Litva, Slovačka, Latvija i Estonija pozvat će u utorak na konfiskaciju ruske imovine koju je zamrznula Europska unija za financiranje obnove Ukrajine po završetku ruske invazije, navodi se u zajedničkom pismu koje su četiri države objavile u ponedjeljak, izvještava Reuters.
Ukrajina je 3. svibnja procijenila iznos novca potreban za obnovu zemlje od razaranja koje je počinila Rusija na oko 600 milijardi dolara. No, s obzirom da je rat još u punom jeku, vjerojatno će se taj iznos naglo povećati, stoji u pismu. “Znatan dio troškova obnove Ukrajine, uključujući odštetu žrtvama ruske vojne agresije, mora pokriti Rusija”, navodi se u pismu koje će u utorak biti predstavljeno ministrima financija Europske unije.
U pismu se, tvrdi Reuters, također poziva 27-člani blok da počne pripremati nove sankcije Moskvi. “U konačnici, ako Rusija ne zaustavi vojnu agresiju na Ukrajinu, između Europske unije i Rusije uopće ne bi trebalo ostati gospodarskih veza – osiguravajući da nijedan od naših financijskih resursa, proizvoda ili usluga ne pridonosi ruskom ratnom stroju”, navodi se.
Četiri zemlje istaknule su da su Europska unija i zemlje istomišljenika već zamrznule imovinu koja pripada ruskim pojedincima i subjektima i oko 300 milijardi dolara pričuva središnje banke. “Sada moramo identificirati legalne načine da maksimalno iskoristimo te resurse kao izvor financiranja za troškove kontinuiranih napora Ukrajine da se odupre ruskoj agresiji i za poslijeratnu obnovu zemlje”, rekli su. “Oduzimanje državne imovine, kao što su rezerve središnje banke ili imovina državnih poduzeća, ima izravnu vezu i učinak u tom pogledu.”
Europska unija dosad je zamrznula oko 30 milijardi eura vrijednu imovinu ruskih i bjeloruskih oligarha i entiteta. Europska komisija priopćila je prošle srijede da bi mogla provjeriti je li moguće zaplijeniti zamrznutu rusku imovinu za financiranje Ukrajine prema nacionalnim zakonima i zakonima EU-a, ali nije spomenula rezerve središnje banke. “Zamrzavanje imovine razlikuje se od zapljene”, rekao je glasnogovornik Komisije Christian Wigand. “U većini država članica to nije moguće i za oduzimanje imovine potrebna je kaznena osuda. Također, pravno gledano, privatni subjekti i imovina središnje banke nisu isto”, rekao je. Kazao je da će Komisija kasnije ovog tjedna predstaviti prijedlog da se kršenje restriktivnih mjera proglasi kaznenim djelom u Europskoj uniji, kao i prijedlog za reviziju i jačanje važećih pravila Europske unije o oduzimanju te jačanje sustava povrata i oduzimanja imovine. “U slučajevima kada se zakonski načini za oduzimanje imovine ne utvrde, trebalo bi je koristiti kao polugu u pregovorima i osloboditi tek kada Rusija nadoknadi Ukrajini svu učinjenu štetu”, rekle su četiri zemlje.
S druge strane, nedavno je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio da će se Rusija boriti protiv pokušaja krađe svoje imovine u inozemstvu i da će braniti vlastitu imovinu, prenosi Tass. “Kakvu reakciju možete imati? Reakcija je negativna. Ovo bi mogao biti nastavak trenda popularnog u posljednje vrijeme u nizu zemalja – krađa tuđe imovine. To shvaćamo negativno, borit ćemo se, mi ćemo branit će našu imovinu”, rekao je Peskov odgovarajući na pitanje kako Kremlj reagira na takve akcije. Ranije je izraelska agencija Vesti, pozivajući se na direktora Biroa za ekonomsku sigurnost Vadima Melnika, izvijestila da je Kijev zaplijenio rusku i bjelorusku imovinu ukupne vrijednosti više od milijardu dolara.
Rusija svoje akcije u Ukrajini naziva “posebnom operacijom” za koju kaže da nije osmišljena da okupira teritorij već da uništi vojne sposobnosti svog susjeda i eliminira one koje smatra opasnim nacionalistima.
Komentari
