Danska nastoji onemogućiti izgradnju plinovoda „Sjeverni tok 2“

Danska nastoji zaustaviti realizaciju projekta plinovoda „Sjeverni tok 2“ i u parlament su već upućene zakonske inicijative koje omogućuju ulaganje veta. To je izjavio danski predsjednik vlade Lars Rasmussen.

„Naravno, mi smo razmišljali o pitanju plinovoda. Moj stav sastoji se u tome, da taj projekt ima geopolitičke europske implikacije, i sama Danska to ne može riješiti“, kazao je Rasmussen, dodavši, kako se danska vlada još nije odlučila kada će usvojiti konačnu odluku.

Jučer je danski premijer, tijekom sastanka s ukrajinskim premijerom Volodymyrom Groysmanom u Kopenhagenu, izjavio, kako Danska ne može samostalno riješiti pitanje davanja dozvole za izgradnju plinovoda „Sjeverni tok 2“, dodavši, kako je „nama nužno dovesti to pitanje na europski stol“. On smatra kako je nužno izvršiti ozbiljnu analizu svh rizika tog plinovoda i uloge Ukrajine kao tranzitera energenata.

Danska ostaje posljednja od pet zemalja koje nisu dale suglasnost za izgradnju navedenog plinovoda. Kopenhagen se boji sukoba s Washingtonom koji nastoji potisnuti ruski plin s europskog tržišta i zamijeniti ga svojim ukapljenim (LNG) plinom. Istodobno se Danska boji pokvariti odnose sa svojim velikim susjedom Njemačkom, koja se zalaže za izgradnju „Sjevernog toka 2“, kao tržišnog projekta. Pojedini ruski mediji ovih dana pišu o velikim pritiscima SAD-a na Dansku da blokira izgradnju tog plinovoda, čija bi izgradnja povezala Rusiju i Njemačku dnom Baltičkog mora, paralelno, uz već postojeći plinovod „Sjeverni tok“.

Ovime se potvrđuju prijašnje analize Geopolitika News-a, o Danskoj, kao „najslabijoj karici“ projekta „Sjeverni tok 2“ zbog njezinih vrlo snažnih savezničkih odnosa sa Sjedinjenim Državama. Međutim, danski premijer je u potpunosti u pravu kada kaže, kako sama Danska, bez Bruxellessa, ne može razriješiti taj problem tj. ne može ga samostalno blokirati. Takav danski potez prijetio bi dodatnim potresima unutar same Unije, a negativne posljedice mogla bi najviše osjetiti upravo Danska, kojoj je Njemačka najveći i jedini kopneni susjed, ali i gospodarski partner. Odustajanje od „Sjevernog toka 2“ danas se u Njemačkoj, ali i zemljama čije su tvrtke aktivno uključene u taj projekt i koje od njega očekuju korist, sve više promatra, kao uz iranski nuklearni sporazum još jednu ključnu bojišnicu na kojoj se odlučuje o europskoj vanjskopolitičkoj i energetskoj samostalnosti, ili, drugim riječima, o tome, hoće li EU uspjeti u nastojanjima da se u novoj globalnoj geopolitičkoj konfiguraciji, koja se upravo formira, pozicionira kao samostalni i nezaobilazni igrač. U svakom slučaju, ukrajinska kriza, plinovod „Sjeverni tok 2“, iranski nuklearni sporazum i izbjeglička kriza na jugu kontinenta veliko su breme i ispit za EU, a o (ne)uspjehu njihovog rješavanja ovisi i njezina budućnost, u doslovnom smislu te riječi.

Bitka titana: SAD pozvale na završetak priče o „Sjevernom toku 2“, a Putin pozvao EU tvrtke na priključenje tom projektu

 

 

0 komentara

You may also like