Regionalni trojni pakt: Iran – Turska – Katar

U nedjelju, 26. studenog, u Teheran je stigao katarski ministar gospodarstva i trgovine Ahmed Jassim al-Thani te se sastao s iranskim ministrom vanjskih poslova Mohammadom Javadom Zarifom, izvjestila je katarska televizija Al Jazeera.

Nakon tog susreta ministri ekonomije Irana, Katara i Turske potpisali su suglasnost o učvršćenju međusobnih gospodarskih veza. Ankara i Teheran nastavljaju pružati svekoliku potporu Kataru, prije svega onu ekonomsku i logističku, kako bi se smanjili negativni učinci diplomatsko-financijsko-prometne blokade Katara u Perzijskom zaljevu od strane njegovih arapskih susjeda Saudijske Arabije i UAE.

Podsjećamo: Saudijska Arabija je 5. lipnja prekinula diplomatske odnose s Dohom, optužujući je za sponzoriranje islamističkog terorizma u bliskoistočnoj regiji i destabilizaciju tamošnjih država. Njoj su se u tim stavovima odmah priključili i UAE, Egipat i Bahrein (zajedno tvore tzv. arapski kvartet protiv Katara), a onda i niz drugih manje važnih arapskih i islamskih država. Osim političko-diplomatske izolacije i izopćenja iz Vijeća za suradnju arapskih zemalja Perzijskog zaljeva, kao i iz vojne koalicije arapskih zemalja predvođene Saudijskom Arabijom u Jemenu, protiv Katara su Rijad i Abu Dhabi uveli i financijsku i prometnu blokadu, koja uključuje zabrane korištenja cestovnih komunikacija, lučkih kapaciteta i zračnog prostora Saudijske Arabije i UAE za katarske ekonomske potrebe. Zbog svega toga Katar je pomoć zatražio i dobio od svoje najveće regionalne saveznice Turske, kao i od susjednog Irana, a Doha uspostavlja i sve konstruktivnije odnose i s Rusijom. Po pitanju Katara pomalo je nejasna američka politika čiji je predsjednik Donald Trump bio inicijator pokretanja protukatarske histerije od strane moćnih arapskih susjeda, a u međuvremenu State Department i Pentagon s tim istim Katarom održavaju brojne kontakte i sklapaju unosne ugovore o kupovini američkih borbenih zrakoplova. Štoviše, Sjedinjene Države i Katar ljetos su održali i zajedničke vojno-pomorske vježbe u Perzijskom zaljevu, a u Kataru se nalazi i najveća američka zrakoplovna baza  Al-Udeid, ključna za izvođenje operacija američkih snaga u bliskoistočnoj regiji. Ironija je tim veća, što je ta baza 90-ih godina prošlog stoljeća prvotno bila stacionirana u Saudijskoj Arabiji, odakle je nakon izbijanja masovnih protuameričkih prosvjeda iz sigurnosnih razloga premiještena u Katar, za što je službena Doha Amerikancima dala svoju dozvolu. Inače, američko-katarski odnosi i savezništvo bili su najrazvijeniji u doba dviju Obaminih administarcija, kada se SAD po pitanju svoje bliskoistočne politike oslanjao upravo na tu zemlju i njezine novce. U tom razdoblju odnosi SAD-a i Saudijske Arabije bili su vrlo loši: Rijad se oštro protivio američko-iranskom nuklearnom sporazumu smatrajući ga prijetnjom vlastitoj nacionalnoj sigurnosti, u čemu ga je podržavao Izrael; nadalje, u američkom Kongresu je pokrenuta istraga o saudijskoj ulozi u terorističkim napadima na SAD 2001.g. a najavljivani su i sudski procesi i golemi zahtjevi za odštetom koje bi Rijad morao isplatiti SAD-u i žrtvama (ili njihovoj rodbini) stradalima u spomenutim napadima. Međutim, nakon pobjede Donalda Trumpa Bijela kuća radikalno mijenja politiku prema Saudijskoj Arabiji i tu zemlju iznova postavlja u poziciju svog najvažnijeg bliskoistočnog partnera, što je svakako produkt i snažnog proizraelskog lobija koji djeluje u užem suradničkom krugu predsjednika Trumpa. Istodobno je Katar postao smetnja ali i „Pedro za sve“ negativne stvari koje su se proteklih 10-ak godina odvijale na bliskoistočnim prostorima. Njegova je krivnja za to svakako velika ali nikako nije i jedina, a Doha sasvim sigurno po ključnim elementima političkih i vojnih procesa u regiji nije donosila samostalne odluke.

0 komentara

You may also like