Armenski premijer Nikol Pašinjan upozorio je da je humanitarna situacija u odcijepljenoj regiji Nagorno-Karabah (Gorski Karabah) postala nesigurna jer skupine prosvjednika nastavljaju blokirati Lachinski koridor. Ruta je jedina kopnena veza preko teritorija Azerbajdžana između Armenije i regije Nagorno-Karabah, a trgovine i poduzeća u gradovima Erevanu (Armenija) i Stepanakertu (Nagorno-Karabah) počinju osjećati posljedice jer već više od tjedan dana nisu povezani standardnom rutom.
“Situacija je izuzetno napeta zbog nezakonite blokade koridora Lachin od strane Azerbajdžana”, rekao je danas Pašinjan tijekom sastanka vlade, dodajući da je dao prijedlog Azerbajdžanu da prekine zastoj. Armenija je optužila Azerbajdžan da je poslao prosvjednike u pokušaju da Armeniji blokiraju pristup regiji. Baku to negira. Karabah uvozi proizvode kao što su jestivo ulje, mliječni proizvodi, riža i gotovo sve lijekove. Ovaj i drugi uvozi zaustavljeni su 12. prosinca nakon što su Azerbajdžanci, predstavljajući se kao ekološki aktivisti, blokirali koridor, postavljajući ekološke zahtjeve.
Prema azerbajdžanskim medijima, novi zahtjev prosvjednika je da Baku i službeno uspostavi kontrolu nad Lachinskim koridorom. Prosvjednici su blokirali cestu i u napetom kontaktu su s ruskim vojnicima koji pripadaju misiji od 5000 vojnika raspoređenoj u regiji nakon što su Armenija i Azerbajdžan ratovale 2020. Pašinjan je prekorio Moskvu zbog “neispunjavanja obveze” koju je Rusija preuzela kao dio sporazuma o prekidu vatre koji je postignut kako bi se zaustavile borbe. Tvrdi da ruski vojnici ne rade dovoljno. Pozvao je Ujedinjene narode ili Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS) da pošalju misiju za utvrđivanje činjenica u regiju kako bi razjasnili i pomogli u rješavanju situacije. Armenija i Azerbajdžan godinama su u sukobu oko pogranične regije Nagorno-Karabaha. Oko 30 000 ljudi ubijeno je u ratu početkom 1990-ih koji je ostavio etničke Armence pod kontrolom Azerbajdžana. Nagorno Karabah je međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana.
