Aliev: Azerbajdžan počinje s isporukama plina Europi u 2020. g.

Realizacija projekta „Južni plinski koridor“ promijenit će europsku energetsku kartu i imat će važnu ulogu u razvoju suradnje Azerbajdžana i Europske unije, izjavio je azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliev na zasjedanju Savjetodavnog vijeća projekta „Južni plinski koridor“ u Bakuu.

Spomenuvši sudjelovanje Europske komisije u tom projektu, Aliev je ukazao i na aktivnu ulogu Velike Britanije i SAD-a, objavio je azerbajdžanski portal Contact.az.

Aliev je kazao kako traje aktivna izgradnja elemenata „JPK“, od kojih su tri već operativna, a posljednji – TAP – blizak završetku tj. izgrađen 87%. To će omogućiti isporuke plina u Europu već 2020.g., kazao je Ilham Aliev.

Podsjećamo: „Južni plinski koridor“ sastoji se od plinovoda TANAP (Transanadolijski) i TAP (Transjadranski). Kroz TANAP, koji je svečano otvoren 12. lipnja prošle godine u turskom Eskishehiru, dug 1850 kilometara, prvotno će se isporučivati 6 milijardi m3 plina godišnje u Tursku.

Početkom 2020.g. njemu će se priključiti i plinovod TAP, zahvaljujući kojem će propusne količine TANAP-a dostići 16 milijardi m3 godišnje.TAP će osigurati izlaz azerbajdžanskog plina kroz TANAP na europsko tržište.

Rusija ne gleda negativno na ovaj energetski projekt s obzirom na njegov spomenuti maksimalni kapacitet. Primjerice, „Sjeverni tok 2“ imat će godišnji kapacitet od 55 milijardi m3 plina, što je višestruko više. A da i ne govorimo o ostalim aktivnim ruskim plinovodima koji već odasvno vode u Europu. Štoviše, Moskva iskazuje i želju da u TAP  uključi i svoj plin iz plinovoda „Turski tok“.

Međutim, stvari se kardinalno mijenjaju ukoliko bi se u „Južni plinski koridor“ uključio i Turkmenistan sa svojim golemim plinskim rezervama, što bi moglo poremetiti ruske planove vezane uz europsko plinsko tržište. Upravo zbog toga su nedavno i donesena pravila za korištenje vodnih resursa i dna Kaspijskog jezera između država koje na njega imaju izlaz, a koja se odnose na ekološke probleme i potrebnu suglasnost svih tamošnjih zemalja za projekte koji se toga tiču. Oko toga najviše surađuju upravo Rusija i Iran, dok će Azerbajdžan i Turkmenistan, a vjerojatno i Kazahstan, moguće, tražiti neke „rupe u zakonu“ kako bi se i turkmenski plin uključio0 u „veliku igru“. Međutim, prije nego što te „rupe“ možda jednom i budu pronađene, nedvojbeno je ipak kako će Moskva na kraju čitave te priče morati dati svoj, barem prikriveni „amen“. Jer kretanje u jedan skupi, a geopolitički visokorizičan posao bez suglasnosti s najjačim regionalnim igračem, ipak bi bilo preambiciozno, ma koliko iza svega stajale i moćne Sjedinjene Države.

U Azerbajdžanu svečano otvoren „Južni plinski koridor“

0 komentara

You may also like