Inicijativnom Joe Bidena danas je otvoren virtualni klimatski sastanak na kojem će sudjelovati čelnici 40 država. To je ujedno i prva prilika da razgovaraju čelnici svih većih zemalja unatoč napetostima u Ukrajini i oko pitanja Tajvana. Sudjelovanje su najavili predsjednik Kine Xi Jinping, predsjednik Rusije Vladimir Putin, premjer Indije Narendra Modi, europski i japanski čelnici. Ono što je neobično za ovakve sastanke jest da se svi slažu oko cilja smanjenja štetnog čovjekova utjecaja na ekosustav. Sastanak je zakazan na simboličan datum. Naime, danas je Dan planeta Zemlje.
Inicijativa Joe Bidena da organizira sastanka kao i njegova žurnost da Ameriku vrati na put Pariškog sporazuma iz 2015., ukazuju na oštar zaokret u odnosu na politiku Donalda Trumpa. Biden želi poslati poruku. Želi poslati poruku toliko jako da napravi radikalni zaokret imidža SAD-a iz zemlje koja usporava “zelenu” tranziciju u državu koja tu tranziciju predvodi. Zbog takve naglosti treba “sa zrnom soli” uzeti ciljeve koje je iznio danas na samom otvaranju sastanka.
Najavio je da će SAD smanjiti emisiju stakleničkih plinova 50-52% u odnosu na 2005. Do 2050. najavio je Ameriku koja uopće ne dodaje CO2 u atmosferu. Takvo smanjenje je skoro duplo brže od smanjenja koju je najavila Obamina administracija. Ipak, SAD prema sadašnjim kretanjima neće uspjeti ostvariti niti duplo manje ambiciozni Obamin cilj. I drugi državnici su uskočili na “vlak” ambicioznih ciljeva. Japan, veliki potrošač ugljena, najavio je smanjenje od 46% do 2030., a Kanada 40-50%. Kina i Indija nešto su opreznije. Kina je već ranije najavila da će do 2030. ostvariti vrhunac ispuštanja CO2, a do 2060. će biti “ugljično neutralna”. Indijski premjer je rekao da Indija čini “hrabre korake” u redukciji i da će to nastaviti činiti. Vladimir Putin, također ranije je najavio je da će Rusija za 30 godina ispuštati manje stakleničkih plinova nego EU, da će postrožiti sankcije za zagađivače i da “ako profitiraš od prirode, počisti za sobom”
No, kada se otvore konkretna pitanja, dolazi do polemika. Tko treba mijenjati industriju? Koliko, kada i kako? Nesuglasice su najveće kada se potegne pitanje sankcija u slučaju neispunjenja zacrtanih ciljeva (ukoliko se uopće dogovore konkretni zajednički ciljevi). Manjku sloge oko ciljeva koji lijepo zvuče možda ćemo svjedočiti u 11-tom mjesecu kada se dogodi “pravi” klimatski sastanak pod pokroviteljstvom UN-a. Ti sastanci (COP) događaju se svake godine zadnjih 26 godina, a ove godine se održava u Glasgowu. Na tim sastancima potpisan je sporazum iz Kyota i Pariški sporazum. Odluke tih sastanaka samo su ponekad pravno obvezujuće (Kyoto npr.). Ipak, rasprava o konkretnim brojkama i krivcima rezultira višednevnim i često žustrim raspravama. S druge strane, ovaj Bidenov “sastanak” sličniji je protokolarnoj objavi da će SAD (barem deklarativno) pokušati promijeniti svoju politiku prema ovoj temi.
Komentari
