Burza Hongkonga predložila spajanje s Londonskom burzom – geopolitički aspekti

Londonska burza (London Stock Exchange Group, LSEG) dobila je prijedlog od burze u Hong Kongu (Hong Kong Exchanges and Clearing Limited, HKEX) o ujedinjenju svojih aktiva. Inače, London Stock Exchange Group plc operater je Londonske i Milanske burze, dok je Hong Kong Exchanges and Clearing Limited (HKEX Group) – jedna od najvećih svjetskih trgovinskih platformi, koja je već vlasnik i Londonske burze metala (LME).

U izjavi Londonske burze u svezi ovoga prijedloga, kojega, kako se navodi, nije ona inicirala, vidljiva je njezina vrlo pozitivna reakcija. LSE očekuje kako će u studenom ove godine dioničarima LSEG-a bit će poslan materjal s ciljem odobrenja ovoga posla. U prijedlogu Hong Kong Exchanges and Clearing Limited (HKEX), nudi se pod vrlo povoljnim uvjetima kupnja cjelokupnog dioničarskog kapitala LSEG-a. Uprava Londonske burze će ga razmotriti i nakon toga objaviti dodatnu izjavu.

Odmah nakon ovoga prijedlog dionice Londonske burze LSE skočile su za 6-7%.

Čitav se posao procjenjuje na golemih 36,5 milijardi dolara i ako se uspije realizirati, dioničari LSE za svaku dionicu LSE dobili bi 20,45 funti i 2.495 novih dionica HKEX-a. Ukupna cijena dionice LSE iznosila bi 83,61 funtu (sada iznosi 71 funtu). Nakon što posao bude sklopljen HKEX planira novi plasman svojih dionica na Londonskoj burzi.

Čelnik honkoške burze Charles Li izjavio je kako Hong Kong ponovo pokazuje kako se kao grad razvija i da je već „bok uz bok“ s najvećim financijskim središtima svijeta, i izlazi iz okvira regionalnog središta prema onom globalnom. Zbog ubrzanja kineskog gospodarskog rasta, kazao je Li dalje, uloga Hong Konga kao veze između Istoka i Zapada raste, a ova „današnja objava predstavlja slijedeći važan korak na putu sjedinjenja Kine i Azije sa svijetom“.

Osim financijsko-gospodarske, posao bi imao i veliku geopolitičku važnost

Ove dvije burzovne platforme (londonska i hongkoška) upravljaju jednim od najzanačajnih  financijskih infrastruktura u dva najveća svjetska burzovna prostora: europsko-američkom i azijskom. Ukoliko se ovaj posao na kraju realizira, te će dvije burzovne grupacije ovladati zajedničkim burzovnim tržištem vrijednosti od čak 70 milijardi dolara. Zato bi ovaj posao, ukoliko se ostvari, imao, osim svoje financijske, i veliku geopolitičku važnost. Naime, Kini je Hong Kong, koji je pod njezinim suverenitetom (pričemu Hong Kong ima visoki status autonomije i zadržani kapitalistički društveni poredak), vrlo važan upravo u smislu kojega (gore u tekstu) navodi i čelnik burze u Hong Kongu Charles Li.

A u kontekstu sadašnjih, dugotrajnih prosvjeda u tom kineskom gradu, ne mali je broj onih analitičara koji ukazuju kako bi gospodarski pad Hong Konga, najvećeg azijskog financijskog središta, doveo do lančanog urušavanja burzi diljem Azije i zapravo doveo do nove velike ekonomske krize u tom dijelu svijeta, od koje ne bi bila pošteđena niti jedna od tamošnjih država, uključno i one najveće i najsnažnije. S obzirom kako nije nikakva tajna da Sjedinjene Države podupiru tamošnje prosvjede (o čemu svjedoče mnogobrojne izjave State Departmenta, potezi američkog Generalnog konzulata čiji službenici kontaktiraju s vođama prosvijeda i sl.), vrlo je moguće (a u sklopu  globalnog američko-kineskog sukoba – od onog trgovinskog,  političkog do vojno-sigurnosnog u akvatoriju Južnokineskog mora, Tajvanskog tjesnaca i ne samo njih), da destabilizacijom Hong Konga (grad je već do sada pretrpio goleme, višemilijardske neposredne i posredne štete), Washington upravo i ima za krajnji cilj novi ekonomski krah te zone svijeta. Ili, u blažoj varijanti, preko nereda u Hong Kongu „samo“ želi od Kine u trgovinskim pregovorima polučiti ono što za sada nikako ne uspijeva – osiguranje američke globalne gospodarske i financijske dominacije u svijetu, koja je glavni preduvjet i za onu vojnu.

Dakle, u ovom kontekstu bit će zanimljivo čuti reakcije iz  Washingtona na spomenutu primamljivu ponudu Hong Konga Londonu, koji je još uvijek emotivno vezan za svoju bivšu azijsku koloniju, posljednju koju je teškoga srca odlučio predati stvarnom vlasniku. Ali ako one izostanu, ili budu načelno suzdržane, čak i pozitivne, to nikako ne znači da se ne može raditi samo o američkoj poruci za javnost, dok se u pozadini može pokušati učiniti sve nužno da se posao pod svaku cijenu spriječi (što uopće nije rjetkost u djelovanju američke vanjske politike, kojoj je briga za imidž uvijek na prvom mjestu. A njega ne može ako se uvijek ide „džonom“ prema van).

U svakom slučaju, odgovor na pitanje, hoće li se se li ne sklopiti ovaj mega-posao saznat ćemo brzo – možda već i do kraja godine.

 

Komentari

komentar

You may also like