Azerbajdžanski plin krenuo za Europu

Europska unija smanjuje svoju ovisnost o ruskom plinu (ruski plin čini oko 35% ukupnih potreba EU za uvozom „plavog energenta“). Osim izgrađenih i planiranih LNG terminala, jedan od značajnijih projekata koji će povećati europsku diversifikaciju opskrbe je tzv. Južni plinski koridor, a njegova ponajvažnija komponenta svakako je azerbajdžanski plin koji će u Europu stizati kroz projekt Transjadranskog plinovoda – TAP. A upravo je on u ponedjeljak, 16. studenog, počeo s tržišnim isporukama.

Investitor projekta priopćio je kako plin kreće u Grčku i Italiju.

„Nakon četiri i pol godine od početka izgradnje u Salonici Transjadranskog plinovoda (TAP) , 878-kilometarskog sustava za tranzit plina kroz Grčku, Albaniju, Jadransko more i Italiju, počele su tržišne operacije“, navedeno je u priopćenju TAP AG.

Plinovod je dug 3,5 tisuća kilometara od azerbajdžanskih nalazišta u Kaspijskom moru. Njime se planira godišnje isporučivati 6 milijardi m3 plina u Tursku (plinovod TANAP) i 10 milijardi m3 plina u Europu (plinovod TAP, koji se na grčko-turskoj granici spaja s TANAP-om i zajedno s njim čini Južni plinski koridor).

Cijena izgradnje TAP-a iznosila je 3,9 milijardi eura. U vlasničkoj strukturi britanski BP ima 20% udjela, azerbajdžanska državna energetska tvrtka Socar također 20%, talijanski Snam isto 20%, belgijski Fluxys 19%, španjolski Enagás 16% i  švicarski Axpo 5%.




Predstavnik vijeća direktora TAP-a Murad Heidarov izjavio je kako je TAP postao prvi projekt za isporuke azerbajdžanskog plina u Europu i da je EU polučila dodatni izvor energenata.

Prvi dan tržišnih isporuka, koje su počele danas, kroz plinovod TAP će proći 1,7 milijuna m3 plina.

Podsjećamo: Južni plinski koridor vjerojatno je i posljednji plinski mega-projekt Europske unije u smislu alternativnih izvora plina, s obzirom kako su njeni planovi fokusirani na prijelaz na čistu energiju do 2050. godine. On sa svojih 10 milijardi m3 plina ne može promijeniti europsko tržište ali može postati neugodno iznenađenje za druge dobavljače u zemlje Južne Europe. Sav plin koji kroz njega bude išao već je zakupljen: Bugarski Bulgargaz i grčka DEPA polučivat će svaki po 1 milijardu m3 plina, a 8 milijardi m3 plina Italiji razdjeljivat će međusobno trejderi Shell, Engie, Axpo, ENEL, Hera, E.ON i Gas Natural SDG.





 

 

 

Komentari

komentar




You may also like