Ministri vanjskih poslova država članica Europske unije postigli su u ponedjeljak politički dogovor o sankcijama protiv izraelskih doseljenika koji napadaju Palestince na Zapadnoj obali te o sankcijama protiv pripadnika islamističkog palestinskog pokreta Hamas. Ministri su se također složili oko sankcija za osobe i organizacije koje smatraju odgovornima za smrt ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog.

“Postignut je čvrst kompromis na radnoj razini i nadam se da ćemo nastaviti raditi dok se definitivno ne usvoje sankcije protiv nasilnih doseljenika, ali imamo politički dogovor”, rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell na konferenciji za novinare nakon sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.  To je prvi put da su članice EU-a postigle konsenzus o sankcioniranju nasilnih izraelskih doseljenika koji maltretiraju Palestince na  Zapadnoj obali. Sankcije uključuju zabranu ulaska i zamrzavanje imovine u EU-u. Dogovorene su dodatne sankcije protiv Hamasa, rekao je Borrell ne iznoseći pojedinosti.

Borrell je rekao da su dogovorene i sankcije za odgovorne za smrt Navaljnog. “Dogovorili smo sankcije za one koji su odgovorni za ubojstvo Alekseja Navaljnog, za 30 pojedinaca i pravnih osoba”, rekao je Borrell. Na sastanku je bilo riječi o korištenju profita od zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. “Mislim da postoji snažna potpora da se ti prihodi koriste za potporu Ukrajini iako ima zemalja koje žele razjasniti još neke pojedinosti”, rekao je Borrell, dodajući kako je sada potreban konkretan prijedlog o kojem bi se razgovaralo i donijelo odluku.

Borrell je izjavio da je Gaza postala “groblje” za najvažnija načela humanitarnog prava. “Gaza je prije rata bila najveći zatvor na otvorenom. Danas je to najveće groblje na otvorenom. Groblje za desetke tisuća ljudi, a također i groblje za mnoga od najvažnijih načela humanitarnog prava”, rekao je novinarima prije sastanka europskih ministara vanjskih poslova u Bruxellesu.

Državni tajnik u ministarstvu vanjskih poslova Frano Matošić rekao je da postoji visoka suglasnost oko donošenja 14. paketa sankcija protiv Rusije.

Izrael odobrio plan napada na Rafah, no namjerava pregovarati o primirju

 

Kuba je u ponedjeljak pozvala na razgovor američkog diplomata u Havani radi navodne „uključenosti” Sjedinjenih Američkih Država u prosvjede koji su u nedjelju zahvatili tu otočnu državu. Tisuće prosvjednika izašle su na ulice Santiaga de Cube, drugog najvećeg grada, kao i Bayama, grada u kojem su stanovnici proteklih dana ostajali bez struje, ponekad i na 14 sati. Kubanski predsjednik Miguel Diaz-Canel potom je upozorio na „neprijatelje revolucije” koji koriste taj kontekst, osudivši „teroriste bazirane u Sjedinjenim Američkim Državama koji ohrabruju djelovanja u cilju destabilizacije zemlje”.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Carlos Fernandez de Cossio u ponedjeljak je američkom otpravniku poslova Benjaminu Ziffu „službeno prenio čvrsto odbijanje uplitanja i klevetničkih poruka američke vlade i njezina veleposlanstva oko internih događanja” na Kubi, priopćio je kubanski šef diplomacije Bruno Rodriguez. On je već upozorio Washington da se ne „miješa u unutarnja pitanja zemlje” nakon što je SAD u nedjelju na platformi X pozvao „kubansku vladu da poštuje prava prosvjednika i odgovori na legitimne potrebe kubanskog naroda”.

Glasnogovornik američkog veleposlanstva Vedant Patel u ponedjeljak je odbacio kubanske optužbe kao „apsurdne”. „Smatram da je ovo čemu svjedočimo posljedica katastrofalne situacije koja vlada na otoku”, naglasio je, pa pozvao kubansku vladu da se suzdrži od nasilja i neselektivnih pritvaranja.

Kuba se od ožujka suočava s čestim prekidima opskrbe strujom zbog radova na najvećoj termoelektrani na otoku, smještenoj stotinjak kilometara istočno od Havane. Tijekom vikenda situacija se pogoršala nestašicom goriva ključnog za rad drugih termoelektrana.

Prosvjedi u nedjelju najveći su od onih 2022. kad je otok također svakodnevno ostajao bez struje, što je potaknulo skupove nezadovoljnih u nekoliko pokrajina, uključujući Havanu. Kuba je prije gotovo tri godine imala i velike protuvladine prosvjede nakon mjeseci izolacije zbog pandemije covida-19 koja je zaustavila turističku djelatnost. Tisuće Kubanaca u srpnju 2021. prosvjedovale su na dotad nezamisliv način u komunističkoj državi, uzvikujući „Gladni smo!” i „Dolje diktatura”. Stotine prosvjednika tada su osuđene, neki i na do 25 godina zatvora.

Kuba u dubokoj krizi: nazire li se slom komunističkog režima?

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan “čestitao” je u ponedjeljak ruskom kolegi Vladimiru Putinu na ponovnom izboru i još jednom ponudio posredovanje oko Ukrajine, objavio je njegov ured. U telefonskom razgovoru “predsjednik Erdogan je ocijenio da će se pozitivan razvoj odnosa između Turske i Rusije nastaviti” i rekao da je Turska spremna pomoći kako bi Rusija i Ukrajina sjele za pregovarački stol, navodi se u priopćenju, prenosi Reuters.

Šef turske države, koji je od početka rata u Ukrajini pažljivo održavao odnose i s Kijevom i Moskvom, u nekoliko je navrata ponudio svoje usluge za izlazak iz sukoba putem pregovora između dviju zemalja. Primio je ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Istanbulu početkom mjeseca i pripremio se za dolazak Putina 9. veljače, prije nego što je potonji otkazao posjet.

Putin, na vlasti gotovo četvrtinu stoljeća, dobio je 87,28 posto glasova na izborima od petka do nedjelje. Taj je rezultat Kremlj ocijenio “izvanrednim”, a oporba u egzilu kazala da “nemaju veze s realnošću”. Prijatelji i saveznici ruskog predsjednika požurili su mu čestitati na izbornoj pobjedi, ali su zapadni čelnici osudili, kako su kazali, nezakonite izbore.

Putin izgubio na svim inozemnim biralištima, osim jednom

Putin pozdravio skup u Moskvi nakon izborne pobjede

Dan nakon što je osigurao novi šestogodišnji mandat, ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak se nakratko pojavio na koncertu na otvorenom na Crvenom trgu kojim je obilježena 10. godišnjica ruske aneksije Krima od Ukrajine. Aneksija crnomorskog poluotoka bila je preteča zauzimanja četiriju drugih ukrajinskih regija. Rusija je Krim anektirala u ožujku 2014., nakon intervencije njezinih posebnih snaga. U rujnu 2022. proglasila je aneksiju još četiriju regija – Donecka, Luhanska, Hersona i Zaporižje. “Povratak domovini pokazao se težim i tragičnijim, ali smo uspjeli i to je veliki događaj u povijesti naše države”, izjavio je Putin na skupu.

Dvije godine nakon što je pokrenuo ono što naziva “specijalnom vojnom operacijom”, Rusija nije u potpunosti zauzela četiri regije, ali glasovanje na trodnevnim predsjedničkim izborima u Rusiji održano je i u dijelovima Ukrajine koje kontroliraju njezine snage. Ukrajina je poručila da je takva praksa nezakonita i bezvrijedna. Uz Putina, na proslavi su bila i trojica njegovih izbornih protukandidata koji su zajedno s okupljenima pjevali rusku nacionalnu himnu. Putin je kazao da Rusija ide naprijed, “ruku pod ruku” s teritorijima koje je okupirala u Ukrajini.

Rusi koji su se okupili na Crvenom trgu izražavali su potporu Putinu. “Svi građani koji poštuju našu zemlju glasali su za Putina”, rekla je za agenciju France presse ekonomistica Elena (64) koja živi u Moskvi. Ivan Tregubov, 30-ogodišnji socijalni radnik, misli da pod Putinovim vodstvom “Rusija može samo jačati”. “Vladimir Putin je temelj naše zemlje. Imam u njega povjerenja”, kazala je Viktorija (23).

Foreign Affairs: Vječni putinizam

Napore Donalda Trumpa da osigura jamčevinu za pokrivanje presude od 454 milijuna dolara u slučaju građanske prijevare u New Yorku odbilo je 30 jamčevnih tvrtki, objavili su njegovi odvjetnici u ponedjeljak, što ga približava mogućnosti zapljene imovine. Bivši predsjednik mora ili platiti iznos iz vlastitog džepa ili položiti jamčevinu kako bi spriječio državnu zapljenu dok se žali na presudu suca Arthura Engorona od 16. veljače. Engoron ga je proglasio krivim zbog pogrešnog navođenja vrijednosti imovine u svrhu prevare zajmodavaca i osiguravatelja, izvještava Reuters.

Slučaj, koji je pokrenula državna tužiteljica države New York Letitia James u rujnu 2022., jedan je od nekoliko pravnih muka s kojima se suočava biznismen koji je postao republikanski kandidat dok traži revanš na izborima 5. studenoga s demokratskim predsjednikom Joeom Bidenom. Trump, dvoje njegove djece i drugi rukovoditelji Trumpove organizacije do sada su bezuspješno pristupili 30 kompanija preko četiri odvojena brokera, rekli su njegovi odvjetnici. Ostali optuženici suočavaju se s presudama u ukupnom iznosu od 10 milijuna dolara. Povezujuća tvrtka bila bi odgovorna za bilo kakvu isplatu ako Trumpova žalba ne prođe i on se pokaže nesposobnim za plaćanje.

Trump je negirao krivnju i obećao da će se žaliti na presudu koja prijeti nekretninskom carstvu njegove obitelji. Bivši predsjednik mora poslati gotovinu ili jamčevinu u roku od 30 dana od Engoronova službenog unosa naloga 23. veljače ili riskira da država zaplijeni dio imovine Trumpove organizacije kako bi osigurala naplatu. Rok od trideset dana istječe 25. ožujka. U sudskom podnesku u ponedjeljak, Trumpovi odvjetnici pozvali su državni žalbeni sud srednje razine da odgodi izvršenje presude, tvrdeći da je iznos pretjeran. Nije bilo jasno kada će sud, poznat kao Žalbeni odjel, donijeti odluku. Odvjetnici su zatražili da se Trumpu umjesto toga dopusti položiti jamčevinu od 100 milijuna dolara dok se žali na presudu.

Trump ‘kratak’: Nema za punu jamčevinu, sudu ponudio sto milijuna dolara

“Nepopravljiva šteta optuženicima”

Gary Giulietti, izvršni direktor tvrtke za osiguravajuće posredovanje Lockton Companies,  kojeg je Trump angažirao da pomogne u dobivanju jamčevine, napisao je u sudskom podnesku da jamstvo u iznosu od punih 464 milijuna dolara nije moguće pod prikazanim okolnostima. Giulietti je rekao da mnoge jamčevne tvrtke ne bi izdale obveznice iznad 100 milijuna dolara i da su spremne prihvatiti samo gotovinu ili vrijednosne papire – ne nekretnine – kao kolateral. Trumpovi odvjetnici poručili su da bi ovakav ishod nanio “očiglednu nepopravljivu štetu optuženicima”.

Prije nego što je u listopadu započelo tromjesečno suđenje bez porote, Engoron je ustvrdio da je Trump bio upleten u prijevaru precjenjivanjem imovine uključujući njegovo imanje Mar-a-Lago na Floridi, njegov penthouse stan u Trump Toweru na Manhattanu te razne poslovne zgrade i golf terene. Suđenje se uglavnom bavilo naknadom štete. Engoron je u odluci od 16. veljače napisao da Trump i ostali optuženici “nisu u stanju priznati svoju grešku”.

Trump je ovog mjeseca položio jamčevinu od 91,6 milijuna dolara za pokrivanje presude za klevetu od 83,3 milijuna dolara za spisateljicu E. Jean Carroll dok se žali, u slučaju koji je proizašao iz toga što ju je označio lažljivicom nakon što ga je optužila da ju je prije nekoliko desetljeća silovao. On je negirao krivnju. Također se izjasnio nevinim u četiri kaznena predmeta koja proizlaze iz njegovih nastojanja da poništi svoj gubitak od Bidena 2020., njegovog rukovanja vladinim dokumentima nakon odlaska s dužnosti 2021. godine. Trumpa se optužuje i da je 2016. isplatio pornozvijezdu Stormy Daniels kako bi šutjela o njihovu odnosu uoči izbora za predsjednika.

Naznaka da bi se Trump mogao vratiti i pad iranske valute

 

Cijene nafte porasle su u ponedjeljak na međunarodnim tržištima prema 86 dolara zbog pojačanih ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu. Na londonskom je tržištu nakon podneva cijena barela s rokom isporuke bila viša za 51 cent nego na kraju trgovine prošli petak i iznosila je 85,85 dolara. Na američkom tržištu barel s rokom isporuke u travnju poskupio je 62 centa, na 81,66 dolara. Aktivnije se trgovalo barelima s rokom isporuke u svibnju, po 60 centi višoj cijeni, od 81,18 dolara, javlja Reuters.

Potporu cijenama pružila je prošli tjedan Međunarodna agencija za energiju (IEA) podginutom procjenom rasta potražnje u ovoj godini, na 1,3 milijuna barela dnevno. Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) očekuje još snažniji rast, za 2,2 milijuna barela dnevno. Ulagače su istodobno uznemirili ukrajinski napadi na rafinerije u Rusiji, koji su prošli tjedan, po Vandani Hari iz Vanda Insightsa, dodali cijeni barela premiju na rizik od dva do tri dolara. Premija je ostala na snazi i na početku tjedna budući da su napadi tokom vikenda učestali, dodala je Hari.

Analiza Reutersa pokazala je da su napadi u prvom tromjesečju blokirali oko sedam posto ruskih rafinerijskih kapaciteta. Zbog zastoja u radu rafinerija Rusija će u ožujku preko svojih zapadnih luka izvoziti gotovo 200 tisuća barela nafte dnevno više od mjesečnog plana koji predviđa izvoz 2,15 milijuna barela dnevno, rekli su tržišni sudionici. To znači da će isporuke na dnevnoj bazi biti veće za 10 posto no što je prvotno planrano za ožujak, pokazali su Reutersovi izračuni.

Nastavlja se: Ukrajinski dronovi pogodili dvije ruske rafinerije nafte

Irak je pak u ponedjeljak objavio da će u sklopu dogovora OPEC-a i njegovih saveznika smanjiti opskrbu za više od 100 tisuća barela dnevno u odnosu na razinu iz veljače kako bi ‘uravnotežio’ veću proizvodnju u prva dva ovogodišnja mjeseca.

Trgovci će ovaj tjedan pozorno pratiti dvodnevnu sjednicu američke središnje banke koja završava u srijedu i trebala bi razjasniti kada će početi smanjivati kamatne stope, rekao je Tony Sycamore iz IG-a. Fed će ih vjerojatno zadržati na važećoj razini, a nitko trenutno ne može pouzdano reći hoće li ih sniziti u lipnju, dodao je Sycamore. Niže kamatne stope mogle bi potaknuti potražnju u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, i poduprijeti cijene.

OPEC je u odvojenom izvješću objavio da je u petak barel košarice nafte njegovih članica poskupio 54 centa, na 84,74 dolara.

Cijene nafte bilježe snažan rast nakon izvješća Međunarodne agencije za energiju

Predsjednik Republike Zoran Milanović napisao je u ponedjeljak na svom profilu na društvenoj mreži Facebook “Rijeke pravde dolaze!”, komentirajući tako zaključak Ustavnog suda da dok obavlja dužnost predsjednika države, ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke. “Rijeke pravde dolaze!”, kratko je napisao Milanović, što je stih iz istoimene pjesme Jure Stublića iz 1985. koju izvodi njegova grupa Film, a koji predsjednik koristi od najave da će biti premijerski kandidat SDP-a na izborima.

Ustavni sud u ponedjeljak je zaključio da predsjednik RH Zoran Milanović dok obavlja tu dužnost, ne smije sudjelovati u političkim aktivnostima nijedne političke stranke. To isključuje bilo kakvu mogućnost da predsjednik Republike u kontekstu raspisanih parlamentarnih izbora bude kandidat na listi za izbor zastupnika ili istican kao kandidat za dužnost predsjednika Vlade Republike Hrvatske i da u tom svojstvu sudjeluje u političkoj izbornoj kampanji, izvijestio je Ustavni sud. Dodaju da je Milanovićevo kandidiranje dok obnaša dužnost predsjednika, na listi bilo koje političke stranke ili nezavisne liste za izbor zastupnika u Hrvatski sabor te isticanje njega kao kandidata za predsjednika vlade ili neku drugu dužnost, nespojivo s njegovim ustavnim položajem i ovlastima te načelom diobe vlasti.

Ako se, polazeći od njegovih izjava, predsjednik Republike za vrijeme obnašanja te dužnosti kandidira za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, ili istupa u javnosti kao budući kandidat za predsjednika Vlade, mora odmah podnijeti ostavku predsjedniku Ustavnog suda, u kojem slučaju dužnost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskog sabora, zaključio je Ustavni sud. Dodaju da se u tom slučaju izbori za novog predsjednika Republike moraju održati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika. U slučaju ostavke predsjednika RH i preuzimanja dužnosti privremenog predsjednika, privremeni predsjednik Republike ne može istodobno, uz obnašanje te dužnosti, biti i kandidat za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, smatra Ustavni sud.

 

 

 

Izborni proces pod strogim nadzorom Ustavnog suda

Imajući u vidu nastalu ustavnopravnu situaciju, Ustavni sud naglašava da će cijeli izborni proces ovih parlamentarnih izbora, biti pod strogim nadzorom Ustavnog suda. Ako utvrdi da sudionici u izborima postupaju protivno Ustavu ili zakonu, Ustavni sud koristit će se svojim ovlastima iz članka 89. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, od obavještavanja javnosti do poništavanja svih ili pojedinih izbornih radnji i odluka, počevši od kandidacijskog postupka pa na dalje, istaknuo je Šeparović.

Ustavni sud uvodno je naveo da je razmatrao Milanovićevu najavu kandidature na listi SDP-a, ali i facebook izjavu da će nakon izborne pobjede odstupiti sa svoje dužnosti, a do preuzimanja nove dužnosti predsjednika vlade obnašati dužnosti predsjednika RH. Ustavni sud razmatrao je i Milanovićevu izjavu s facebooka od nedjelje da će “ostati kandidat za premijera bez obzira na to hoće li ostati na listi SDP-a”. U upozorenju navode da je Ustavni sud dužan pravodobno upozoriti sva tijela koja na bilo koji način sudjeluju u izbornom procesu, kao i sve sudionike izbornog procesa, na neposrednu odgovornost za odluke koje donose. Te odluke moraju biti usklađene s temeljnim vrednotama hrvatske ustavne države.

Šeparović: Milanović od petka postupao neustavno

Podsjećaju da predsjednik države predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu, brine se za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti. Predsjednik je, dodaju, vrhovni zapovjednik oružanih snaga, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje te povjerava mandat za sastavljanje vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika.

Za ovu odluku Ustavnog suda glasovalo je devet sudaca – Šeparović, Snježana Bagić, Mato Arlović, Branko Brkić, Mario Jelušić, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović. Protiv su bili suci Sergej Abramović i Ingrid Antičević Marinović, dok Goran Selanec i Lovorka Kušan nisu glasovali jer su smatrali da nema uvjeta za donošenje odluke pa su napustili sjednicu.

Šeparović je zaključio da je Milanović, s obzirom na navedene stavove Ustavnog suda, od petka kada je najavio kandidaturu postupao neustavno. Zoran Milanović ponovio je u nedjelju u Lipovljanima da neće dati ostavku na mjesto predsjednika RH i da će biti premijerski kandidat SDP-a na izborima, a u očekivanju odluke Ustavnog suda vezano za kandidaturu referirao se da je to ‘nekoliko rečenica u Ustavu’, a on to ‘vidi potpuno drugačije’.

Milanović SDP-ov kandidat za premijera! Plenković: ‘Konačno su pale maske’

Organizirani kriminal, odnosno ilegalne, dobrim dijelom mafijaške, aktivnosti nazočne su tijekom cijele povijesti čovječanstva, a u suvremenom svijetu posebnu pozornost privlače narko karteli. Ilegalna trgovina drogom postala je glavni pokretač organiziranog kriminala. S distribucijom narkotika velika većina država danas jedva izlazi na kraj te u mnogim državama se korištenje lakih droga legalizira kako bi se suzbio kriminal, a neke liberalne stranke na takvom programu dobivaju izbore u razvijenom svijetu.

Iako je svaki narko kartel jedinstven i ima neku svoju priču, posebno istaknut među moćnim kartelima bio je kolumbijski kartel Cali. Njegovi korijeni sežu u jugozapadni dio Republike Kolumbije, točnije na područje grada Santiago de Cali i njegove okolice, po čemu je i dobio naziv. Djelovanje Cali kartela počelo je u drugoj polovici 1970-ih i ostavilo neizbrisiv trag u iduća dva, tri desetljeća. Zahvaljujući sofisticiranoj mreži obavještajaca i doušnika, visokoj razini upravljanja, koordinacije i nadzora te kvalitetnoj suradnji sa stranim plaćenicima i državama, kartel je stekao velebnu reputaciju te su ga agenti američke vladine agencije, Uprave za suzbijanje droga (DEA), nazvali „Cali KGB“.

Narko carstvo

Narko bosovi: braća Rodríguez Orejuela, José Santacruz Londoño zvani „Chepe“ i kasnije Hélmer Herrera zvani „Pacho“ stvorili su najveću i najmoćniju kriminalnu organizaciju u povijesti. Calijevci su uspostavili cjelokupni sustav proizvodnje, prerade i distribucije kokaina na globalnoj razini. Na vrhuncu svoje moći, sredinom 1990-ih, Cali kartel je kontrolirao preko 90% svjetskog tržišta kokainom i bio je ujedno najodgovorniji za nagli porast distribucije i konzumiranja kokaina u Europi gdje je također imao udio od 90% na tržištu kokaina. 1990-ih godina Cali kartel je predstavljao pravo kriminalno carstvo s multimilijarderskom vrijednosti, bila je to jedna prava multinacionalna korporacija, ali korporacija koja je izvan zakona.

M. Šerić: Ilegalna trgovina drogom – najzlokobnija bolest suvremenog čovječanstva

Nastanak Cali kartela

Cali kartel izvorno su osnovala braća Rodríguez Orejuela i José Santacruz Londoño koji su potekli iz onoga što se tada nazivalo višim društvenom klasom u odnosu na druge narko trafikante toga doba koji su uglavnom bili klasični lopovi, prevaranti i zgubidani. Priznanje takvog „visokog društvenog statusa“ najbolje se može vidjeti u nadimku kojeg je skupina dobila, a on je znakovito glasio na španjolskom „Los Caballeros de Cali“ iliti „Gospoda Calija“. Calijevci su se u javnosti ponašali i odijevali kao gospoda iako se njihova djelatnost nikako nije mogla nazvati gospodskom nego prije gangsterskom ili u današnjem govoru terorističkom. Skupina se u početku izvorno okupila oko kruga otmičara i krivotvoritelja valuta i drugih predmeta -„Las Chemas“. Njih je predvodio Luis Fernando Tamayo Garcia. Las Chemasi su bili uključeni u brojne užasne otmice uključujući dva švicarska državljanina: diplomata i studenta. Otmičari su od rodbine žrtava uspjeli prikupiti čak 700.000 dolara otkupnine za koju se vjeruje da je poslužila kao početni kapital za izgradnju carstva trgovine drogom. Baza za daljnji uspon je postavljena.

Calijevci iskorištavaju nemar DEA-e

Okupljena skupina je prvo krenula s krijumčarenjem marihuane što je i očekivano budući da se radi o „najlakšoj“ drogi i većina narko šefova upravo kreće biznis s popularnim kanabisom. To im je dobro išlo. Međutim, zbog poprilično niske stope profita i velike količine marihuane koju je potrebno prodati kako bi se prikrili tragovi, skupina se prebacila na trgovanje s unosnijom drogom: kokainom. Ranih 1980-ih kartel je poslao Hélmera „Pacha“ Herreru u New York City kako bi tamo uspostavio distribucijski centar za trgovinu kokainom. To se dogodilo u okolnostima kada je američka DEA smatrala kokain manjim zlom od heroina te nije previše progonila trgovce kokainom. Takva procjena se pokazala katastrofalnom pogreškom Reaganove administracije. Nonšalantan odnos DEA-e je glavni razlog koji je omogućio kartelu da ostvari velike uspjehe.

Kartel se razvio, što mu je omogućilo da se oblikuje u višestruke ćelije koji su operirale na velikoj razini autonomije, ali su davale izvještaje „celenu“ iliti menadžeru koje je prenosio izvještaje Jorgeu Albertu Rodríguezu, a on je naposljetku izvještavao središnjicu u Caliju. Sredinom 1980-ih Rodríguez je formirao narko ćeliju nazvanu 400 kartel koja se uzdignula i nadzirala sve isporuke i distribuciju narkotika koji su se izvozili u SAD od strane Cali kartela. Struktura neovisnih ćelija je svojstvo koje je razlikovalo Cali kartel od Medellin kartela. Calijevci su djelovali kao uska grupa neovisnih kriminalnih organizacija dok je medellinski kartel djelovao pod centraliziranim nadzorom Pabla Escobara.

Wikimedia Commons

Rukovodstvo i modus operandi

Vodstvo Cali kartela sastojalo se od: Gilberta Rodrígueza Orejuele (šahista), Miguela Rodrígueza Orejuele (El Señora/gospodina), José Santacruza Londoña (studenta iliti „Chepe“ Santacruza), Jorgea Alberta Rodrígueza (Don Cholita), i Hélmera Herrere iliti „Pacha“. Istaknuti suradnici bili su Victor Patiño-Fomeque (kemičar/zvijer), Henry Loaiza Ceballos (škorpion), José Fedor Rey i Phanor Arizabaleta Arzayus.

Vjeruje se da je svaka ćelija podnosila izvještaj većoj skupini koja bi zatim izvještavala vođe kartela. Prema nekadašnjem računovođi kartela, Guillermu Pallomariju, bilo je ukupno pet glavnih skupina unutar kartela: 1) skupina za trgovinu drogom, 2) vojna, 3) politička, 4) financijska i 5) pravna skupina.

Skupina za trgovinu drogom bavila se kontrolom nad laboratorijima za preradu droge, metodama isporuke i rutama distribucije. Vojna skupina je bila zadužena za kontrolu nad sigurnošću, disciplinom članova i podmićivanjem vojnih i policijskih struktura kolumbijske države. Politička skupina je uspostavljala odnose s vladinim dužnosnicima, članovima parlamenta i lokalnim vlastima. Financijska skupina provodila je pranje narko novca putom legalnih poslova čiji su bili vlasnici. Pravna je skupina imala zaduženje predstavljati uhićene narko trafikante, unajmljivati lobiste i zastupati kartel u inozemstvu. Načelnik DEA-e proglasio je Cali kartel „najvećom i najmoćnijom kriminalnom organizacijom koja je ikad postojala“.

Kako je već spomenuto, Cali kartel je aktivnosti počeo prvo krijumčarenjem marihuane da bi se uskoro prebacio na unosniji kokain. Kartel će postati poznat po inovaciji krijumčarenja i proizvodnje droge tako što su se operacije prerade kokaina odvijale izvan Kolumbije, u Peruu i Boliviji, a osim toga Calijevci su uspjeli uspostaviti krijumčarske rute kroz ključnu tranzitnu državu Panamu. Kartel je također diverzificirao opijum i doveo je japanskog kemičara kako bi pomogao u procesu prerade droge. Prema svim relevantnim izvještajima, Cali je postao dominantan kartel u trgovini heroinom zbog mogućnosti pristupa područjima u kojima je opijum rastao u Kolumbiji. Ostaju upitnici oko sudjelovanja kartela kao cjeline u trgovini heroinom. Postoje procjene kako rukovodstvo kartela nije bilo uključeno u trgovinu heroinom, ali neki njihovi bliski suradnici jesu. Smatra se da su ti članovi kartela surađivali s drugim kartelima koji su se specijalizirali za distribuciju heroina. Na vrhuncu svoje vladavine Cali kartel je imao pod svojom kontrolom 90% svjetskog tržišta kokainom i kartel je bio izravno odgovoran za rast tržišta kokaina u Europi gdje je također kontrolirao 90% tržišta. Do sredine 1990-ih narko carstvo Cali kartela imalo je multimilijardersku vrijednost u dolarima i kartel je bio prava ilegalna multinacionalna korporacija.

Sofisticirano pranje novca

Kako bi uspješno prali zarađeni novac od krijumčarenja drogom, Calijevci su snažno investirali svoje novce u legitimne poslovne pothvate kao i druge tvrtke i obrte kako bi se zamaskirao ilegalno stečeni novac. Npr. vjeruje se da je 1996. kartel zarađivao 7 milijardi $ samo od trgovine drogom u SAD-u. Priljev ogromnih svota novca zahtijevao je da se taj novac opere. Jedan od prvih primjera pranja novca je slučaj kada je Gilberto Rodríguez Orejuela dobio poziciju predsjedatelja uprave banke „Banco de Trabajadores“. Banka je prala fondove novca za Cali kartel jednako kao i za medellinski kartel. Članovima kartela koji se bili suradnici Gilberta bilo je dopušteno da prekorače račune i da uzmu pozajmice bez plaćanja. Profitirajući na ovoj osnovi Gilberto je bio u stanju osnovati banku „First InterAmericas Bank“ koja je poslovala izvan Paname. U intervjuu časopisu Time, Gilberto je priznao da se novac pere kroz banku ali je on pripisao proces legalnim radnjama. Prema Gilbertu, pranje novca bilo je sukladno s panamskim zakonima i zbog toga su ga američke vlasti nastojale uhititi.

Gilberto je kasnije, 1979. osnovao „Grupo Radial Colombiano“ iliti mrežu od preko 30 radio postaja i farmaceutski lanac nazvan „Drogas la Rebaja“ koji je na svom vrhuncu okupio preko 400 trgovina u 28 gradova zapošljavajući 4.200 radnika. Vrijednost farmaceutskog lanca iznosila je oko 216 milijuna USD. Zbog toga što su vlasnici lanca bili Calijevci, lanac je bio meta 85 bombaških napada Escobarovog Medellin kartela između siječnja 1988. i svibnja 1990. Zanimljivo je kako se kartel povezivao s ruskom kompanijom za trgovinu nekretninama SPAG koja je registrirana u Njemačkoj 1992. Kasnije je osumnjičena od strane njemačke policije da je bila upetljana u kriminalne aktivnosti St. Peterburških mafijaša, kolumbijskih narko bosova i transkontinentalno pranje novca. Suosnivač tvrtke Rudolf Ritter uhićen je u Lihtenštajnu zbog pranja novca za Cali kartel.

Wikimedia Commons

Čelična disciplina i nemilosrdnost članova kartela

Calijevci su izbjegavali političko nasilje jer su već i prijetnje nasiljem bile dovoljne da postignu svoje ciljeve u slaboj i korumpiranoj državi kakva je bila Kolumbija. Samo oni članovi kartela čiji su se članovi obitelji nalazili u Kolumbiji upravljali sunarko operacijama u domovini i SAD-u. Cilj je bio da obitelj bude u dosegu kartela, odnosno članovi obitelji bili su zalog da pripadnici kartela neće počiniti izdaju ili uskratiti plaćanje nadređenim strukturama. Konkretna prijetnja smrću visila je nad onim operativcima koji bi pravili pogreške. Kartel je često likvidirao niže članove kada bi napravili neki fijasko ili ozbiljniji propust. Zanimljiva je pojedinost da su Calijevci organizirali i tzv. društveno čišćenje „Desechablesa“ iliti odbačenih članova društva. Tu su spadale prostitutke, nezbrinuta djeca, prosjaci, sitni lopovi, homoseksualci i beskućnici. Zajedno s lokalnim stanovništvom Calijevci su oblikovali grupe za društveno čišćenje „Grupos de limpieza social“ koje su počinjavale ubojstva nepoželjnih. Ubijene žrtve ostavljali su s natpisima: „Cali limpia, Cali linda“ iliti „Čist Cali, lijep Cali“, a tijela su bacana u rijeku Cauca koja je kasnije postala poznata kao rijeka smrti.

Sukob s FARC-om i odnos s Medellin kartelom

Tijekom 1980-ih i 1990-ih kolumbijski narko karteli su vodili borbe s komunističkim gerilcima koje su vodili komunističku pobunu. Npr. 1992. Revolucionarne oružane snage Kolumbije (FARC) otele su Christinu Santa Cruz, kćer Calijevog lidera José Santacruza Londoña.FARC je u razmjenu za njeno sigurno puštanje tražio otkupninu od 10 milijuna $. Calijevci su odgovorili tako što su oteli više od 20 članova kolumbijske Komunističke partije, Patriotskog saveza i drugih organizacija. S vremenom je Christina Santa Cruz puštena dok se ne zna što se dogodilo s taocima koje je zarobio kartel. Tijekom prve polovice 1980-ih dva kartela, Cali i Medellin, su surađivali ponajprije zbog borbe protiv gerilaca pa su tako osnovali skupinu „Muerte a Secuestradores“ ili Smrt otmičarima. Ali uz to, dva kartela su surađivala kako bi zajedno stabilizirali cijene, proizvodnju i isporuke na tržište kokaina. Dva kartela su podijelila i tržište SAD-a pa je Cali kartelu pripao New York, a medellinskom kartelu južna Florida i Miami. Los Angeles je bio otvoren za natjecanje.

Suradnja se počela urušavati 1983.-84. zbog veće konkurencije. Pošto su karteli uspostavili infrastrukturu, rute, transportne metode i sustav podmićivanja, postalo je jednostavnije konkurentima da naprave slične aranžmane ili iskoriste postojeće. Do 1987. prekinuta je sva suradnja između calijevskog i medellinskog kartela. Raskidu je znatno doprinio medellinski gospodar narkotika Rodríguez Gacha koji se pokušao probiti na tržište New Yorka koje je bilo rezervirano za Cali kartel. Također su pripadnici medellinskog kartela krivili calijevce za uhićenje narko bosa Jorgea Ochoe.

U ranim 1990-im, kako je eskalirao rat između Escobarovog Medellin kartela i kolumbijske vlade, Calijevci su osnovali skupinu Los Pepes koja je ciljala članove Medellin kartela, posebice Pabla Escobara. Cali kartel je surađivao s policijom i vojskom Kolumbije te im pružao informacije kako bi se pohapsili ili likvidirali članovi Escobarovog kartela. U trenutku Escobarove smrti u prosincu 1993. Los Pepes su bili odgovorni za smrt oko 60 članova Medellin kartela. Nakon pada Escobara, Cali kriminalna organizacija imala je apsolutnu dominaciju nad svjetskim tržištem kokaina.

Put u propast

Dok je trajala grozničava potjera za Escobarom Calijevci su surađivali s institucijama vlade u Bogoti i s DEA-om što im je davalo određenu razinu imuniteta. Situaciju dobro opisuje izreka: „Neprijatelj mog neprijatelja je moj prijatelj“. To je Cali kartelu dalo veliku dozu slobode ranih devedesetih, ali i tijekom tog vremena događale su se zaplijene pošiljki droge od strane američkih agencija. Godine 1991. zaplijenjeno je 67 tona kokaina od čega je 75% potjecalo od Cali kartela. Sljedeće godine su Amerikanci uhitili sedam narko trafikanata i 6.000 kg kokaina od Calijevaca, dok su panamske vlasti uz američku pomoć zaplijenile 5.100 kg kokaina. Godine 1993. Zaplijenjena su tri broda sa 17.000 kg kokaina.

Glavna uhićenja su uslijedila između lipnja i srpnja 1995. kad je uhićeno šest od sedam lidera kartela. Gilberto Rodríguez Orejuela je uhićen u svom domu, a Henry Loaiza Ceballos, Victor Patiño-Fomeque i Phanora Arizabalete Arzayusa sami su se predali policiji. José Santacruz Londoño uhićen je u restoranu, a u kolovozu je uhićen i Miguel Rodríguez Orejuelea

Prevladava mišljenje da kartel nastavio funkcionirati i braća su upravljala narko trgovinom iz zatvora u drugoj polovici devedesetih sve do negdje 1998. No, i tada nije bilo završeno djelovanje kartela. Godine 2004. kolumbijske vlasti su napravile raciju i zauzele farmaceutski lanac Drogas la Rebaja gdje su otpustile 50 radnika od njih 4.200 zbog optužbi da služe interesima Cali kartela.

Konačni kraj Cali kartela

Zbog sumnji da Miguel i Gilberto i dalje umiješani u trgovinu drogom, SAD su tražile izručenje. Braća Rodríguez Orejuela su izručena u SAD 2004. i 2005. gdje su se izjasnila krivim u uroti da izvezu kokain u Ameriku. Zajedno s priznanjem složili su se da im se oduzme imovina u vrijednosti od 2,1 milijarde $.

M. Šerić: Ilegalne aktivnosti S. Koreje: od narkotika i lažnih novčanica do trgovine ljudima (1)

Prema sporazumu nisu bili obvezni surađivali u drugim istragama. Bili su odgovorni samo za imovinu koja je potekla od narko trgovine. Također, u zamjenu za priznanje krivice, Sjedinjene Države su pristale da neće goniti članove njihove obitelji. Službeni kraj Cali kartela stigao je 2006. kada su braća Gilberto i Miguel osuđeni na 30 godina zatvora. Kazne su služili istovremeno ali odvojeno. Gilberto je umro u zatvoru 2022. dok Miguel i dalje služi kaznu.

Poljski poljoprivrednici u ponedjeljak su iznova blokirali najprometniji granični prijelaz između Njemačke i Poljske pored grada Frankfurt na Odri, što je prouzročilo duge zastoje s obje strane granice. „U Frankfurtu i Gubenu blokirani su granični prijelazi, a i u samom Frankfurtu stvaraju se velike gužve“, priopćila je policija u Frankfurtu na Odri u saveznoj pokrajini Brandenburg, prenosi Hina. Prema najavama prosvjednika blokada će trajati do srijede. Poljski poljoprivrednici prosvjeduju već tjednima protiv politike Europske unije vezane uz subvencije agrara. Jedan od razloga prosvjeda je i uvoz jeftinijih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

I na njemačkoj strani poljoprivrednici već tjednima prosvjeduju protiv politike njemačke vlade i ukidanju subvencija za gorivo. U nekoliko je navrata zbog blokada dolazilo do prometnih nesreća. Prije nekoliko dana poljoprivrednici su na jednu cestu u blizini Berlina prosuli gnojivo nakon čega se dogodila prometna nesreća s nekoliko ozlijeđenih. Poljoprivrednici su u nekoliko navrata napadali i kolone u kojima su se nalazili članovi vlade, pripadnici stranke Zeleni, koje poljoprivrednici optužuju za vladinu agrarnu politiku.

Prosvjeduju i Španjolci

Tisuće španjolskih poljoprivrednika ponovno je jučer, u nedjelju prosvjedovalo sa stotinama traktora u glavnom gradu Madridu, tražeći bolje cijene za svoje proizvode i osuđujući poljoprivrednu politiku Europske unije, javlja dpa. Poljoprivrednici iz raznih krajeva Španjolske krenuli su rano ujutro prema Madridu, uzrokujući prometne probleme. No, raspoloženje je uglavnom bilo mirno, izvijestili su novinari državne televizije RTVE.

Udruga poljoprivrednika Union de Uniones priopćila je da također žele poboljšati odnose između urbanog i ruralnog stanovništva. Prosvjednici su najprije u traktorskoj koloni stigli do ministarstva zaštite okoliša, a odatle do ministarstva poljoprivrede. Luis Cortes iz udruge upozorio je na televiziji da će poljoprivrednici ponovno pojačati svoje prosvjede ako vlada ne ponudi rješenja za brojne probleme s kojima se suočava poljoprivredni sektor u zemlji.

Španjolski poljoprivrednici, kao i mnogi diljem Europske unije, prosvjedovali su zbog teških ekonomskih uvjeta i strogih propisa za koje kažu da otežavaju održivost poljoprivrede. Traktori i druga vozila više su puta blokirali autoceste, ceste te prilaze lukama i veletržnicama u Španjolskoj, koju se ponekad naziva europskim voćnjakom i povrtnjakom. Španjolska vlada već je učinila neke ustupke u pokušaju da umiri poljoprivrednike, ali udruge poljoprivrednika poručuju da su te mjere nedovoljne.

Europom se širi bijes poljoprivrednika: Stotine prosvjeda diljem Poljske

Europska komisija ublažava ekološke uvjete

Europska komisija predložila je u petak znatno ublažavanje ekoloških pravila zajedničke poljoprivredne politike nakon što su proteklih mjeseci poljoprivrednici prosvjedovali diljem EU-a. Nova pravila zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje od 2023. do 2027. nametnula su poljoprivrednicima niz pravila usmjerenih na zaštitu prirode i bioraznolikosti bez kojih ne mogu dobiti subvencije iz europskog proračuna.

Novim prijedlogom sada se želi ublažiti neke od tih uvjeta, a neke i ukinuti. O prijedlozima će vrlo brzo raspravljati Vijeće za poljoprivredu, na svom sljedećem sastanku 26. ožujka. Promjenu pravila moraju odobriti Vijeće, odnosno države članice i Europski parlament.  “Cilj je dodatno olakšati administrativni teret, omogućiti poljoprivrednicima i državama članicama više fleksibilnosti u ispunjavanju određenih uvjeta, a da se pritom ne smanjuju ekološke ambicije”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

“Šaljemo jasnu poruku da se poljoprivredna politika prilagođava promjenjivoj stvarnosti dok ostaje usredotočena na ključni prioritet zaštite okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama”, dodala je predsjednica Komisije. Komisija, između ostaloga, predlaže da se gospodarstva manja od 10 hektara izuzmu od kontrola i kažnjavanja u pogledu ekoloških uvjeta. Oko 65 posto korisnika europske poljoprivredne politike ima manje od 10 hektara, ali na njih otpada samo 9,6 posto ukupne obradive površine u EU-u.

Jedan od uvjeta protiv kojeg su se poljoprivrednici najviše bunili bio je da se najmanje četiri posto obradivog zemljišta ostavi neobrađenim ili kao neproduktivne površine (živice, šumarci, ribnjaci itd.). Prema novim prijedlozima to više neće biti obvezno, znači neće biti kažnjavanja onih koji ne ispunjavaju taj uvjet, ali će se zauzvrat poticati oni koji ga ispunjavaju.

Također se mijenja obveza da se na 35 posto obradive površine zasadi kultura različita od one iz prethodne godine. Sada bi se, po novom prijedlogu, to moglo zamijeniti diversifikacijom usjeva na toj površini.

Prosvjed poljskih poljoprivrednika: Ukrajinska delegacija ‘izvisila’ na granici

Ruski predsjednik Vladimir Putin izgubio je na glasanju u Beogradu, a od svih glasačkih mjesta u inozemstvu pobijedio je samo u Vijetnamu, ustvrdila je u ponedjeljak u priopćenju organizacija Rusko demokratsko društvo (RDD), koja djeluje u Srbiji. Rusko državno izborno povjerenstvo objavilo je u ponedjeljak “rekordnu” pobjedu Vladimira Putina poslije 70 posto prebrojanih glasova, uz dotad osvojenih 87,17 posto, ocijenivši da je to dokaz nacionalnog jedinstva.

Prema službeno objavljenim rezultatima glasanja u Beogradu, od 4.726 ruskih državljana koji su izišli na izbore, za aktuelnog šefa države glasalo ih je tek 512, priopćila je organizacija Rusko demokratsko društvo. Najveći broj glasova dobio je kandidat partije Novi ljudi Vladislav Davankov – 3.185 (67 posto, dok je 900 birača glasalo za više od jednog kandidata, čime su svoje listiće učinili nevažećim, navedeno je u priopćenju.

Foreign Affairs: Vječni putinizam

Izborna krađa, zastrašivanje i propaganda

Službeno objavljeni rezultati glasanja u Beogradu, navodi RDD, približno se podudaraju s rezultatima izlaznih anketa koje je provela organizacija “Glasaj u inozemstvu”, prema kojima je Putin izgubio na svim glasačkim mjestima u svijetu, osim u Vijetnamu, gdje je dobio 59 posto glasova.

Putinov rezultat na predsjedničkim izborima posljedica je izborne krađe, zastrašivanja glasača, uključujući na nezakonito okupiranim dijelovima Ukrajine, totalne propagande i nepostojanja alternative izbora, ocijenilo je Rusko demokratsko društvo.

Po podacima MUP-a Srbije iz svibnja prošle godine, u Srbiji je tada boravilo skoro 30.000 državljana Rusije, evidentiranih na temelju odobrenog privremenog boravka. Centar za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u lipnju 2023. objavio je podatke da je u Srbiji boravak prijavilo 30.000 do 40.000 državljana Rusije.

Tjedna analiza Zorana Metera: Mijenja li Putin nuklearnu doktrinu; Macron jastreb, Scholz mirotvorac

Njemačku posljednjih mjeseci potresaju masovni štrajkovi: od nezadovoljnih poljoprivrednika, do željezničara i djelatnika zrakoplovnih tvrtki.

Zemlja, ionako izložena velikom gospodarskom padu u posljednje dvije godine, recesiji i bijegu kapitala i investicija u sigurnija utočišta u inozemstvu – zbog masovnih prosvjeda koji paraliziraju život dodatno gubi na snazi i mogućnosti normalnog poslovanja.

Da je stanje vrlo ozbiljno svjedoči i vijest koju je objavio njemački medij Bild, i prema kojoj je zastupnik njemačkog Bundestaga iz redova  FPD-a (koalicijskog partnera SPD-u i Zelenima u vladajućoj semafor koaliciji) i financijski stručnjak te stranke Frank Schäffler pozvao na donošenje zakona protiv štrajka. Pritom je kazao kako kancelar Olaf Scholz „mora postupiti kao (Margaret) Thatcher” – bivša premijerka Ujedinjenog Kraljevstva.

Wikimedia Commons

„Željezna lady“ kao uzor

Potonja je, podsjećamo, upravljanje tom zemljom preuzela u vrlo složeno vrijeme velike ekonomske i socijalne krize, kao i masovnih prosvjeda nezadovoljnih radnika 80-ih godina prošloga stoljeća. Razbijanjem sindikata koji intenzivno štrajkali, kao i ozbiljnim ograničenjem njihovog utjecaja, stekla je nadimak britanske “željezne lady”. Tim više, što ih  je na kraju uspjela prisiliti na prekid štrajkova.

Kako je svoj prijedlog objasnio Frank Schäffler, upravo su potezi Margaret Thatcher rezultirali desetljeće dugim usponom Ujedinjenog Kraljevstva. “Scholz to mora učiniti kao Thatcher. Trebamo pravo na štrajk koje će buntovne i nerazumne sindikaliste staviti na njihovo mjesto.”  FDP je sada odlučio odgovoriti na očaj milijuna Nijemaca zbog štrajkova strojovođa – piše Bild.

Traži novi zakon

Scheffler je pozvao kancelara Scholza da izradi prijedlog novog zakona o zabrani skupova u cilju borbe protiv “konstantnih valova štrajkova” koje provodi čelnik GDL-a (njemački sindikat vozača) Klaus Weselski i njegovi vozači.

“Neprihvatljivo je da cijela jedna država dopušta da bude izložena nestašlucima nerazumnog i tvrdoglavog sindikalnog šefa. Savezni kancelar to svakako ne bi trebao trpjeti”, rekao je Scheffler svom koalicijskom partneru.

„Trebaju nam zakoni koji reguliraju štrajkove, koji će buntovne i nerazumne sindikaliste postaviti na njihova mjesta.

Uostalom, prema Scheffleru, oporavak njemačkog gospodarstva neće se dogoditi štrajkovima, “on je moguć samo radom i napornim radom”.

Nešto ranije, zastupnik CDU-a u Bundestagu Jens Spahn u intervjuu za BILD pozvao je kancelara da se izjasni protiv štrajkova vozača: “Scholz mora intervenirati i djelovati kao posrednik. Kancelark više ne smije dopustiti da ovo štrajkačko ludilo paralizira našu zemlju. Ovo postaje sve veća prijetnja našem poslovanju.”

Paraliza u Njemačkoj: Istodobni štrajk dva prometna sektora

 

francuska haubica caesar

Stanje na ukrajinskim bojišnicama na jugoistoku zemlje sve je nepovoljnije po ukrajinske snage, poglavito nakon gubitka važne obrambene utvrde Avdiivke, smještene 20-ak kilometara zapadno od regionalnog središta regije Donbas – milijunskog grada Donjecka.

Naime, osim strateške, Avdiivka je imala i jaku simboličnu ulogu kao „neosvojiva tvrđava“ s obzirom da je bila pod nadzorom Kijeva još od rata s proruskim separatističkim snagama 2015/16. godine.

Dakle, njen je gubitak imao i negativan psihološki učinak na moral ne samo ukrajinskih vojnika, već i stanovništva općenito, a definitivno je bio povod (iako su uzroci puno dublji) i za prve velike političke obračune u Kijevu od početka ruske invazije krajem veljače 2022. godine – koji su kulminirali smjenom zapovjednika vojske Valerija Zalužnog i imenovanja na njegovu dužnost predsjedniku Volodimiru Zelenskom prihvatljivijeg i poslušnijeg generala i dotadašnjeg zapovjednika kopnene vojske Oleksandra Sirskog.

Od pada Avdiivke, što je za Kijev posebno opasno, ukrajinske snage nisu uspjele formirati novu čvrstu crtu obrane zapadno od toga grada te su vrlo brzo počele gubiti naselja u široj zoni zapadno od samoga grada, ne uspijevajući se ukopati i formirati čvrstu obrambenu formaciju. Stoga se sada oslanjaju isključivo na pristizanje novih pričuvnih snaga i žurnu improvizaciju utvrđenih položaja. Sada se najjače borbe na tom sektoru bojišnice vode u zonama naselja Berdič, Tonenkoe, Pervomajskoe, Orlovka, Aleksandropolj i Neveljskoe u Donjeckoj oblasti.

Upravo je nepostojanje pričuvnih utvrđenih položaja zapadno od Avdiivle izazvalo nova velika trenja u Kijevu, jer je s vojne točke gledišta neshvatljivo da to nije učinjeno puno ranije iako je ruska vojska grad napadala još od samog početka invazije.

Dakle, radi se o nečijem neshvatljivom propustu: aljkavosti ili pretjeranoj samouvjerenosti sada je popuno nevažno. Opravdanje nikako ne može biti to, da ruski napadi zbog izuzetno dobre utvrđenosti ukrajinski snaga – a utvrde su godinama građene prema najsuvremenijim NATO standardima i primarno za očekivanu rusku invaziju a ne obračun s lokalnim pobunjeničkim snagama koje za tako nešto nisu imali dovoljno snage – nisu bili frontalni, pješački, jer bi iziskivali goleme žrtve na ruskoj strani. Ali su zato bili dovoljno intenzivni kroz uporabu topničkog oruđa i drugih vrsta naoružanja, uključujući i zrakoplove, da se moglo i moralo pretpostaviti kako grad može biti ozbiljno ugrožen pa i izgubljen što se na kraju i dogodilo.

Kako god bilo, taj su „kiks“ ukrajinskog vojnog zapovjedništva ruske snage već dobro naplatile. Međutim, nije samo Avdiivka problem.

Uništeni sustavi Patriot i jačanje udara Iskanderima

Prednji položaji ukrajinskih oružanih snaga u Donbasu sve su ranjiviji na ruske zračne napade nakon gubitka raketnih sustava zemlja-zrak MIM-104 Patriot i S-300 u blizini grada Pokrovsk, 67 kilometara sjeverozapadno od Donjecka. O tome izvješćuje magazin Military Watch (MW).

On 15. ožujka navodi kako su oba sustava uništena 8. ožujka u preciznim udarima ruskih balističkih raketnih sustava Iskander-M. Nagli porast proizvodnje projektila 9K720 za Iskander-M koji je nekoliko puta veći od prijeratnih, učinio ih je vrlo dostupnim za korištenje na bojišnicama, dok su rastuće mogućnosti nadzora dronovima otežale ukrajinskim snagama skrivanje svojih obrambenih resursa.

Sustavi protuzračne obrane S-300 (sovjetske proizvodnje) i Patriot (američke proizvodnje) su sustavi s najvećim dometom u ukrajinskoj vojsci, a već ih je otprije bilo malo u njezinom inventaru. Zastarjeli S-300 iz 1980-ih naslijeđeni nakon raspada SSSR-a, ali još uvijek imaju mnogo veću mobilnost i mnogo šire lukove paljbe od novijih Patriot, proizvedenih mnogo novije i Ukrajini isporučenih 2023. godine, ali imaju mnogo moderniju elektroniku – navodi MW.

Brojni zapadni i ukrajinski izvori istaknuli su napetost koju je uzrokovao gubitak ovih sustava. Gubici nastaju zbog sve veće učinkovitosti ruskog preciznog bombardiranja, i sve veće nadmoći u topništvu na prvim crtama, uz smanjenje djelovanja ukrajinske protuzračne obrane – što dodatno smanjuje rizike ruskim zrakoplovima koji pružaju zračnu potporu.

Isti medij navodi kako se ova zabrinutost, oko nedostatka sustava PZO, u Ukrajini pojavila krajem 2022. i od tada se samo nastavila pogoršavati. U studenom 2022. glavni glasnogovornik ukrajinskih zračnih snaga, pukovnik Jurij Ignat, kazao je za britanski Financial Times da nemogućnost nabave dodatnih projektila za S-300 i sustave BuK kraćeg dometa predstavlja veliku prijetnju za sposobnost da nastave ispaljivati dvije rakete na svaki nadolazeći ruski cilj, što je bila standardna praksa za postrojbe protuzračne obrane mnogih zemalja

MIM-104 Patriot (Foto: Guliver image)

Nedostatak Patriota, a teško da će uskoro stizati novi

Curenje tajnih dokumenata iz Ministarstva obrane SAD-a pet mjeseci kasnije u travnju 2023. pokazalo je da postoji rastuća zabrinutost unutar Pentagona u vezi sa stanjem mreže projektila zemlja-zrak ukrajinskih zračnih snaga, a dužnosnici Pentagona procjenjuju da bi sposobnost Ukrajine da zaštiti snage na bojišnici uskoro mogle biti “potpuno smanjene”.

Istodobno medij naglašava kako Ukrajina nije u mogućnosti nabaviti nove S-300, koji se proizvode isključivo u Rusiji, dok su isporuke novih Patriota i dalje malo vjerojatne jer se američka vojska suočava s ozbiljnim nedostatkom istih za vlastitu upotrebu. Također i u kontekstu eskalacije bliskoistočne krize, gdje raste potreba za zaštitom američkih baza od zračnih napada proiranskih snaga upravo sustavima Patriot.

Meter o Putinovoj izjavi da ‘ako poljska vojska uđe u Ukrajinu iz nje neće izići’

Nasuprot tome, zaključuje MW, Rusija ima izuzetno velik i brzo rastući arsenal modernih kopnenih sustava protuzračne obrane, uloživši nekoliko puta više u njihovu proizvodnju nego u nabavu novih lovaca ili presretača. Rusija je 2010-ih znatno proširila svoje proizvodne kapacitete za projektile zemlja-zrak kako bi ne samo držala korak s ratnom potražnjom za njima u Ukrajini, već i nastavila širiti svoj arsenal i održati izvoz u države poput Indije i Bjelorusije.

Jučer, 17. ožujka, kada se u proruskoj separatističkoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlje (Transnjistria)održavalo glasanje za ruskog predsjednika na izborima koji su održani od 15. do 17. ožujka (podsjećamo, u toj regiji postoji veliki broj osoba s dvojnim ili ruskim državljanstvom), dron-kamikaza napao je tamošnju vojnu postrojbu, pritom uništivši helikopter Mi-8MT.

Službene vlasti Moldavije optužile su Rusiju za organizaciju provokacije, odbacujući mogućnost da iza tog napada stoji ukrajinska vojska.

Karta: Wikimedia Commons

Oglasilo se rusko MVP

Danas se o tom incidentu izjasnilo rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćenjem svoje glasnogovornice Marije Zaharove.

Ona je rekla da je „kijevski režim poražen na bojnom polju“ i da se „nalazi u očaju i agoniji“ te je, stoga, počeo pribjegavati isključivo „terorističkim metodama“.

“Izjave moldavskih vlasti o navodnoj neumiješanosti kijevskog režima u ovaj napad izgledaju smiješno”, – dodala je Zaharova i usput se zahvalila tamošnjim ruskim državljanima koji se “nisu dali zastrašiti i dali su svoj glas izabranom kandidatu za predsjednika Rusije”.

Rusija tvrdi: Ukrajinski dronovi pogodili biračka mjesta, ciljali i Moskvu

Sinoć je, nakon što je postalo jasno da je na uvjerljiv način osvojio novi predsjednički mandat, konferenciju za medije održao ruski predsjednik Vladimir Putin. Odgovorio je na niz zanimljivih novinarskih pitanja, između ostalog i američkog novinara televizije ABC.

Izvjesni ruski novinar pitao je Putina o učestalim ukrajinskim napadima na teritorij susjednih ruskih regija (prije svega Belgorodske i Kurske), i hoće li Rusija napraviti tzv. sanitarni koridor, ili tampon zonu s ciljem sprječavanja takvih napada pri čemu je podsjetio na riječi guvernera belgorodske regije (oblasti) Vladimira Gladkova da je najbolji način da se ti napadi spriječe pripajanje harkovske regije Ruskoj Federaciji.

Putin je odgovorio kako nije spreman reći što, kako i kada Rusija treba pripojiti, ali ne isključuje da će biti prisiljena stvoriti tampon zonu na sadašnjim teritorijima pod kontrolom Kijeva.

M777 (Foto: AP Photo/ Libkos / Guliver image)

O američkim izborima

Rusija ne preferira nijednog kandidata za predsjednika SAD-a, a spreman je raditi s onim koga izaberu američki birači, kazao je Putin u odgovoru na pitanje američkog novinara smatra li ruske izbore demokratskima, posjetivši ga na smrt Alekseja Navaljnog u ruskom zatvoru.

Pritom je Putin rekao da se izbori u Sjedinjenim Državama ne mogu nazvati demokratskima, za razliku od izbora u Rusiji. “Ako želite znati moje mišljenje o tome jesu li naši izbori demokratski ili ne, ja mislim da jesu. I obrnuto – kako se u nekim zemljama, primjerice kod vas, može smatrati demokratskim koristiti administrativne resurse za napad na jednog od kandidata za predsjednika SAD-a, koristeći se, između ostalog, i sudovima?” Putin je to nazvao „smiješnim“ i „sramotom“ za SAD u cijelom svijetu.

“Imam sve razloge vjerovati da ne promatramo nikakvu demokraciju, barem tijekom izbornih procesa, u pojedinim zapadnim zemljama, uključujući Sjedinjene Države,” – odgovorio je Putin.

američki vrhovni sud
Foto: Guliver/AP /Mariam Zuhaib, File

O odnosima s Kinom

“Naš odnos (s Kinom) razvijao se tijekom prethodna dva desetljeća. Vrlo su stabilni, nadopunjuju se. I siguran sam da će se ta interakcija nastaviti, ne samo zahvaljujući mojim osobnim prijateljskim odnosima s predsjednikom Narodne Republike Kine. To, naravno, nije najvažnije. Najvažnija je podudarnost državnih interesa, a to stvara vrlo dobar ton za rješavanje zajedničkih problema kako na području međunarodnih odnosa, gdje su odnosi između Rusije i Kine snažan stabilizirajući čimbenik, tako i s gledišta razvoja naše aktivnosti u euroazijskom prostoru,” – kazao je Putin.

“Kina je aktivna na međunarodnom planu i postiže velike uspjehe. Ima puno prijatelja po cijelom svijetu. Ti pokušaji neprijatelja Kine, prije svega povezani su s pokušajima organiziranja provokacija oko Tajvana, koji je, naravno, sastavni dio Narodne Republike Kine, te sankcijama koje se primjenjuju prema Kini kako bi usporili njen razvoj, osuđeni su na potpuni neuspjeh,” – rekao je ruski vođa.

Foto: AP/Dmitri Lovetsky

O vjerojatnosti sukoba s NATO-om

Ne može se isključiti sukob velikih razmjera između Rusije i NATO-a u budućnosti, ali u tom slučaju svijet će biti na korak od Trećeg svjetskog rata velikih razmjera, za kojeg nitko nije zainteresiran – kazao je dalje Putin odgovarajući na novinarska pitanja.

Zapadni čelnici od Macronove izjave ‘peru ruke’: NATO ne planira slati vojnike u Ukrajinu

O spremnosti na pregovore s pozicije ruskih interesa

Na upit novinara o navodnom najavljenom prijedlogu francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Rusiji za prekid vatre u Ukrajini tijekom Olimpijskih igara u Parizu Putin je odgovorio da za taj prijedlog još nije čuo.

“Spremni smo razmotriti sva pitanja, ali u svakoj situaciji uvijek ćemo polaziti od interesa Ruske Federacije. I od stanja u zoni borbenih djelovanja, naravno,“ – rekao je Putin. „Znate, cijelo sam vrijeme govorio, ponovit ću opet, mi smo za pregovore, ali ne zato što neprijatelju nestaje streljiva, nego ako oni stvarno, ozbiljno, dugoročno žele graditi miran, dobar dobrosusjedskih odnosa dviju država, a ne napraviti pauzu za ponovno naoružavanje godinu i pol do dvije,” – dodao je ruski čelnik.

Osim toga, na pitanje s kim će Rusija pregovarati u Ukrajini nakon što je njen predsjednik Volodimir Zelenski otkazao ukrajinske predsjedničke, Putin je odgovorio da će Moskva o tome razmisliti.

“Mi smo prisiljeni doslovno s oružjem u ruci braniti interese naših građana, našeg naroda i stvarati budućnost za puni suvereni, sigurni razvoj Ruske Federacije, naše domovine.“ – kazao je Putin.

biden zelenski
Foto: AP Photo / Susan Walsh / Guliver image

Francuska bi mogla pomoći

“Vrlo bih volio da Francuska odigra ulogu koja ne dovodi do zaoštravanja sukoba, do njegovog zaoštravanja, ne bi provocirala ovu situaciju, ali naprotiv, kao što je ovdje rečeno, nisam to čula, ali ipak mi razgovaraju o mogućim načinima mirnog rješenja – u tom smislu, čini mi se da bi Francuska mogla odigrati svoju ulogu. Nije sve izgubljeno”

“Ako netko svojom agresivnom vanjskom retorikom želi malo prikriti unutarnje političke probleme, to je u cijelom svijetu dobro poznata i često korištena tehnika”, – on je dodao.

Na pitanje novinara za komentar riječi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o mogućnosti slanja europskih snaga u Ukrajinu – Putin je odgovorio:

“Što se tiče pozicije francuskog predsjednika, već postoje neke izmjene u smislu da će ovaj kontingent obavljati sporedne funkcije, morat će obučavati vojno osoblje u Ukrajini, objašnjavati kako koristiti zapadnu opremu i neke druge funkcije ove vrste.” Dodao je, da se danas to ne razlikuje mnogo od onoga što u Ukrajini rade strani plaćenici.

Uvjerljiva Putinova pobjeda na ruskim predsjedničkim izborima

Vladimir Putin uvjerljivo pobjeđuje na predsjedničkim izborima u Ruskoj Federaciji s 87,33 posto glasova – što je najveća takva pobjeda u povijesti moderne Rusije.

Prema podacima Središnjeg izbornog povjerenstva nakon obrade 99,01 posto glasačkih listića, na drugom je mjestu kandidat Komunističke partije RF (KPRF) Nikolaj Haritonov koji dobiva 4,31 posto, predsjednik Liberalne demokratske stranke – LDPR (stranka pok. Vladimira Žirinovskog), Leonid Slucki, dobiva 3,19% glasova, dok je na četvrtom mjestu zamjenik predsjednika ruske Dume Vladislav Davankov (stranka “Novi ljudi”) sa 3,79% glasova.

Osim uvjerljive pobjede, ono što je Putinu na ovim izborima također bilo vrlo važno, izbore je okarakterizirala i vrlo visoka izlaznost birača od 74,22 posto.

Putin je ovom pobjedom prestigao Josifa Staljina po pitanju najduljeg vladanja zemljom u posljednjih više od 200 godina, kako je to primijetio britanski Reuters.

Zapad Putina smatra diktatorom, a Putin Zapad optužuje za hibridni rat

I dok Zapad Putina naziva „autokratom“ i „ubojicom“ a  Međunarodni kazneni sud u Haagu optužio ga je za navodni ratni zločin otmice ukrajinske djece, što Kremlj negira – Putin smatra da je rat u Ukrajini dio stoljetne bitke s zapadom, za kojeg kaže da je ponizio Rusiju nakon Hladnog rata zadiranjem u sferu utjecaja Moskve. Smatra da je zapad angažiran u hibridnom ratu protiv Rusije i da su zapadne obavještajne službe i Ukrajina pokušale poremetiti izbore. Time objašnjava i učestale napade proteklih dana dronovima na ruske rafinerije, kao i vojne napade na Ukrajini susjedne ruske regije Belgorod i Kursk.

Glasovanje je održano i na Krimu, koji je Moskva oduzela Ukrajini 2014, kao i u četiri druge ukrajinske regije koje je Rusija anektirala u listopadu 2023., pri čemu službeni Kijev izbore na spomenutim teritorijima smatra nezakonitima i nevažećima.

Moskva: Zapad već godinu dana pokušava poremetiti naše izbore