Za razliku od svog prethodnika, koji je u posljednjoj godini talibanske vladavine jednim dekretom 2000. gotovo ukinuo proizvodnju opijuma u Afganistanu, aktualni vrhovni vođa talibana čini se neuspješnim u provedbi zabrane proizvodnje opijuma, piše New Delhi Times.
U travnju 2021., nedugo nakon što su afganistanski poljoprivrednici požnjeli opijum sa svog uzgoja maka, Hibatullah Akhundzada izdao je dekret kojim se zabranjuje uzgoj maka te proizvodnja, prodaja i uporaba svih drugih droga.
Kako se približava ovogodišnja sezona uzgoja maka, talibani su predstavili skromnu tablicu rezultata za svoja postignuća u borbi protiv narkotika. Tijekom prošle godine uništeno je manje od 100 hektara polja maka, uhićeno je oko 2000 preprodavača i trgovaca drogom, a zaplijenjeno je 4270 kilograma opijuma, prema podacima talibanskog Ministarstva unutarnjih poslova.
U kontekstu borbe protiv narkotika, ove brojke stavljaju talibanski režim daleko iza prethodne afganistanske vlade, koja je predsjedavala tijekom dva desetljeća sve veće proizvodnje droge u Afganistanu. U 2020. afganistanska je vlada provela više od 3100 uhićenja povezanih s drogom, zaplijenila oko 80 000 kilograma opijuma i iskorijenila gotovo 1000 hektara polja maka, prema UN-u i afganistanskim dužnosnicima.
“Postoji ozbiljna sumnja u namjere sadašnjih vladara žele li doista iskorijeniti mak”, rekao je Javid Qaem, bivši zamjenik ministra za borbu protiv narkotika u Afganistanu, a sada istraživač na Sveučilištu Arizona State. “U vrijeme Republike sigurnost je bila veliki izazov. Policija nije mogla ući u područja gdje se uzgajao mak. Talibani tvrde da imaju sva područja pod svojom kontrolom. Trebali bi to moći učiniti lako”, rekao je za Glas Amerike.
Ured UN-a za droge i kriminal (UNODC) tek treba objaviti svoju godišnju procjenu proizvodnje opijuma u Afganistanu za 2022., ali kaže da se trend čini nepromijenjen. “Iako su mirovni proces u Kolumbiji i povratak talibana na vlast u Afganistanu u biti okončali pobune, obje su zemlje do danas zadržale istaknute uloge u uzgoju i proizvodnji ilegalnih droga”, izvijestio je UNODC u lipnju.
Ekonomska razmatranja?
Prihod od proizvodnje opijuma, procijenjen između 1,8 i 2,7 milijardi dolara, činio je oko 12% do 14% BDP-a Afganistana u 2021.
Afganistan je povratkom Talibana na vlast upao u duboku gospodarsku krizu koja je gotovo sve Afganistance gurnula u siromaštvo. UN kaže da više od polovice afganistanskog stanovništva treba hitnu humanitarnu pomoć.
“Droga je bila ključni izvor ekonomskih prihoda u ovoj osiromašenoj zemlji”, rekla je Vanda Felbab-Brown, viša suradnica na Institutu Brookings, za Glas Amerike, dodajući da je novac od droge odlazio i pripadnicima talibana.
Poduzimanje ozbiljnih mjera protiv moćne trgovine drogom, osobito u trenutnim gospodarskim uvjetima, pogoršat će siromaštvo u Afganistanu i moglo bi rezultirati lokalnim protivljenjem talibanima, kažu stručnjaci.
Talibani su navodno u džep ugrabili stotine milijuna dolara od ilegalne trgovine drogom u Afganistanu. Između 2018. i 2019. grupa je zaradila više od 400 milijuna dolara od trgovine, prema dužnosnicima UN-a i SAD-a. Talibani, međutim, niječu upletenost u trgovinu drogom.
Talibanski rat protiv droge također bi mogao biti spor zbog unutarnjih trvenja, rekao je Qaem. “Određene skupine talibana uključene su u ovu trgovinu. Bit će im teško kontrolirati vlastite redove i dosjee. To bi moglo dovesti do unutarnjih podjela i ne mislim da će talibansko vodstvo u ovom trenutku preuzeti ovaj rizik”, rekao je.
Međunarodna inicijativa
SAD je potrošio više od 8,82 milijarde dolara na projekte borbe protiv narkotika u Afganistanu tijekom posljednja dva desetljeća, prema posebnom generalnom inspektoru za obnovu Afganistana (SIGAR).
Budući da Afganistan proizvodi više od 80% heroina koji se konzumira u svijetu, drugi donatori poput UN-a, Svjetske banke i Europske unije također su pomogli napore u borbi protiv narkotika u Afganistanu. Bivša afganistanska vlada čak je osnovala Ministarstvo za borbu protiv narkotika kako bi se uhvatilo u koštac s tim problemom, ali unatoč svim uloženim naporima i potrošenom novcu, Afganistan je ostao vodeći svjetski proizvođač opijuma.
Strani donatori prestali su s razvojnom pomoći Afganistanu, uključujući financiranje programa za borbu protiv narkotika, otkako su talibani prošle godine preuzeli vlast. “Trenutna politika State Departmenta zabranjuje izravnu pomoć talibanima. Dok su neki programi za borbu protiv narkotika i dalje neizravno aktivni — njima upravljaju partneri u provedbi i nevladine organizacije — drugi programi su ukinuti ili pauzirani nakon preuzimanja vlasti od Talibana u kolovozu 2021.”, rekao je glasnogovornik SIGAR-a za Glas Amerike.
Izolirani i pritisnuti ekonomskim sankcijama, talibanski dužnosnici kažu da im je potrebna strana pomoć, uglavnom u stvaranju alternativnih izvora sredstava za život za uzgajivače maka i mogućnosti zapošljavanja za radnike na poljima maka, kako bi mogli učinkovito osloboditi zemlju njezine ekonomije ilegalnih droga. “Nemoguće je učiniti učinkovitu borbu protiv narkotika samo putem iskorjenjivanja polja maka,” rekao je Felbab-Brown, “a ako se ne oslanjate na upotrebu sile, moraju postojati ekonomski alati za primjenu, koji se također čine neizvedivi pod trenutnim financijskim sankcijama.”
