Britanski premijer Boris Johnson, očito, ima planove za nastavak političke karijere nakon što mu istekne mandat na čelu britanske vlade, koji, s obzirom na ostavku koju je podnio na tu dužnost, obnaša do izbora novog mandatara. I to još kakve planove – mogao bi dobiti jednu od najmoćnijih funkcija u Europi – onu, glavnog tajnika NATO saveza, nakon što ju napusti Norvežanin Jens Stoltenberg koji je to navodno već trebao učiniti ali ga je u tome omela ruska vojna intervencija u Ukrajini. Za Stoltenberga se, tako, spominjala i mogućnost da postane guverner norveške središnje banke nakon završetka službe u NATO savezu.
O mogućoj kandidaturi Borisa Johnsnona na spomenutu dužnost piše britanski medij The Telegraph.
“Viši torijevci podupiru kandidaturu Borisa Johnsona za glavnog tajnika NATO-a kada to visoko mjesto postane upražnjeno“, navodi se u tekstu.
Britanski premijer već duže vrijeme razmatra tu ulogu, između ostalog i zbog nepovjerenja SAD-a prema kadrovima iz EU s obzirom da su prečesto izlazili s prijedlozima za stvaranje nove vojske EU.
Johnson vjeruje u povjerenje baltičkih zemalja, a dobio je i priznanje za pomoć u stvaranju međunarodne koalicije protiv Rusije zbog njene vojne intervencije u Ukrajini.
Iako nije članica NATO saveza Johnsonovu kandidaturu sigurno bi poduprla i Ukrajina, što proizlazi iz riječi izvjesnog zastupnika te zemlje kojeg citira britanski medij.
Međutim, postoje i skeptici. Tako je lord Richard Dannatt, bivši šef britanske vojske, izjavio kako ne može podržati Johnsona kao mogućeg kandidata za mjesto u NATO-u zbog njegovog karaktera.
“Nedvojbeno je učinio puno dobrog, a naša puna potpora Ukrajini je fantastična. Ali bojim se da će njegove crte ličnosti smetati: nedostatak poštenja, nedostatak povjerenja. Da budemo iskreni, ne želimo još više ismijavati Borisa Johnsona na međunarodnoj sceni. On je sramota za naciju”, kazao je britanski lord za The Telegraph.
Britanski visoki vojni dužnosnik izrazio je skepsu u uspjeh kandidature i s obzirom na vjerojatnost da će francuski predsjednik Emmanuel Macron na njega staviti veto, a izbor glavnog tajnika mora biti jednoglasan tj. svaka od država članica ima pravo veta.
