Nedavno održani virtualni samit Kine i EU-a, na kojem je puno vremena bilo posvećeno ruskoj agresiji na Ukrajini, bio je “dijalog gluhih” i dvije se strane po tom pitanju ni o čemu nisu složile, rekao je u utorak šef europske diplomacije Josep Borrel na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta.
Na svojevrsnom aktualnom satu, visoki povjerenik za vanjske poslove i sigurnost odgovarao je na pitanja zastupnika o 23. po redu samitu Europske unije i Kine.
Na samitu održanom 1. travnja Europsku uniju su na virtualnom sastanku s kineskim premijerom Li Keqiangom i predsjednikom Xi Jinpingom predstavljali predsjednici Europske komisije i Europskog vijeća, Ursula von der Leyen i Charles Michel.
“Kina je izrazila dvosmisleno stajalište o ratu u Ukrajini. Tražili smo da stavi karte na stol i bude dio rješenja kako bi se stalo na kraj ratu. Izbjegavali su osuditi Rusiju, to nije bio pravi dijalog, već dijalog gluhih”, rekao je Borrell.
Što se tiče Ukrajine, potvrdio je Borrell, “ni oko čega se nismo složili”.
Priznao je da odnosi s Kinom nisu onakvi kakve bi Bruxelles želio da budu s obzirom na to da se Kina sve više afirmira na domaćem i međunarodnom planu i da je jasno je da ne dijeli iste političke vrijednosti kao EU.
Kazao je da su Michel i Ursula von der Leyen tražili od Kine da iskoristi svoj utjecaj na Moskvu kako bi se postigao prekid vatre i uspostavili humanitarni koridori, ali da se nisu na ništa obvezali.
“Također smo dali do znanja da smatramo da bi svako izvrdavanje sankcija prema Rusiji imalo ozbiljne posljedice i moglo bi naškoditi našim odnosima”, rekao je Borrell.
Prema njegovim riječima, “Kina ne može biti odgovorna svjetska sila ako zatvara uši i oči kada god to nije ugodno, jer se jako dobro zna tko je agresor”.
“Kina iz političkih razloga odbija imenovati agresora”, rekao je Borrell.
Europska unija je također od Kine zatražila da ukine nesrazmjerne sankcije prema nekim europskim čelnicima i intelektualcima, od kojih su neki zastupnici u Europskom parlamentu.
“Sve dok budu na snazi, nema mogućnosti da se nastavi s Ugovorom o suradnji i trgovini”, poručio je Borrell.
Bruxelles od Kine očekuje i da bude veći donator humanitarne pomoći nego do sada.
Bruxelles posebice brine stanje ljudskih prava u Sinjangu, Tibetu, Unutrašnjoj Mongoliji te kršenje načela “jedna država, dva sustava” u Hong Kongu.
Velika zabrinutost, rekao je Borrell, vlada i za pomorsku sigurnost u Južnom kineskom moru i Tajvanskom tjesnacu.
Jedino što su dvije strane sa sigurnošću dogovorile je nastavak suradnje na klimatskim promjenama i pandemiji.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula (S&D) je u raspravi ocijenio da je jedina dobra vijest što se samit EU-a i Kine prošli tjedan uopće i dogodio.
Govoreći o Kini, nije zaboravio spomenuti svoje kolege zastupnike koji su sankcionirani jer su govorili istinu o očiglednim kršenjima ljudskih prava
“No, ključno je razgovarati, otvarati teška pitanja i ostati čvrst u obrani naših stajališta”, rekao je Picula.
Po njegovim riječima, ruska agresija na Ukrajinu stavila je na kušnju naše izazovne, i na mnoge načine, problematične odnose s Kinom.
“Podrška Rusiji ili bilo koji oblik pomoći toj agresiji imati će jasne gospodarske i političke posljedice”, rekao je Picula.
Osim na energetskoj neovisnosti, ocijenio je, EU mora istovremeno raditi i na industrijskoj neovisnosti
“I na kraju, moramo okončati prodaju proizvoda na našem tržištu koji su plod prisilnog rada”, poručio je Picula.
“S Kinom možemo raspravljati o globalnim izazovima i pregovarati o pravilima trgovanja našom robom, ali nikada ne bismo smjeli trgovati našim vrijednostima”, ocijenio je Picula.
Podsjećamo, nagađa se kako europski lideri strahuju od svojevrsnog kineskog ‘zatrpavanja’ – prakse ulaska na tržišta koja su drugi napustili kao odgovor na sankcije ili druge instrumente politike, a može biti štetna za kampanju sankcija jer može omogućiti meti da zadovolji svoje potrebe unatoč žrtvama zemalja koje su sankcionirale.
