Danska dala dozvolu za dovršetak plinovoda „Sjeverni tok 2“!

Danski energetski regulator dozvolio je 6. srpnja investitoru plinovoda „Sjeverni tok 2“, tvrtci Nord Stream 2 AG“, nastavak radova na dovršetku toga plinovoda u danskim vodama Baltičkoga mora (dozvolu je prethodno zatražio spomenuti investitor nakon povlačenja švicarskih i talijanskih brodova, zaduženih za polaganje plinovodnih cijevi na tom dijelu plinovodne trase, početkom siječnja ove godine, nakon uvedenih američkih sankcija).

Danska energetska agencija (DEA) objavila je kako je odlučila da investitor Nord Stream 2 AG može koristiti (ruske) brodove-cjevopolagače sa sidrenim pozicioniranjem u gradnji spomenutog plinovoda. U konkretnom slučaju radi se o ruskom brodu „Fortuna“, koji se od listopada prošle godine nalazi u njemačkoj baltičkoj luci Murkan, logističkom središtu za dovršetak ove posljednje dionice plinovoda koji će povezivati rusku i njemačku obalu. Plinovod ide paralelno s već postojećim plinovodom Sjeverni tok i bit će istoga kapaciteta od 55 milijardi m3 godišnje.

U spomenutoj njemačkoj luci nalazi se i najveći ruski brod-cjevopolagač „Akademik Cherskiy“, koji, međutim, ima sustav dinamičkog pozicioniranja. U prethodnoj dozvoli spomenutog danskog regulatora bilo je navedeno kako u izgradnji plinovoda mogu sudjelovati brodovi upravo s takvim sustavima – za dinamičko pozicioniranje, što minimalizira mogućnost kontakata s dnom, što je posebno važno u Baltičkom moru, na čijem se dnu još uvijek nalaze eksplozivne naprave iz doba Drugog svjetskog rata.

Međutim, u odluci danskog regulatora, objavljenoj na današnji dan, navodi se slijedeće: „Izmjene (u dozvoli) znače, kako tvrtka može koristiti brodove-cjevopolagače sa sidrima kako nezavisno, tako i u kombinaciji s brodovima-cjevopolagačima sa sustavom dinamičkog pozicioniranja.“

Regulator je precizirao kako se nedovršeni dio plinovoda u danskim vodama nalazi izvan zone u kojoj se ne dozvoljavaju sidrenja i radovi na morskom dnu zbog rizika od potpoljenog kemijskog oružja (vidi kartu ispod).




Čini se kako bi radovi na dovršetku oko 80 kilometara svake od dviju cijevi tog plinovoda mogli početi na jesen, s obzirom na zabranu radova u tom dijelu Baltika u razdoblju srpanj-kolovoz zbog mrješćenja bakalara.

I također danas pristigla vijest vezna uz istu temu:

dva potpuno nova ruska pomoćna broda za opskrbu, u vlasništvu „Gazprom flota“, koji su prije cca. dva mjeseca krenuli iz dalekoistočne luke Vladivostok, upravo su uplovila u Baltičko more u pratnji ruskih vojnih brodova. Time se čini kako je čitava flota specijaliziranih brodova za izgradnju ovog plinovoda i konačno oformljena. Radi se o brodovima „Ostap Sheremet“ i „Ivan Sidorenko“, koji se, trenutačno, iz smjera sjevero-zapada približavaju danskom otoku Bornholm (info: navigacijski portali Marinetraffic i Myshiptracking). Jugo-zapadno od toga otoka nalazi se nedovršena trasa plinovoda „Sjeverni tok 2“. Ti bi brodovi sutra trebali stići u baltičku luku Kalinjingrad, u istoimenoj ruskoj enklavi. Njima će se, kada počmu radovi, prevoziti cijevi i ostala potrebna oprema iz spomenute njemačke logističke luke za brodove koji budu polagali plinovodne cijevi u danskim vodama.

Ta je dva nova broda od Šri Lanke do Sredozemnog mora (kroz Sueski kanal) pratila jedna ruska fregata i tegljač, a od tamo pa sve do Gibraltara korveta Crnomorske flote, kojoj se u Atlantskom oceanu pridružio protupodmornički brod ruske Sjeverne flote „Vice-admiral Kulakov“.

Rusi, očito, ništa nisu željeli prepustiti slučaju, poput, kako pomalo ironično navode pojedini njihovi mediji, eventualnih iznenadnih napada od strane razno-raznih gusara u opasnim zonama svjetskih mora.

Podsjećamo: SAD su krajem prošle godine uvele sankcije protiv tvrtki-izvođača radova na plinovodu „Sjeverni tok 2“ želeći zaustaviti njegov dovršetak (i time švicarskom i talijanskom vlasniku brodova iz ruku izbile velika financijska sredstva za već ugovorene radove). Međutim Njemačka (naravno, i Rusija) inzistira na njegovu dovršetku pod bilo koju cijenu, uključno i novih američkih sankcija čiji se prijedlozi posljednjih tjedana pokreću od strane pojedinih kongresmena., pa za sada imamo jednu oštru i jednu blažu verziju mogućih sankcija. Međutim  Berlin u tom slučaju najavljuje poduzimanje protumjera, a pokušat će i od Bruxellesa dobiti jedinstveni stav tj. odgovor na „nedopustivo miješanje“ Washingtona u energetska i druga pitanja EU.

Ovaj današnji danski potez nedvojbeno je korak u smjeru potpore Njemačkoj u toj borbi. Ali iz opreza, kada su u pitanju američki vanjskopolitički potezi, ipak je još uvijek pametnije pričekati nego davati završne ocjene oko „velike igre“, vezane uz ovaj „čudni“ projekt – koji je već odavno izišao iz svoje primarne ekonomske (energetske) sfere i skrenuo u sferu čiste geopolitike. A sve to u skladu s napetim globalnim sukobima geopolitiočkog karaktera proteklih godina – najviše na relaciji SAD-Rusija, i u kojemu, za sada, najviše stradava upravo Europska unija, kao svojevrsni taoc opasnih previranja globalnih geopolitičkih „teškaša“, gdje, svakao, neizostavno treba pridodati i veliku i ambicioznu Kinu.

Komentari

komentar

loading...

You may also like