Iako nam se na prvu koncept “pametnih gradova” ne čini kao neka bliska budućnost, prije bismo ga smjestili u kakvu utopijsku priču, mnogi svjetski gradovi već su kročili u projekt digitalne transformacije.
U budućnosti – opet treba reći, ne tako dalekoj – očekujete još pametnije gradove u kojima će uvođenje ICT tehnologije, internetsko povezivanje objekata, upotreba pametnih mreža, povećanje energetske učinkovitosti, smanjenje onečišćenja te druga inovativna rješenja naprosto postati standard.
Ukratko rečeno, pametni gradovi biti će oni u kojem se digitalna i komunikacijska tehnologija (ICT) i internet stvari (IoT) koriste kako bi se što bolje zadovoljile potrebe građana i unaprijedila učinkovitost gradskih usluga. Danas u tome prednjače europske metropole, poput Barcelone, Beča, Kopenhagena i Stockholma, tu je i mondena Nica, kao i svjetski velegradovi poput New Yorka i Singapura. U budućnosti će takva digitalna transformacija biti nužda jer prema projekcijama već do 2050. godine 70 posto stanovništva živjet će u gradovima koji im sada sa sadašnjom infrastrukturom neće moći pružiti kvalitetan život.
I hrvatski gradovi postaju sve pametniji
I hrvatski gradovi postaju “sve pametniji”. Zagreb, Rijeka, Zadar, Dubrovnik, Bjelovar, Vukovar… među onima su koji rade na svojoj infrastrukturi kako bi postali dio zajednice pametnih gradova. Najčešće se tu radi o inovacijama, naoko jednostavnim i lako prihvaćenim među građanima, poput plaćanja plaćanje parkinga SMS-om, pametnih klupa (koje imaju solarnu ploču putem koje se mogu puniti baterije pametnih uređaja) i pametnog drveća (drvo ima “krošnju” napravljenu od solarnih ploča i mogućnost besplatnog spajanja na internet putom Wi-Fi mreže) ili pak dronova koji prate gustoću prometa. U pametnim gradovima gotovo nikad se ne radi o jednom rješenju, već o kombinaciji povezanih tehnologija da bi građani ugodnije živjeli.
Treba reći i da je razvoj pametnih gradova i otoka uvršten u našu Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine te da Europska unija za regionalni razvoj od prošle godine, umjesto dosadašnjih pet posto, izdvaja šest posto.
HEP je u Hrvatskoj pustio u rad više od 300 punionica
Europska sredstva iskoristio je i HEP kako bi stvorio preduvjete za jednu od bitnih komponenti pametnog grada: sektor prometa i njegovu tranzicija prema elektromobilnosti, koja je ujedno i važan dio razvojne strategije HEP-a do 2030. godine. Naime, HEP je pod brendom ELEN diljem Hrvatske pustio u rad više od 300 punionica – 260 javnih i više od 40 za potrebe vlastitog voznog parka – za električne automobile i na taj način pokrio sve hrvatske županije. Punionice se, treba reći i to, nalaze na svim autocestama i drugim važnim cestovnim pravcima, u gradovima i turističkim odredištima, uključujući i više otoka. Korištenje ELEN punionica još je uvijek besplatno, nedavno je uvedena mobilna aplikaciju za pokretanje punjenja te je u pripremi komercijalizacija usluge nakon što se steknu svi uvjeti.
HEP je, kao što smo naglasili, za ovaj projekt osigurao značajno sufinanciranje sredstvima Europske unije, a iz EU fondova osigurao je i financiranje projekta naprednih mreža na području pet distribucijskih područja (Elektra Zagreb, Elektroslavonija Osijek, Elektrodalmacija Split, Elektra Zadar i Elektrojug Dubrovnik) kojeg provodi HEP ODS. Ovim će se projektom povećati učinkovitost distribucije električne energije, stvoriti preduvjeti za povećanje pouzdanosti napajanja električnom energijom, povećati broj korisnika s pristupom naprednoj mreži i stvoriti preduvjeti za daljnju integraciju obnovljivih izvora energije.
Stižu nam napredna brojila
U sklopu projekta u 6.125 transformatorskih stanica ugradit će se sumarna brojila, kod krajnjih kupaca će se 24.000 postojećih brojila zamijeniti naprednim brojilima, postojećih 449 transformatora zamijenit će se novim, energetski učinkovitijim dok će ugradnja 670 daljinski upravljivih uređaja smanjiti trajanje neplaniranih prekida te stvoriti tehničke preduvjete za širu integraciju obnovljivih izvora u elektrodistribucijsku mrežu.
Nadalje, HEP ODS sudjeluje u projektu ATTEST, još jednom koji se sufinancira sredstvima EU. Konzorcij partnera čine tvrtke iz šest zemalja Europske unije, od čega iz Hrvatske operator prijenosnog (HOPS), operatora distribucijskog sustava (HEP ODS) te Končar KET. Cilj projekta je razvoj ICT platforme koja bi trebala pomoći operatorima da zajednički optimiziraju elektroeneregetski sustav te istodobno omoguće otklanjanje tehničkih prepreka u tranziciji postojećeg elektroenergetskog sustava ka sustavu s visokim udjelom obnovljivih izvora energije. Većina razvijenih alata testirat će se na stvarnoj imovini distribucijske i prijenosne mreže te podacima u hrvatskom demonstracijskom dijelu na lokacijama u Zagrebu, Koprivnici te Puli i Rijeci.
Digitalizacija plinomjera u Osijeku
Zajedno s četrnaest partnera diljem Europe, HEP ODS sudjeluje i u pilot projektu FLEXIGRID iz EU programa HORIZON 2020. FLEXIGRID predlaže poboljšanje rada elektrodistribucijske mreže razvojem četiri hardverska rješenja: sekundarne trafostanice budućnosti, nove generacije pametnih brojila, zaštitom koja se bavi visokim udjelom obnovljivih izvora energije te višenamjenskim koncentratorom pod nazivom Energy Box. FLEXIGIRD rješenja će se implementirati na četiri različite lokacije u Europi: ruralna i prigradska mreža u Španjolskoj, hotelsko odmaralište na grčkom otoku Thasosu, urbana mreža u gradu Zagrebu te izolirana dolina u Južnom Tirolu u Italiji.
S druge stane, HEP Plin u Osijeku provodi projekt digitalizacije plinomjera, trenutno najveći IoT projekt (projekt Interneta stvari) u Hrvatskoj, s ciljem da se uz primjenu pametnih uređaja, daljinski očitavaju plinomjeri i smanje troškovi terenskog očitavanja. Projekt će omogućiti digitalnu transformaciju HEP Plina, dok će krajnjim korisnicima omogućiti uvid u realnu potrošnju, procjene troškova potrošnje, kao i analitiku povijesnih i trenutnih podataka, Na taj način HEP Plin u Osijeku postaje jedan od predvodnika implementacije pametnih sustava mjerenje odnosno sustava “pametnih gradova”.
Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om
