Europska unija nije u ratu s Rusijom, ali podržava Ukrajinu, rekao je u srijedu, 2. veljače, Josep Borrell, visoki predstavnik za vanjske poslove i sigurnosnu politiku u emisiji Hora 25 španjolske radio postaje Cadena SER.
“Sankcije su nužne, ali sankcije same po sebi nisu politika, one su reakcija na okolnosti, potrebna su nam rješenja (za problem koji se pojavio), a ta rješenja trebaju biti povezana s diplomacijom”, objasnio je visoki dužnosnik EU.
“Mi nismo u ratu s Rusijom, ali smo na strani napadnutih”, kazao je Borrell.
“… Ukrajinski otpor je jači od očekivanog i mislim da to ogorčava rusku vojsku”, kazao je Borrell, koji se nada da će pregovori napredovati što je brže moguće, iako su trenutačno “ruski pristupi svakako neprihvatljivi”.
Putina, tvrdi Borrell, čekaju mnoga iznenađenja. “Sigurno je očekivao brži vojni uspjeh na terenu. Rusija je vjerovala da ćemo mi Europljani biti podjeljeniji, da će transatlantski odnosi biti krhkiji, da će Ukrajina biti manje otporna i da će međunarodna zajednica imati više razumijevanja. Ništa se od toga nije dogodilo”, kazao je šef diplomacije EU.
Je li Europska unija u ratu s Rusijom? “Europska unija nije u ratu ni s kim. Kad mi se zamjera što nisam u Ukrajini, mi nismo i ne možemo biti. Nismo u ratu s Rusijom, ali smo na strani napadnutih. … ne može se gledati u sredinu, morate zauzeti stranu”, kazao je Borrell, dodajući kako ruska vojska “ulazi u područja koja su vrlo blizu onome što bi se moglo smatrati ratnim zločinima”.
Što se tiče isporuke oružja u Ukrajinu, Borrell objašnjava da je do sada nekoliko zemalja slalo pomoć “na vlastitu odgovornost” i da će se sada to raditi kolektivno, odgovarajući na potrebe i zahtjeve samih Ukrajinaca.
“Rusija je već najavila da će čim (oružje) uđe na ukrajinski teritorij ono postati vojna meta, to je logika rata”, kazao je Borrell, tražeći oprez kada se govori o nuklearnom riziku oko ovog sukoba. “Izuzetno je neodgovorno govoriti o nuklearnom ratu“, izjavio je.
Dodao je kako stvaranje europske vojske nije na dnevnom redu, ali traži da se nacionalne vojske bolje koordiniraju i poziva na zajedničko povećanje izdataka za obranu zemalja članica.
