Cijena nafte previsila 58 dolara za barel

U ponedjeljak je nafta opet poskupjela, a cijena najkvalitetnije  sorte Brent previsila je 58 dolara za barel. To je rezultat eskalacije vojnih aktivnosti između iračke vojske i kurdskih snaga, koja prijeti problemima u isporuci nafte, priopćio je Reuters.

Prema stanju u 12:10 sati, cijena prosinačkih fjučersa sorte Brent na londonskoj burzi ICE Futures skočila je za 0,87 dolara (1,25%) i iznosila je 58,04 dolara za barel.

Istodobno je cijena fjučersa za WTI naftu za studeni, na njujorškoj burzi (NYMEX) porasla za 0,47 dolara (1,4%) i dosegnula iznos od 52,17 dolara za barel.

Analitičar Commerzbank Carsten Fritsch, kojeg citira Reuters, izjavio je slijedeće: „Eskalacija na sjeveru Iraka glavni je čimbenik (rasta cijena). Isporuke nafte iz te regije su pod ugrozom“.

Geopolitika.News danas je objavila vijest o pojačanim vojnim aktivnostima iračkih oružanih snaga na sjeveru zemlje i njezinim prvim sukobima s postrojbama iračkih Kurda u naftom najbogatijoj regiji zemlje – Kirkuku, oko čije se nadležnosti dvije strane spore. Stanje se pogoršalo nakon krajem prošlog mjeseca održanog referenduma o nezavisnosti Iračkog Kurdistana.
Irak je, nakon Saudijske Arabije, drugi po količini proizvođač nafte u kartelu OPEC, osiguravajući oko 14% ukupne količine proizvedene nafte unutar te organizacije država proizvođača nafte.

Naftna nalazišta i zalihe nafte u zoni Kirkuka osiguravale su izvoz cca 600 tisuća barela dnevno kroz naftovod koji kurdskim teritorijem vodi u Tursku, navodi američki  Bloomberg.
A prema procjenama Eurasia Group, stavljanje Kirkuka pod nadzor iračke vojske može smanjiti isporuke za 450 tisuća barela dnevno, do vremena do kada će središnja vlada obnoviti svoj vlastiti neiskorišteni naftovod u Tursku ili dok ne postigne sporazum o podjeli prihoda s Kurdima.

Iako u vrijeme spomenutih sukoba nije prekinut izvoz nafte, mogućnost njegovog poremećaja ipak je utjecala na porast cijena.

Proizvodnja nafte u Iraku je u rujnu porasla za 31,6 tisuća barela dnevno i iznosila je 4 494 000 barela dnevno.

Tržište nafte pojačanu zabrinutost pokazuje i glede mogućeg uvođenja novih američkih sankcija Iranu, nakon što je američki predsjednik Donald Trump odbio potvrditi kako Teheran ispunjava preuzete obveze iz Sporazuma o iranskom nuklearnom programu, iako inspektori iz Međunarodne agencije za nuklearnu energiju tvrde upravo to, s čime su suglasne i ostale supotpisnice tog Sporazuma (Rusija, Kina, Velika Britanija, Francuska i Njemačka).

Američki zakon predviđa da predsjednik mora svakih 90 dana potvrditi provodi li Iran preuzete obveze. Sada Kongres ima 60 dana za odluku o tome, treba li Iranu uvesti nove gospodarske sankcije ili ne.

 

0 komentara

You may also like