Dolar jača, juan i cijene nafte padaju zbog američko-kineskih napetosti

Prema navodima Reutersa, cijena nafte  27. svibnja pala je zbog ponovnih sumnji u brzo povećanje za njezinom potražnjom (neovisno o popuštanju ograničenja povezanih s pandemijom koronavirusa), ali i zbog jačanja napetosti u odnosima između SAD-a i Kine.

Fjučersi nafte Brent jutros su pali za 0,77% pa cijena te nafte iznosi 35,89 dolara za barel, dok su oni – za naftu WTI, pali za 0,9% pa njezina cijena iznosi 34,04 dolara za barel.

U analitičkoj tvrtci ANZ Research navode kako „prethodne procjene govore da će pad potražnje za benzinom iznositi 30% na godišnjoj razini, jer ljudi ne odlaze daleko od kuće.“

Pojedini analitičari i banke očekuju uspostavu ravnoteže na tržištu nafte već u lipnju, ali, prema mišljenju stručnjaka, to može biti preoptimistično. „Postoji značajan rizik od ponavljanja epidemije i blokade. Čak i bez toga, na snazi ostaju pojedine zabrane – poglavito u odnosu na zrakoplovstvo“, navode analitičari Eurasia Group.

Cijene goriva našle su se pod pritiskom i nakon nedavne izjave savjetnika za gospodarstvo američkog predsjednika Larryja Kudlowa, koji je negativno reagirao na kinesku namjeru donošenja zakona o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga (vidi poveznicu ispod teksta), kazavši, kako će Kina učiniti „veliku grešku“. Osim toga, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost Robert O’Brien ranije je u intervjuu za televiziju NBC izjavio kako Washington može uvesti sankcije protiv Kine, ako Peking usvoji spomenuti zakon i „okupira“ Hong Kong.



Ovdje bismo dodali kako sankcije i trgovinski rat carinama između SAD-a i Kine (ovo drugo traje već nekoliko godina) nikako nisu jedno te isto. Sankcije protiv Kine značile bi kako se SAD prema toj zemlji mogu početi odnositi kao prema Rusiji, protiv koje su gospodarske sankcije uvedene još 2014. godine. Sukladno tome, naravno da onda i ovakve izjave visokih američkih državnih službenika itekako utječu i na usporavanje uspostave pozitivne poslovne klime i investicijskog optimizma, koji su upravo sada nužniji nego ikada prije.

Najnovije napetosti na relaciji Washington-Peking, gdje ovaj posljednji na razini svog ministra vanjskih poslova upozorava SAD da se ne miješaju u unutarnje stvari Kine, osim na cijenu nafte utječu i na devizno tržište. U srijedu je, tako, američki dolar ojačao, dok je kineski juan pao na minimum u posljednjih 8 mjeseci. Juan se u Kini danas supustio na razinu od 7,1591 za 1 dolar, što je najniže od rujna 2019. g. Inače, protiv umjetnog sniženja tečaja juana američka administracija je proteklih godina oštro prosvjedovala pa čak i stavila Kinu na „crni spisak“ država-manipulatora deviznim tečajem (ubrzo su je s tog spiska skinule nakon što je Washington ipak došao do „dokaza“ da se Peking tim stvarima ne bavi), jer slabiji juan stvara još povoljnije uvjete za ionako veliki kineski izvoz. Naravno, slabi juan ima i svoje negativne posljedice po Kinu, poglavito po pitanju investicijske klime, pa je sigurno kako njezina središnja banka ne bi stajala po strani ako bi do nekog značajnijeg i dugoročnijeg pada juana došlo.

Kako je rečeno od strane analitičara tokijskog IG Securitesa, „mi se nalazimo u širokom trendu „risk-on“, a jedino što to može promijeniti su odnosi između SAD-a i Kine“.

Zoran Meter: Hong Kong pred egzistencijalnom dilemom: nastaviti prosvijede ili ne?

 

Komentari

komentar

You may also like