Bogate zaljevske monarhije okreću Washingtonu leđa

Dok je Joe Biden krenuo u otvaranje američkih strateških rezervi nafte, njegova dva najveća saveznika u proizvodnji nafte držala su svoje spremnike čvrsto zatvorenim. UAE i Saudijska Arabija nastavljaju odbijati prijedlog američkog predsjednika da povećaju proizvodnju i da se tako suprotstave rastućim cijenama nafte potaknute ratom u Ukrajini. Obje su zemlje bile neobično jasne oko odbijanja tog prijedloga.

Dva najveća zaljevska saveznika Amerike sada ozbiljno dovode u pitanje temelje partnerskih odnosa. Odbijanje Saudijske Arabije i Emirata da pomognu Bidenu ili čak da prihvate njegove pozive rezultiralo je lošim odnosima između zaljevskih država i Washingtona. Tom odnosu ne pomaže ni ogroman priljev ruskog bogatstva u Dubai i to baš u trenutku kada SAD i Europa pokušavaju ekonomski izolirati Rusiju. Trend slijevanje ruske imovine u Dubai je počeo i prije sukoba u Ukrajini, ali nakon najave zapadnih sankcija, imućni Rusi su pohrlili zaštiti svoju imovinu od sankcija, a UAE zasad omogućuju takvu zaštitu. Ako se tome dodaju pregovori između Zapada i Irana (regionalnog neprijatelja Rijada i Abu Dabija), koji još uvijek traju i koji bi mogli dovesti do odgode sankcija Iranu u zamjenu za povratak Irana nuklearnom sporazumu iz Obamine ere, postoje jasni znakovi poljuljanog prijateljstva između nekadašnjih saveznika čije “savezništvo” se temelji na nafti i oružju.

Često nedokučivi i dvosmisleni, dužnosnici u Abu Dhabiju i Rijadu posljednjih tjedana bili su neuobičajeno otvoreni oko odbijanja Bidenovih ideja. Jedan zapadni diplomat rekao je za The Guardian da mu je jedan saudijski kolega rekao: “Ovo je kraj puta za nas i Bidena, ali možda čak i kraj za nas i SAD-a.” Ugledni saudijski i emiratski analitičari podijelili su slična razmišljanja.

Bivši glavni urednik medija al-Arabiya, Mohammed al-Yahya, odabrao je , pomalo neočekivano, medij Jerusalem Post da objasni svoje stavove o krizi savezništva: “Saudijsko-američki odnosi su u krizi”, napisao je. “Sve više me uznemiruje nepostojanje rasprave u Americi o toj temi, s obzirom na to koliko je dubok i ozbiljan raskol postao. Realnija rasprava trebala bi se usredotočiti na jedna pojam: razvod. Kada je Barack Obama pregovarao o nuklearnom sporazumu s Iranom, mi Saudijci, razumjeli smo da on traži raskid našeg 70-godišnjeg braka. Kako ne bismo to osjećali? Uostalom, poznati su propusti iranskog nuklearnog dogovora. Dogovor utire put Iranu do nuklearne bombe. Dogovor popunjava arsenal iranskog Zbora garde islamske revolucije, koji je širi frakcije diljem arapskog svijeta i naoružava ih precizno navođenim streljivom. Zašto bi američki regionalni saveznici trebali pomoći Washingtonu da obuzda Rusiju u Europi kada Washington jača Rusiju i Iran na Bliskom istoku?”, pitao se saudijski analitičar.

Al-Yahya je usporedio zahtjeve Washingtona s diplomacijom Pekinga koja ima manje ograničenja: “Dok je američka politika okupirana zbunjujućim proturječjima, kineska politika je jednostavna i jasna. Peking nudi Rijadu jednostavnu ponudu: prodajte nam svoju naftu i odaberite vojnu opremu koju želite iz našeg kataloga, a zauzvrat nam pomozite da zajedno stabiliziramo globalno energetsko tržište. Drugim riječima, Kinezi sada nude nešto slično američko-saudijskom sporazumu koji je stabilizirao Bliski istok 70 godina”.

U posljednjih nekoliko mjeseci, Brett McGurk, koordinator Bijele kuće za Bliski istok, bio je čest posjetitelj Rijada, pokušavajući izravnati odnos koji se pokvario ubrzo nakon Bidenove inauguracije kada je odbio razgovarati s de facto vođom Saudijske Arabije, Mohammedom bin Salman. Princ Mohammed i njegov kolega iz UAE, Mohamed bin Zayed, i dalje su duboko skeptični prema nastojanju Bijele kuće da proguraju nuklearni sporazum, koji bi Iranu ponudio značajno ublažavanje sankcija u zamjenu za napuštanje programa stvaranja nuklearnog oružja. Osim toga, vlastodršci u zaljevskim monarhijama uočili su nedostatak potpore Washingtona za kampanju protiv Huta u Jemenu. Saudijska Arabija vodi arapsku vojnu koaliciju protiv pokreta Huti kojemu, pak, pomaže Iran.




Profesor Abdulkhaleq Abdulla, istaknuti politolog, opisao je krizu savezništva s Washingtonom kao najgoru u “50 godina”. Iznio je niz pritužbi na račun Bijele kuće, za koje je rekao da su se posebno nagomilale tijekom Bidenove vlasti. Pišući za libanonski medij Annahar, opisao je: “Odnos UAE-a s američkim partnerom je na kocki, na raskrižju. Sigurno je da zadaća otklanjanja nesporazuma pada na pleća Bidenove administracije, koja bi mogla biti na rubu gubitka regionalnog partnera koji je sve samopouzdaniji i sve je prisutniji i u regiji i na globalnoj razini. UAE su puno uložili u svoje odnose s Washingtonom. Dodijelili smo glavninu naših ulaganja ogromnih državnih fondova na američka tržišta, isključujući azijska i europska tržišta, i željeli smo povećati trgovinu s Washingtonom”. Abdulla je napisao da su vlasti Emirata bile ljute nakon što je Washington odbio potpisati ugovor o isporuci novih borbenih zrakoplova F-35. Također, iz Abu Dabija su ljuti zbog ono što oni vide kao nedovoljna reakcija na smrtonosni napada dronom i raketom na Abu Dhabi od strane pokreta Huti. “Ono što je dodatno pogoršalo odnose je prigovor Bidenove administracije na odluku Emirata da prime sirijskog predsjednika Bašara al-Asada te vršenje pritiska na Abu Dhabi da poveća proizvodnju nafte izvan konteksta sporazuma OPEC-a. Sve to dolazi u trenutku kada Amerika više nije jedina supersila na svijetu, što i jest potaknulo UAE i druge zemlje da diverzificiraju partnere”.

Komentari

komentar





You may also like