BiH obilježava 27. godišnjicu genocida u Srebrenici

Bosna i Hercegovina u ponedjeljak obilježava 27. godišnjicu genocida u Srebrenici. Na misi zadušnici ispraćeno je 50 novoidentificiranih žrtava masakra 1995. godine, izvještava Anadolu Agency.

Svake godine 11. srpnja novoidentificirane žrtve genocida pokopaju se na spomen groblju u Potočarima, u istočnoj Bosni. Tisuće posjetitelja iz raznih zemalja prisustvovalo je službi. Memorijalni centar je žarišna točka sjećanja za prijatelje i rodbinu žrtava, uglavnom muškaraca i dječaka, koje su ubile militantne skupine bosanskih Srba.

Nakon ovogodišnjeg sprovoda, broj ukopa na groblju porastao je na 6721. Najmlađa od žrtava ukopanih ove godine je Salim Mustafić, koji je imao 16 godina kada je ubijen, dok je Husejin Krdžić, 59, najstarija žrtva genocida među ovogodišnjim identificiranim žrtvama.

Poruke svjetskih lidera

Vodeće političke ličnosti diljem svijeta, uključujući prvu damu Turske i predsjednika Europskog vijeća, komemorirali su žrtve genocida.

Prva dama Turske Emine Erdogan rekla je da su u Srebrenici prije 27 godina pokopani ljudskost, savjest i suosjećanje. Nikada nećemo zaboraviti jauk bošnjačkih majki i djece koja su gledala krvoproliće i protjerivanja svojih očeva.





Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu opisao je događaj kao crnu mrlju u povijesti čovječanstva i poručio da Srebrenica nikada neće biti zaboravljena.

Charles Michel, predsjednik Europskog vijeća, rekao je da je genocid podsjetnik da treba biti ujedinjen za mir u Europi i da Bosna i Hercegovina treba postati dio Europske unije.

Komemoracije





U glavnim gradovima i drugim gradovima regije održani su razni događaji u znak sjećanja na genocid.

Na povijesnom mostu u Mostaru – kultnom viševjerskom gradu – ljudi su se okupili kako bi bez pljeska skočili s približno 20 metara visokog mosta. Sudionici su također u rijeku Neretvu bacili bijele ljiljane koji simboliziraju nevinost žrtava genocida.

U glavnom gradu Beogradu organizirana je tribina pod nazivom Priznanje genocida i službeno obilježavanje 11. srpnja kao zalog mira. Ispred Predsjedništva Srbije u Beogradu zapaljene su svijeće za žrtve genocida.

Glavni grad Hrvatske Zagreb održao je svjetlosnu projekciju kultnog cvijeta Srebrenice.

Bošnjačko nacionalno vijeće također je u Novom Pazaru podijelilo srebreničko cvijeće u znak sjećanja na žrtve.

Cvijet ima poruku – bijela boja označava nevinost, zelena nadu, a 11 latica označava 11. srpnja 1995. godine.

Na drugim mjestima, stotine motociklista iz cijele Europe održale su procesiju od Sarajeva do Srebrenice u znak sjećanja na žrtve.​​​​​​

U međuvremenu, tisuće ljudi sudjelovalo je na Maršu Mira. Prvi je održan 2005. godine povodom obilježavanja 10. godišnjice genocida. Tisuće ljudi iz cijelog svijeta svake godine dolaze u ovaj bosanski grad i idu istim šumskim putem kojim su išli Bošnjaci bježeći od genocida. Kampanja traje tri dana, a kulminira dolaskom učesnika u Potočare.

Genocid u Srebrenici

Više od 8000 muškaraca i dječaka bosanskih Muslimana ubijeno je kada su snage bosanskih Srba napale istočni grad Srebrenicu u srpnju 1995., unatoč prisutnosti nizozemskih mirovnih trupa. Srpske snage pokušavale su preoteti teritorij od bosanskih Muslimana i Hrvata kako bi formirale državu.

Vijeće sigurnosti UN-a proglasilo je Srebrenicu “zaštićenom zonom” u proljeće 1993. Međutim, trupe predvođene generalom Ratkom Mladićem, koji je kasnije proglašen krivim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, zauzele su zonu UN-a.

Nizozemske trupe nisu djelovale jer su srpske snage okupirale područje, ubivši oko 2000 muškaraca i dječaka samo 11. srpnja. Oko 15 000 Srebreničana pobjeglo je u okolne planine, ali su srpske trupe ulovile i ubile još 6000 ljudi. Tijela žrtava pronađena su na 570 mjesta diljem zemlje.

Međunarodni sud pravde u Haagu je 2007. godine presudio da je u Srebrenici počinjen genocid. Dana 8. lipnja 2021. suci UN-ovog tribunala potvrdili su u drugostupanjskom suđenju presudu kojom je Mladić osuđen na doživotni zatvor za genocid, progon, zločine protiv čovječnosti, istrebljenje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini.

 

Komentari

komentar

You may also like