U noći s nedjelje na ponedjeljak završeno je polaganje cijevi na ruskom baltičkom plinovodu Sjeverni tok 2 te su počele pripreme za zavarivanje tzv. “zlatnog” spoja, što će označiti kraj građevinskih radova na tom energetskom projektu, koji zbog uvedenih američkih sankcija kasni s prvotno planiranim početkom rada gotovo godinu i pol dana.
Ruski manji brod cjevopolagač Fortuna sinoć je dovršio polaganje druge cijevi u danskim vodama i došao do kraja plinovoda u njemačkim vodama Baltičkog mora, navodi Eadaily.
Slijedi podizanje drugog kraja plinovoda i početak završnog zavarivanja tj. spajanja što može potrajati nekoliko dana. Nakon toga slijedi testiranje što se već dovršava na prvoj cijevi koja je u potpunosti završena početkom lipnja i koja bi s radom mogla početi već u rujnu ili listopadu, što će ovisiti i o certifikaciji i dozvoli za službeni početak rada od strane njemačkog regulatora. Druga cijev, koja se upravo dovršava, u tom bi slučaju s radom mogla početi najranije u prosincu ove godine.
Ruski Gazprom, kao većinski vlasnik plinovoda i isporučitelj plina, već je ranije najavio kako ove godine planira isporučiti 5,6 milijardi kubičnih metara kroz plinovod Sjeverni tok 2.
Naime, pred početak sezone grijanja u EU, razina popunjenosti njenih podzemnih plinskih skladišnih kapaciteta iznosi svega 67%. O razlozima smo već ranije često pisali, a uglavnom se svode na smanjeni dotok plina u EU zbog zaobilaženja europskog tržišta od strane dobavljača ukapljenog plina (LNG) i njegovog plasmana na azijsko i južnoameričko tržište zbog povoljnijih tj. viših cijena, ali i zbog smanjenja isporuka ruskog plina kroz postojeće plinovode s obzirom da Gazprom primarno puni ispražnjene ruske skladišne kapacitete.
Gazprom izvješćuje kako ispunjava postojeće ugovorne obveze prema Europi, međutim dodatne narudžbe moći će, kako navodi, omogućiti tek nakon pokretanja Sjevernog toka 2. U međuvremenu su cijene prirodnog plina na europskom tržištu skočile na nikad viđene razine, a prošloga su tjedna bile više i od 600 dolara za 1000 kubičnih metara plina. Tu nije previše pomoglo niti preusmjeravanje alžirskog plina prema EU, kao niti pokretanje Južnog plinskog koridora za dostavu azerbajdžanskog plina iz Kaspijskog mora.
Z. Meter: Kako su EU mudraci ostavili Europu bez plina uoči sezone grijanja
