Nastavlja se rast cijena nafte na svjetskim tržištima, prije svega kao posljedica otvaranja Kine nakon trogodišnjeg razdoblja strogih mjera zaštite od pandemije Covid-19. S druge strane cijene pritišće strah od usporavanja gospodarstava zapadnih zemalja. Međutim, prevagu očito ima kinesko otvaranje i činjenica o sve većem putovanju Kineza unutar kako unutar zemlje, tako i u inozemstvo. Oporavlja se i kineski cestovni promet.
Cijene nafte prošloga tjedna skočile su više od 8 posto jer trgovci očekuju jačanje kineske potražnje i jer je vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala, prenosi Glas Istre (GI).
Cijena barela na londonskom tržištu prošloga je tjedna skočila 8,6 posto, na 85,28 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 8,4 posto, na 79,86 dolara, čime su cijene nadoknadile sve gubitke iz prethodnoga tjedna.
„Trgovci prate pokazatelje mobilnosti u Kini, a ti pokazatelji rastu, što podržava oporavak potražnje, a time i cijene nafte”, objašnjava Giovanni Staunovo, analitičar u UBS banci, prenosi Reuters.
Što se tiče američke valute, oštar pad vrijednosti dolara prema košarici valuta također je pridonio rastu cijena „crnog zlata“.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošloga tjedna 1,6 posto – na najnižu vrijednost od lipnja prošle godine, što jača kupovnu moć onih koji naftu kupuju u drugim valutama.
Paralelno s očekivanim rastom potražnje za naftom, ponuda bi se mogla smanjiti zbog najavljenih novih sankcija zapadnih zemalja na rusku naftu. Naime, nakon što je EU 5. prosinca uvela embargo na uvoz ruske nafte koja stiže tankerima, a skupina G7 i njezini saveznici ograničili njezinu gornju cijenu na 60 dolara za barel ruske nafte, približava se i 5. Veljače, kada je EU uvela embargo i na uvoz ruskih naftnih derivata.
Rusija je, pak, odgovorila petomjesečnom zabranom prodaje nafte zemljama koje su ograničile njezinu cijenu.
Prošle su godine cijene nafte na tržištu u Londonu porasle oko 10 posto, što je ponajviše posljedica poremećaja na tržištu zbog rata u Ukrajini, dok su godinu dana prije, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, skočile više od 50 posto.
Paralelno s oporavkom kineskog tržišta rastu i azijske burze koje su nastavile rast od prošloga tjedna. Tako su u ponedjeljak cijene dionica porasle jer se ulagači nadaju ubrzanju rasta kineskog gospodarstva.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu 0,9 posto, nakon što je prošloga tjedna skočio više od 4 posto i dosegnuo najvišu razinu u sedam mjesec, piše jutros GI.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks pao 1,15 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Australiji, Južnoj Koreji i Šangaju porasle između 0,2 i 1,4 posto.
Pad cijena dionica u Japanu posljedica je strahovanja ulagača da će tamošnja središnja banka ovoga tjedna zaoštriti monetarnu politiku, s obzirom da inflacijski pritisci rastu.
Bank of Japan već godinama vodi izuzetno labavu monetarnu politiku kako bi podržala rast gospodarstva, a mogućnost zaoštravanja politike ne ide u prilog tržištu dionica.
Na ostalim burzama, pak, vlada dobro raspoloženje ponajviše zahvaljujući nadi ulagača da će se rast kineskog gospodarstva ubrzati, nakon što su vlasti ukinule mnoge restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje covida.
I najnovija vijest: jutros su cijene nafte blago pale nakon gore navedenog prošlotjednog skoka većeg od 8 posto. Tako je cijena barela nafte Brent na londonskom tržištu jutros pala 0,75 posto, na 84,65 dolara, dok je na američkom tržištu barel nafte WTI pojeftinio 0,68 posto, na 79,30 dolara.
