe u Libiju, Haftar je bio član CIA-e i godinama je živio u Virginiji. Fishman je rekao: “Da bi se smanjila mogućnost Rusije da koristi luku Tobruk, moglo bi pokušati prekinuti rada radara ili stacionirati naša plovila uz obalu – ali to je sada nemoguće s obzirom na naše obveze u Crvenom moru”, tvrdi.

Dana 17. travnja, američki dron MQ-4C Triton koja je poletio iz zračne baze Sigonella na Siciliji nadzirao je luku Tobruk, ali nije mogao učiniti više od toga.

Zoran Meter: Haftar stigao u Moskvu! Što to znači po turske interese u Libiji?

Za bivšeg američkog generala Bena Hodgesa, koji je nekoć zapovijedao snagama NATO-a u Europi, najgori scenarij za Ukrajinu je da zapadne sile “nastave raditi ono što sada rade, upravo sada”. Rekao je za Al Jazeeru u intervjuu na marginama nedavne Delphi ekonomske konferencije u Grčkoj da paralizirani Kongres SAD-a, preoprezna administracija Bijele kuće i strašljivi saveznici u Europi rezultiraju ruskim “marketinškim uspjehom”.

Uzeo je za primjer njemačko odbijanje da pošalje Ukrajini projektile Taurus dometa 500 km. “To je 99 posto zato jer je Olaf Scholz uvjeren da će, ako [Donald] Trump bude predsjednik SAD-a, on povući nuklearni štit iz Europe i okrenuti leđa NATO-u”, rekao je Hodges. “Njemačka tada, za razliku od Francuske i UK-a, ako bi završila u sukobu s Rusijom oko Taurusa, bi bila bez nuklearnih sredstva za odvraćanje”.

Tvrdi da je Bidenova administracija “uplašena”

Administraciju američkog predsjednika Joea Bidena, Hodges je opisao kao “pretjerano uplašenu”. “Misle da će, ako Ukrajina oslobodi Krim, to dovesti do kolapsa režima ruskog predsjednika Putina ili da će Putin misliti da nema drugog izbora nego upotrijebiti nuklearno oružje kako bi spriječio da se to dogodi”, rekao je Hodges . “Mislim da su to dva lažna, neutemeljena straha. Nadam se da će to dovesti do pada Putinovog režima. To nije nešto čega bismo se trebali bojati. To je nešto što bismo trebali planirati”.

Hodges je zabrinut je ruske nuklearne prijetnje proizvode raskol u zapadnom savezu te misli da su potrebni “ambiciozniji čelnici koji će pružiti provokativnije oblike pomoći Ukrajini”. “Mogu zamisliti Poljsku, čak i Francusku, neke druge, kako na neki način govore: ‘Ne možemo si priuštiti da to ne učinimo’.”

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nagnao je Rusiju da obnovi svoje nuklearne prijetnje nakon što je prošlog mjeseca sugerirao da nije isključeno slanje NATO trupa na teren u Ukrajini. Macronovi generali i šefovi vanjske politike kasnije su doradili tu poruku, sugerirajući da bi NATO trupe mogle igrati samo pomoćnu ulogu, a ne sudjelovati u aktivnim borbama.

Ruske snage ‘nemaju sposobnosti’

Hodges je duboko skeptičan oko toga koliko je Rusija uspjela u konvencionalnom ratovanju. “Evo nas u travnju, a ruska vojska malo curi naprijed. Zašto je to? Mislim da je to zato što je to najbolje što Rusi mogu učiniti. Oni nemaju sposobnost da izbace Ukrajinu iz rat”.

Rusiji je, rekao je, nedostajala sposobnost opremiti velike oklopne formacije koje bi se mogle brzo kretati, s pratećim topništvom, inženjerijom i logistikom. “Mislim da to ne postoji. Zato sam prilično uvjeren da je zadatak za [ukrajinskog] generala Oleksandra Sirskog u sljedećih nekoliko mjeseci stabilizirati frontu što je više moguće kako bi se kupilo vrijeme za Ukrajinu da poveća veličinu vojske, da obnovi obrambenu industriju Ukrajine, kao i da nam daju vremena da nađemo više streljiva za njih. Ovu godinu smatram godinom industrijskog natjecanja. Dakle, ukrajinska vojska mora kupiti vrijeme”.

Granice iz 1991.

Hodges želi da zapadni saveznici Ukrajine blisko sudjeluju u ukrajinskoj hrabrosti i inovativnom duhu, umjesto da je samo navijaju. Stav koji on predlaže je jednostavno da saveznici usvoje strateški cilj Ukrajine – vraćanje granica iz 1991. godine. “Nitko više ne vjeruje” američkom predsjedniku kada često ohrabruje Ukrajinu frazama poput “S vama smo koliko god treba”, rekao je Hodges. Politika u praksi bi trebala uključivati ​​davanje Ukrajini odmah svih dostupnih starih inventara i preusmjeravanje nekog novog oružja u izradi za izvoz.

Na primjer, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je rekao da je Ukrajini potrebno 25 lansera Patriot za pokrivanje rupa u protuzračnoj obrani u cijeloj zemlji. “Švicarci su sljedeći u redu za kupnju 12 različitih lansera [Patriot]. Bivši zapovjednik tvrdi da američki predsjednik može reći tvrtki Raytheon: ‘Zaštitit ću vas u smislu odgovornosti, surađivat ćemo sa Švicarcima, recite im da budu čvrsti, daju prioritet Ukrajini’, predložio je Hodges.

Čini se da je Rusija učinila nešto slično s Indijom, zadržavši dva sustava protuzračne obrane S-400 koje je trebala isporučiti New Delhiju ove godine.

Vraćanje ukrajinskih granica iz 1991. uključivalo bi vraćanje Krima, teritorija koji je Putin anektirao u veljači 2014. “Tko god kontrolira Krim, pobjeđuje”, rekao je Hodges. “Od tamo Rusi… mogu kontrolirati bilo koji dio južne ili istočne Ukrajine.” Rusija je to više puta pokazala, lansirajući rakete i napade bespilotnim letjelicama na Odesu, Herson i Zaporožje sa aerodroma na Krimu.

Hodges očito vjeruje da se ovaj rat može dobiti. Sažeo je svoj stav: “Prestanite smišljati izgovore i prestanite s našim oklijevanjem”.

Novi ukrajinski poticaji za vojnike

Ukrajinski parlament usvojio je novi zakon o mobilizaciji koji je ima za cilj prikupiti oko 300 000 novih vojnika i dovesti stalnu vojsku na 1,2 milijuna. Suprotno kaznenim mjerama za izbjegavanje mobilizacije koje su bile na snazi do sada, Ukrajina je udvostručila poticaje u novom zakonu, kao što niže stope hipoteke za vojnike na prvoj crti, te isplata od 400 000 dolara ako poginu. Ukrajina također nudi poticaje za uspjehe na bojnom polju. “Ako oštetite rusko oružje, možete dobiti od 12 000 hrivnji (250 eura) do 900 000 hrivnji (21 500 eura) ovisno o oružju i tome jeste li ga uništili ili preuzeli”, rekla je ukrajinska parlamentarka Julija Klimenko.

“Na primjer, ako zaplijenite ruski tenk, dobit ćete [gotovo] milijun hrivnji. A mi imamo dovoljno traktora da krademo stvari”, tvrdi parlamentarka.

Europska unija, UN i mnoge zemlje svijeta uključujući Kinu osudili su u petak izraelski napad na Iran, pozivajući na suzdržanost i deeskalaciju.

Europska unija poziva strane na Bliskom istoku da se “suzdrže od svake nove akcije”, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Apsolutno je nužno da regija ostane stabilna i da se sve strane suzdrže od svake nove akcije”, rekla je Von der Leyen tijekom posjeta Finskoj, prenosi Reuters.

Italija, Francuska i UK

“Zadnji izraelski napad na Iran novo je kršenje zabrane korištenja vojne sile po međunarodnom pravu i Povelji UN-a i prijetnja ljudskom pravu na život”, ocijenio je posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava i borbu protiv terorizma Ben Saul.

Na deeskalaciju su pozvali i talijanski šef diplomacije Antonio Tajani, koji na Capriju predsjeda sastankom kolega iz skupine G7, te Pariz i London. “Pozivamo sve na razboritost i izbjegavanje eskalacije. Skupina G7 želi apsolutnu deeskalaciju u regiji u kojoj vlada velika napetost”, rekao je za RAI.

“Stajalište Francuske je pozvati sve partnere u regiji na deeskalaciju i suzdržanost”, rekao je francuski ministar za Europu Jean-Noël Barrot za francuski Sud Radio. “Sigurno je malo rano da bih mogao komentirati ono što se dogodilo ove noći”, dodao je, precizirajući da će se predsjednik Emmanuel Macron obratiti javnosti “kada bude vrijeme”. “Poruka je deeskalacija i suzdržanost”, naglasio je, dodajući da treba pričekati sve informacije prije nego budu mogli ocijeniti nove događaje.

Britanski ministar Mel Stride rekao je da Ujedinjeno Kraljevstvo priznaje pravo Izraela na samoobranu, ali i da traži od svojeg saveznika da “naporno radi na deeskalaciji”. Britanski ministar vanjskih poslova David Cameron razgovara o razvoju situacije s kolegama iz skupine G7 koji su se okupili u Italiji, rekao je Stride.

Kremlj i Peking protiv eskalacije, žele “konstruktivnu ulogu”

Kremlj je također pozavo na suzdržanost, a Kina je poručila da se “protivi” svakoj akciji koja bi mogla izazvati “eskalaciju”.

“Kina je primila na znanje te medijske informacije. Ona se protivi svakoj akciji koja bi mogla izazvati eskalaciju napetosti”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian, prenosi Xinhua. Na pitanje namjerava li Peking raditi na smanjivanju napetosti, rekao je da će Kina “nastaviti igrati konstruktivnu ulogu u cilju deeskalacije”.

“Japan je duboko zabrinut zbog situacije na Bliskom istoku i snažno osuđuje bilo kakve akcije koje vode do eskalacije situacije”, poručio je glavni tajnik japanskog kabineta Yoshimasa Hayashi. Japan će nastaviti poduzimati sve diplomatske napore kako bi spriječio da se situacija još pogorša, dodao je.

Egipat i Oman

Egipatsko ministarstvo vanjskih poslova poručilo je da je duboko zabrinuto zbog eskalacije neprijateljstava između Izraela i Irana. Egipat je upozorio i na posljedice širenja sukoba i nestabilnosti u regiji.

Oman, zaljevska zemlja koja je već dugo posrednik između Teherana i Zapada, osudio je “izraelski napad” na Iran. Sultanat Oman “osuđuje jutrošnji izraelski napad na Isfahan, u Islamskoj Republici Iranu, kao i opetovane izraelske vojne agresije u regiji, po priopćenju koje potpisuje glasnogovornik omanskog ministarstva vanjskih poslova objavljenom na platformi X.

Izraelski napad na Iran je loš za Bidenov imidž

Po prvi put od početka ruske invazije, Ukrajina tvrdi da je oborila ruski bombarder dugog dometa korišten za ispaljivanje krstarećih projektila.

“Po prvi put, protuzračne raketne jedinice zračnih snaga u suradnji s obrambenom obavještajnom službom Ukrajine uništile su strateški bombarder dugog dometa Tu-22M3”, objavila je ukrajinska vojska na društvenim mrežama. Ruski dužnosnici rekli su da se zrakoplov srušio iznad južne regije Stavropol dok se vraćao u bazu i da je najmanje jedan član posade poginuo.

Kako je izvijestio RBC Ukrajina, “navodno je korišten sustav protuzračne obrane S-200, kojeg je poboljšao stručni tim Glavne obavještajne uprave Ministarstva obrane Ukrajine”, prema njihovim izvorima.

Rusija priznala pad

“Zrakoplov Tu-22M3 ruskih oružanih snaga srušio se u regiji Stavropolj dok se vraćao na aerodrom baze nakon izvršenja borbene misije. Piloti su se katapultirali”, citirala je državna novinska agencija TASS rusko ministarstvo obrane. Jedan od četiri člana posade poginuo je u incidentu, rekao je guverner Stavropolja Vladimir Vladimirov u objavi na Telegramu. Dvoje drugih prevezeno je u lokalni medicinski centar. “Potraga za četvrtim pilotom se nastavlja”, dodao je.

Stavropolj je regija na ruskom sjevernom Kavkazu, istočno od Krimskog poluotoka, koja je doživjela višestruke napade tijekom dvogodišnjeg rata. Zrakoplov se srušio u okrugu Krasnogvardejski, rekao je guverner – oko 400 kilometara od istočnog ruba Krima.

Prema ukrajinskom kanalu Ukraine Battle Map, nesreća se dogodila “nakon ispaljivanja projektila Kh-22 iznad Odese”. U kratkom video isječku koji kruži internetom možete vidjeti gorući avion kako se brzo spušta uz velik plamen sa stražnjeg kraja gdje su mu smještena dva motora. U ovom konkretnom isječku se ne vide katapultirani piloti, ali riječ je o kratkotrajnoj snimci od 12 sekundi u kojem su zabilježeni posljednji trenuci aviona.

Tu-22M3

Tupoljev Tu-22M3, također poznat kao Backfire C od strane NATO-a, je nadzvučni strateški i pomorski udarni bombarder dugog dometa, kojeg je dizajnirala tvrtka Tupoljev tijekom Hladnog rata. Značajan je dio arsenala ruskih zračnih snaga i često se doživljava kao simbol ruske vojne moći.

Izraelski napad na Iran rano jutros ne odražava se dobro na predsjednika Bidena. Prije samo nekoliko dana, Biden je jasno signalizirao Izraelu da ne uzvraća.

Biden i njegovi viši savjetnici jako su zabrinuti da bi izraelski odgovor na iranski napad na Izrael doveo do regionalnog rata s katastrofalnim posljedicama, pisao je američki Axios dan nakon iranskog napada. Hvaleći zajedničku uspješnu obranu od iranskih prijetnji iz zraka, Biden je rekao izraelskom premijeru Netanyahuu: “Pobijedio si. Sada preuzmi tu pobjedu”, jasno signalizirajući da Bijela kuća ne želi daljnje vojne akcije Izraela prema Iranu.

Bijela kuća je htjela da Netanyahu stane

Poruka Washingtona izraelskoj vladi bila je da je neuspjeh iranskog napada, kombinacija solidne obrane nekoliko saveznika u regiji, u kombinaciji s prvim diplomatskim pokušajem da Jordanci i Saudijci brane Izrael, zapravo bila dovoljna pobjeda.

Ali Izrael već nekoliko mjeseci ignorira Ameriku, piše Mark Stone za Sky News. Biden je često nailazio na ograničen utjecaj njegovog autoriteta nad Izraelom kada su u pitanju zbivanja u Gazi. Kako je ovaj tjedan odmicao, postalo je jasno da i po pitanju izraelskog napada na Iran Netanyahu neće biti podložan Washingtonu. No, mnogi komentatori i unutar SAD-a su dovodili u pitanje mudrost Bidenove diplomatske upute.

Biden se suočava s kritikama i s ljevice – koja je osudila njegovu nepokolebljivu podršku Izraelu i nedostatak suosjećanja za palestinske žrtve u Gazi – i s desnice – koja omalovažavala navodne granice koje je Biden postavio u odnosu prema Netanyahuu, piše The Washington Post.

Sve veće pukotine u odnosu: Washington upozorio Izrael

Cijene nafte skočile su danas nakon što su izvješća da je Izrael napao Iran uzburkala tržišta i potaknula zabrinutost da bi opskrba naftom na Bliskom istoku mogla biti poremećena, piše Reuters.

Ugovori za kupnju nafte u budućnosti  po fiksnoj cijeni (tzv. futures) u jednom trenutku utros su narasli za više od 3 dolara, ali su se nešto spustili nakon toga. Nafta Brent je u jednom trenutku jutros iznosila preko 90 dolara po barelu. Nakon spuštanja, vjerojatno kada su investitori shvatili da izraelski napad nije masovan, terminske pogodbe za naftu Brent bile su 1,40 dolara ili 1,61% više u odnosu na dan prije te iznosile 88,51 dolar po barelu (u 8:15 prema vremenu u Hrvatskoj). Najaktivnije tržište nafte, kupoprodaja West Texas Intermediate ugovora popela se u istom vremenu za 1,38 dolara, ili 1,68%, na 83,48 dolara po barelu.

Izrael je jutros pokrenuo napad na iransko tlo, što je najnovija razmjena sile između dviju zemalja koja prijeti povući regiju dublje u sukob. Iranski mediji izvijestili su o eksplozijama, ali je iranski dužnosnik rekao za Reuters da su ih uzrokovali sustavi protuzračne obrane. Državni mediji navode da su oborena tri drona iznad središnjeg grada Isfahana.

Geopolitički rizik

“Rastuće premije za geopolitički rizik prevode se u okruženje bez rizika u ovom trenutku, ali s mogućnosti prekida opskrbe naftom barem kratkoročno”, rekao je Kelvin Wong, analitičar OANDA-e u Singapuru. “Daljnja eskalacija [sugerira] da će odmazda milo za drago između obje strane trajati dulje”, rekao je Jun Rong Yeap, tržišni strateg u IG-u u Singapuru.

Iranski protunapad predstavlja “značajne rizike za širenje sukoba na regionalni i potencijalno bi mogao dovesti u opasnost opskrbu naftom. Cijene nafte mogle bi ostati podignute jer će se napetosti nastaviti zagrijavati”, rekao je Yeap.

Ulagači pomno prate reakciju Izraela na napade iranskih bespilotnih letjelica 13. travnja. Geopolitički faktor rizika u cijenama nafte ovaj se tjedan smanjivala zbog percepcije da će svaka izraelska odmazda na napad Irana biti ublažena međunarodnim pritiskom.

U globalnoj opskrbi sirovom naftom, Venezuela je izgubila ključnu licencu od SAD-a koja članici OPEC-a omogućuje izvoz nafte na globalna tržišta. SAD je također je najavio nove sankcije Iranu, još jednoj članici OPEC-a. Sankcije Iranu, međutim, isključuju njegovu naftnu industriju.

Zlato, bakar…

“Previranja na Bliskom istoku uzrokuju skokove u cijenama nafte zlata i bakra”, rekao je za Bloomberg Jia Zheng, voditelj trgovanja u Shanghai Dongwu Jiuying Investment Management Co. “Zlato raste zbog potražnje sigurnog financijskog utočišta”, tvrdi.

Cijena zlata bila je rekordna u snažnom porastu od sredine veljače, potaknuta izgledima za smanjenje kamatnih stopa u SAD-u, kontinuiranom kupnjom od strane središnjih banaka i snažnom potražnjom potrošača, posebno u Kini. Tako je ovaj plemeniti metal koštao jutros više od 2400 dolara po unci (američka mjera koja iznosi 28,35 grama).

Zlato je poraslo za 0,5 posto jutros na burzi u Singapuru, dok je bakar porastao za 0,1 posto. Cijena srebra, paladija i platine također je narasla.