Saudijska Arabija, zemlja čija se proračunska ravnoteža čak oko 85% temelji na proizvodnji i izvozu nafte, sigurno je država koja je u financijskom smislu najviše stradala od niskih cijena „crnog zlata“ na svjetskom tržištu. A tu je još i velika koronakriza, jer epidemija COVIDa-19 snažno je zahvatila i tu zemlju. Rijad je zbog pada deviznih prihoda već ranije bio primoran na donošenje niza nepopularnih mjera koje se odnose na smanjenje različitih socijalnih subvencija i davanja (u zamjenu za unutarnju političku stabilnost), kao i na povećanje PDV-a za čak tri puta – s 5 na 15%.
A o veličini problema s kojima se susreće najmoćnija arapska država i jedna od najbogatijih zemalja svijeta, govori i vijest, kako je u travnju došlo do naglog pada deviznih rezervi zemlje drugi mjesec za redom. Čisti inozemni aktivi Ureda za platni promet Saudijske Arabije (SAMA) u travnju su se smanjili na 443,75 milijardi dolara, u usporedbi s prethodnim mjesecom, kada su iznosili 464,64 milijarde dolara.
U ožujku su se inozemni aktivi zemlje smanjili gotovo za 27 milijardi dolara, što je najveća dinamika smanjenja u posljednjih 20 godina.
Rijad je u razdoblju ožujak-travanj prebacio 40 milijardi dolara iz svojih rezervi u fond Public Investment Found (PiF) za investicije u inozemstvu, s obzirom na to da je sada idealno vrijeme za kupnju dionica na uzdrmanom svjetskom financijskom tržištu zbog ukupne globalne gospodarske paralize uzrokovane koronavirusnom pandemijom.
„S iznimkom jednokratnih operacija, kada je dio rezervi bio prenesen u PiF kako bi se iskoristila mogućnost investiranja na međunarodnim tržištima u sadašnjim uvjetima, mi ne vidimo bilo kakvog izvanrednog odlijeva inozemnih rezervi“, kazao je za Reuters saudijski ministar financija Muhammed al-Jaadan.
U svibnju je PiF objavio vijest o stjecanju dionica vrijednih milijarde dolara od stranih tvrtki, uključno i Boeinga, Citigroupa i Facebooka.
Komentari
