U Bugarskoj je u studenom prošle godine došlo do smjene vlasti, kada je na parlamentarnim izborima pobijedila koalicija predvođena novom strankom „Nastavi promjene“. Nova vlada ubrzo je počela smjenjivati čelnike državnih tvrtki, prije svega onih energetskih poput ključne energetske kompanije Bulgargaz, a paralelno su pokrenute i istrage protiv prijašnjeg vodstva zemlje (između ostalog i bivšeg premijera Bojka Borisova).
Prošlog tjedna, zamjenik bugarskog premijera Asen Vasilev izjavio je kako Bugarska neće obnoviti ugovor s Gazpromom, koji ističe ove godine. “U ovoj situaciji ne može biti pregovora s Gazpromom”, kazao je Vasiljev za američki medij Bloomberg. Izjavio je kako je vlada u Sofiji vodila razgovore o korištenju infrastrukture i povećanju opskrbe plinom s Turskom, Grčkom i Azerbajdžanom.
“Postoje isporuke iz Katara, Alžira”, dodao je Vasiljev.
Bugarska dobiva više od 90% svog plina iz Rusije. A budući da je Gazpromov plin uvijek bio jeftiniji, bugarske vlasti postupno provode diverzifikaciju izvora opskrbe – sukladno praksi u Europskoj uniji posljednjih nekoliko godina, kojom se nastoji povećati diverzifikacija i smanjiti ovisnost o ruskom plinu.
Sve u svemu, uprava tvrtke Bulgargaz, koja je kupac ruskog plina, podnijela je ostavku. Razlog je ne puštanje u rad interkonektora Grčka-Bugarska preko kojeg bi se Bugarskoj trebao isporučivati azerbajdžanski plin.
Zamjenik premijera Asen Vasilev je početkom veljače, uoči ruske invazije na Ukrajinu, predvodio izaslanstvo bugarskih dužnosnika i državnih energetskih tvrtki u posjetu Sjedinjenim Državama. Kako je izvijestilo Veleposlanstvo SAD-a u Bugarskoj, jedna od točaka posjeta bio je obilazak proizvodnih pogona za ukapljeni plin (LNG) u Teksasu i pregovori o alternativnim opskrbama plinom.
Bit novog bugarskog plana za energetsku (plinsku) opskrbu je da ove godine proradi spomenuti interkonektor s Grčkom maksimalnog kapaciteta 8 milijuna m3, što će omogućiti početak isporuka azerbajdžanskog plina. Do kraja godine njime i ruskim plinom bit će napunjeno skladište Chiren (550 milijuna kubika), a početkom iduće godine s radom bi trebao početi i LNG terminal u grčkom Aleksandropolisu, gdje je Bulgartransgaz jedan od suinvestitora.
Bugarska za sada prima oko 90 posto plina iz Rusije, između ostalog i kroz plinovod Turski tok kojim dnevno stiže prosječno 9,7 milijuna kubika plina.
Ovakvim razvojem stanja Bugarska će postati još više ovisna o Turskoj, o kojoj ovisi i kupnja njenog plina do izgradnje spomenutog terminala u Grčkoj.
