Nadmetanje u spot cijenama teži prema 500 dolara za tisuću kubika plina
Cijena plina na europskom spot tržištu (prodaja uz uvjete neposredne isporuke, za razliku od onih vezanih uz dugoročnije ugovore) postavila je novi rekord, premašujući 480 dolara po tisuću kubičnih metara, proizlazi iz podataka o trgovanju, objavljuju danas RIA Novosti.
Konkretno, cijena plina za dan unaprijed u nizozemskom čvorištu za prijenos vlasništva nad plinom (TTF), najlikvidnijem u Europi, porasla je za pet posto i dosegla 484 dolara.
Rast cijena u Europi počeo je u početkom tjedna. Krajem prošlog mjeseca cijena je bila oko 360 dolara.
Istodobno, cijena isporuka od 170 dolara za 1000 m3 uključena je u proračun ruskog Gazproma za 2021. godinu.
Ovoj vijesti možemo pridodati i onu, objavljenu od strane američkog Bloomberga. Prema njoj, 12-orica američkih senatora iz redova republikanaca objavili su ultimatum Bijeloj kući prema kojemu će blokirati imenovanje dvojice dužnosnika u američko Ministarstvo financija ukoliko ona ne uvede nove sankcije protiv ruskog plinovoda Sjeverni tok 2.
Bloomberg citira dio pisma spomenutih senatora:
“Plinovod Sjeverni tok 2 izravno šteti interesima nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država i naših saveznika i partnera. Ako se dovrši, ovaj projekt će povećati štetan utjecaj Vladimira Putina na Europu, destabilizirati krhku sigurnost Ukrajine i pridonijeti daljnjoj ruskoj agresiji.”
Podsjećamo, ovaj plinovod dnom Baltičkog mora spaja rusku i njemačku obalu i on je, prema jučerašnjim navodima operatera projekta, tvrtke Nord Stream 2 AG, već završen u iznosu od 99 posto. Duljine je nešto veće od 1200 kilometara, proteže se paralelno s već operativnim plinovodom Sjeverni tok (1) i imat će isti kapacitet od 55 milijardi m3 plina godišnje. Trebao bi u potpunosti biti dovršen već do kraja kolovoza, a preostalo je za položiti još svega oko 25 kilometara cijevi na liniji A. Linija B u potpunosti je izgrađena još prije cca 2 mjeseca i već se počela puniti ruskim plinom.
Prije desetak dana objavljen je američko-njemački sporazum (ugovorili su ga 16. srpnja na sastanku u Washingtonu američki predsjednik Joe Biden i njemačka kancelarka Angela Merkel) o Sjevernom toku 2 kojim se osigurava njegov rad i navode potezi koje bi dvije strane trebale poduzeti s ciljem kompenzacije ukrajinskih gubitaka nakon njegovog pokretanja koje se očekuje na jesen, kao i protumjera protiv Moskve ukoliko ova bude koristila energiju kao sredstvo pritiska na Ukrajinu.
