Merkel je izjavila da je s obzirom na blizinu Rusije Europi politički nemoguće ne trgovati jedni s drugima. Međutim, zanijekala je da vjeruje da je moguće transformirati Rusiju trgovinom
U svom prvom intervjuu nakon što je napustila dužnost, bivša njemačka kancelarka branila je svoju politiku prema Rusiji i rekla da ne krivi sebe za trenutačno stanje u Ukrajini, navodi medij DW referirajući se na intervju kojeg je bivša savezna kancelarka u utorak, 7. lipnja, dala za medij Der Spiegel.
Merkel se odbila ispričati za svoju politiku prema Moskvi, ali je naglasila kako nema opravdanja za rusku invaziju na Ukrajinu.
“To je objektivno kršenje svih međunarodnih zakona i svega što nam u Europi omogućuje da uopće živimo u miru. Ako se počnemo vraćati kroz stoljeća i raspravljati koji komad teritorija kome treba pripasti, onda ćemo imati samo rat. To uopće nije opcija.”
Govoreći o Putinu, Merkel je inzistirala na tome kako nije bila naivna u odnosima s ruskim predsjednikom.
“Diplomacija nije pogrešna samo zato što nije uspjela”, rekla je. Međutim, nikada nije vjerovala da bi ga mogli pridobiti trgovačkim obećanjima. “Vojno odvraćanje jedini je jezik koji razumije”, kazala je.
Bivša šefica njemačke vlade odbila se ispričati što je tijekom njezine vladavine govorila protiv ulaska Ukrajine u NATO.
Branila je i ona područja svoje vanjske politike koja se trenutačno kritiziraju, poglavito sporazume iz Minska. Prema Merkel, da ti sporazumi nisu postignuti, to bi dovelo do daljnjeg zaoštravanja stanja. “Ne vidim potrebe reći da je to bilo pogrešno i stoga se neću ispričavati”, kazala je Merkel za der Spiegel.
Na novinarsko pitanje je li mogla učiniti više ili drugačije kako bi izbjegla sadašnju eskalaciju, rekla je kako “ne krivi sebe”. Istodobno je priznala da ona i njezini partneri nisu uspjeli stvoriti sigurnosnu arhitekturu koja bi mogla spriječiti sukob u Ukrajini. “Je li se moglo učiniti više da se ovakva tragedija spriječi, ovu situaciju već sada smatram velikom tragedijom, je li se to moglo spriječiti? Naravno, postavljam si ova pitanja”, dodala je.
Angela Merkel se osvrnula i na optužbe da se tijekom godina njezine vladavine značajno smanjila borbena sposobnost njemačke vojske.
“Bundeswehr ima puno toga za nadoknaditi”, kazala je, dodajući da su bilo kakve daljnje kritike neprikladne. Njemačke oružane snage uživaju dobar ugled kod njemačkih međunarodnih partnera, naglasila je bivša kancelarka, ipak pri tom pozdravivši odluku o izdvajanju dodatnih 100 milijardi eura za potrebe Bundeswehra kroz stvaranje posebnog fonda.
Govorila je i o svom suočavanju s posljedicama raspada Sovjetskog Saveza tijekom njene vladavine i naglasila kako je 2007. godine, tijekom njenog posjeta Sočiju, ruski predsjednik Vladimir Putin nazvao kraj SSSR-a “najgorim događajem 20. stoljeća”. “Dakle, već tada je postalo jasno da (između nas) postoje ozbiljne nesuglasice”, kazala je Merkel i dodala da se njezin odnos s ruskim čelnikom značajno pogoršao nakon ponovnog ujedinjenja Krima s Rusijom 2014. godine. “Bio je to ozbiljan udarac”, zaključila je Angela Merkel.
Bivša kancelarka također se nakratko dotaknula kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2, kritiziravši američku odluku da sankcionira subjekte zbog njihova sudjelovanja u plinskom projektu. “Uglavnom, sankcionirali su nas kao saveznike zbog drugačijeg političkog mišljenja.”
Kazala je slijedeće: “Ono što smo saznali jest da je Putin napao Ukrajinu iako Sjeverni tok 2 još nije bio u funkciji. Tako da nije čekao, već je to bio geopolitički cilj da spriječi zemlju na njegovom pragu da odabere drugi model, što on opisuje da se događa pod utjecajem Zapada.”
Merkel je izjavila da je s obzirom na blizinu Rusije Europi politički nemoguće ne trgovati jedni s drugima. Međutim, zanijekala je da vjeruje da je moguće transformirati Rusiju trgovinom.
