dr.sc. Stjepan Šterc: Bogom dana zemlja – za svjetske face koje stižu na Jadran

Jadranska fasada, gorski prag, slavonska ravnica, krška složenost, perialpska povezanost, bogatstvo rijeka, razvedena obala s obalnom linijom dužine 5790 km, poluotočna izloženost moru, otočna brojnost i posebnost (ima ih 1185, a geografski se dijele na 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena), krška i dolomitska geološka osnova, sredozemna blaga klima, kontinentalni unutarnji klimatski prijelazi, dinarski lanci, planinski kontinentalni i otočni vrhovi, krška polja, ponornice, podmorski izvori, bočate rijeke, jezera, špilje, vrtače i sva čuda prirodna svedena su na samo 56.578 km2 bez uključivanja akvatorija

Velikom je brzinom i s puno tereta na leđima svjetske i hrvatske populacije protutnjala godina stara 2020., dok se najave nadolazeće 2021. prema svim prethodnim zbivanjima uglavnom svode na očekivanja, vjerovanja, nadanja, želje neponavljanja prošlogodišnjih virusnih, potresnih, zdravstvenih, ratnih, gospodarskih, političkih, društvenih, migracijskih, financijskih, radnih i inih zbivanja. Malo je onih koji će za minulu godinu potvrditi osobno zadovoljstvo u situaciji kada je našu Zemlju i praktički svu njezinu ljudsku populaciju poharala pandemija s još puno nepoznanica i kada su socijalna i ostala zatvaranja postala svakodnevica sasvim suprotna od ustaljenih socijalnih pravila slobodnih ljudi.

Malobrojna se zadovoljstva u takvom okruženju punom nesigurnosti i razdvajanja ne mogu drugačije nego pripisati političkoj, diplomatskoj, gospodarskoj i financijskoj sebičnosti, na kojoj niti jedna vrsta modernizma ne može počivati niti se iz nje može graditi izvjesna budućnost sigurnih, slobodnih i razvojnih društava. Ovakve se vrste sebičnosti u kriznim vremenima poput ovih pandemijskih relativno lako mogu pretvarati političkim i financijskim polugama u kontrolirani sustav ili bolje reći kontroliranu društvenu matricu, uz zadržavanje matričnog matematičkog značenja uređenosti njezinih polja, redova i uredno složenih brojeva. Upravo je to pretvaranje ljudskih jedinki u brojeve i statističko slaganje nizova i zakonitosti bez šire uvjetovanosti i obilježilo odlazeću godinu. Najgore od svega što su svi ti statistički nizovi i trendovi prevladavajuće bili vezani uz smrtnost ljudske populacije pa se njihov nastavak i u godini koja slijedi ponajmanje želi.

Novogodišnje želje

Neizvjesnost sadašnjosti sasvim očekivano istu nosi i u nadolazećim vremenima pa nam je razum u svim razmatranjima, rješavanjima i planiranjima zasnovan na znanstvenom pristupu potreban više nego u nekim drugim sličnim situacijama kada negativnosti nisu bile primarno vezane uz smrtnost. Isti nam razlog nalaže da se sada ne bi trebalo samo osvrtati na prošlogodišnje negativnosti vezane uz krive prosudbe, odluke i ljude, već bismo u duhu blagdanskom svima oko sebe trebali zaželjeti pozitivna zbivanja i ozračja u kojima bi najveće strahove trebalo ostaviti u 2020. ili općenito u prošlosti. Samo što za to nisu dovoljne samo naše želje ni pozitivna vjerovanja, nisu dovoljne ni naše blagdanske molitve niti jasna spoznaja o potrebama, slabostima i mogućnostima sve dok upravljači matricom, odnosno našim svakodnevnim životima, ne shvate kako njihove političke, diplomatske i materijalne pozicije nisu nasljedna svojina s kojom se odmiču od većinskih i objektivno potrebnih želja i nužnih promjena u 2021. godini.




Blagdanske radosti u tradicijskim civilizacijskim vrijednostima imaju posebno značenje jer su želje prema drugima uglavnom uvijek lijepe, pozitivne, iskrene i upućuju se prema svima u svom svakodnevnom okruženju. Otklon od svakodnevice koja opterećuje mnoge izvan ili ispod političkog zamagljenog oblaka, za blagdanskih je dana mogući obrazac postupanja kakav je jednostavno i lako primjenjiv u cijelom razdoblju vladanja.

Obrazac postupanja

Kad su blagdanske želje obrazac postupanja:





1.               Kada se razumije i prihvati drugačija vladajuća uloga od primjenjivane u Hrvatskoj.

2.               Kada se krizno razdoblje i njegove posljedice dijele po puno osnova s ostalima ugroženima.

3.               Kada ustaljenu sebičnost zamijeni blagdanska dobrota.

4.               Kada vam nije svejedno promatrati svakodnevnu patnju i životnu borbu drugih oko sebe.




5.               Kada pojedinačni ili grupni stranačko/partijski interesi nisu prevladavajuće mjerilo.

6.               Kada se spustite na zemlju sa svojih političkih i diplomatskih visina i hodate ponosno među ljudima.

7.               Kada ne mislite kako ste na političkim i diplomatskim pozicijama samo zbog toga nešto posebno.

8.               Kada prihvatite kako drugi mogu znati više od vas.

9.               Kada odustanete od izbora pojedinaca na pozicijama po osobnom doživljaju i osobnim relacijama.

10.            Kada napustite obrazac ponašanja i vladanja po kojem samo vi možete pravilno prosuđivati.

11.            Kada drugačija politička razmišljanja ne doživljavate isključivo kao neprijateljska.

12.            Kada prihvatite društvenu i političku realnost kako niste nezamjenjivi, trajni i predodređeni.

13.            Kada postanete svjesni kako su drugi prije vas bili puno važniji u stvaranju hrvatskog društva i hrvatske države.

14.            Kada svojim postupcima i odnosom pokažete kako nastavljate idealizam svih poginulih za novo hrvatsko društvo.

15.            Kada uvažavate hrvatske povijesne civilizacijske vrijednosti.

16.            Kada prihvatite kako bavljenje politikom nije najvažnija djelatnost niti mjerilo značenja.

17.            Kada se država ne shvaća kao stranačko/partijska svojina kojom možeš raspolagati po vlastitim željama.

18.            Kada nastavljaš nadogradnju započetu oslobađanjem zemlje i prihvatiš idealizam s početka.

19.            Kada temeljiš svoje političke odluke na znanstvenim postavkama i hrvatskim nacionalnim potrebama.

20.            Kada prihvatiš ukupno bogatstvo hrvatske populacije rasute svijetom i na tome temeljiš razvoj.

21.            Kada slijediš sportske dosege i obrazac njihova postizanja.

22.            Kada ne usmjeravaš Hrvatsku prema potrebama i interesima drugih.

Blagdanske želje

Misli u blagdanskim vremenima pune dobrote, radosti, mira, snage, ljepote i životne radosti prema drugima moguće je  usmjeriti s istom zanosom i prema prostoru i društvu u kojima je zacrtan životni put. Njihova vrijednost, uređenost i razvojnost u hrvatskim društvenim i prostornim okvirima trebale bi biti primarni interes svima, a različitosti su pritom samo dodatno bogatstvo. Vrlo često u političkim javnim nastupanjima upravo je to jedinstvo, zajedništvo ili kako već nazvali taj primarni interes, jedan od osnovnih ciljeva, samo što se do njega slabo ili vrlo teško dolazi dok postoji politički otklon od spomenutih blagdanskih želja.

Hrvatski je državni prostor posebno geografsko bogatstvo sve više prihvaćano i potvrđivano na europskoj i svjetskoj razini dolaskom i impresijom velikih faca na istočnojadranska ljetovanja i neočekivanim sportskim uspjesima relativno i apsolutno malobrojne hrvatske populacije. Upravo su spoj prostornih i društvenih posebnosti i njihova gotovo idealistička povezanost u prosječnim gospodarskim, financijskim, političkim i sličnim uvjetima, temelj mogućih uzdizanja na nedostižne razine za puno razvijenije sredine. Zato su popratni zaključci tih razvijenijih poput čudo, senzacija, nemoguća misija, neočekivan uspjeh, posebno zajedništvo, jedinstvena povezanost, povijesni doseg, izraziti talent, osobnost, genijalnost, emotivni naboj i slično postali već konstanta.

Jadranska fasada, gorski prag, slavonska ravnica, krška složenost, perialpska povezanost, bogatstvo rijeka, razvedena obala s obalnom linijom dužine 5790 km, poluotočna izloženost moru, otočna brojnost i posebnost (ima ih 1185, a geografski se dijele na 718 otoka, 389 hridi i 78 grebena), krška i dolomitska geološka osnova, sredozemna blaga klima, kontinentalni unutarnji klimatski prijelazi, dinarski lanci, planinski kontinentalni i otočni vrhovi, krška polja, ponornice, podmorski izvori, bočate rijeke, jezera, špilje, vrtače i sva čuda prirodna svedena su na samo 56.578 km2 bez uključivanja akvatorija.

Svjetska posebnost

Hrvatska mediteranska razvedena obala s otočnim blagom u vapnencu i dolomitu i s mediteranskom klimom, posebnim načinom života i bogatstvom flore i faune neosporno je europska i svjetska posebnost. Prostor stalnih povijesnih izazova i poželjne kontrole iz praktički svih susjedstva uza sve je vojne i političke pritiske ostao hrvatsko identitetsko i svako drugo bogatstvo. Poput povijesne nagrade za ustrajnost, pogotovo pokazane na dubrovačkom primjeru apsolutno svjetske prepoznatljivosti po nasljeđu i identitetskom očuvanju.

I što u blagdanskom ozračju poželjeti takvoj zemlji u novoj 2021. godini i godinama koje slijede, čija je posebnost uz brojne povijesne izazove uvijek mogla zadiviti svakog putnika namjernika? Zemlji koja može ljepotom i sportskim dosezima dosegnuti svjetski i europski vrh, radnom odgovornošću svojih iseljenika podizati gospodarstva drugih zemalja, pojedincima u znanosti pokazivati nove mogućnosti, plavetnilom mora i neba očarati svakog gosta, slavonskom ravnicom prehraniti kontinent, predziđem braniti ostale i očuvanjem identiteta pokazivati put drugima.

Poželjeti više od nabrojenih posebnosti gotovo i nije moguće, ali je zato moguće i potrebno poželjeti pomak s europskog dna na koje smo zasjeli po puno gospodarskih, financijskih, demokratskih, radnih, demografskih, obrazovnih, znanstvenih, socijalnih, egzistencijalnih i sličnih egzaktnih statističkih parametara. Opet na iznenađenje drugih i s nevjericom kako je moguće da takva zemlja nije u stanju napraviti pomak i barem slijediti put i iskustva drugih, već mirno promatrati odlazak svoje mladosti, silna blokiranja svoje populacije, političko prisvajanje njezinih vrijednosti poput svojine, demografsko nestajanje i pretvaranje hrvatskog društva u zatvorenu političku matricu s kontroliranim okvirom i bez unutarnjih pomaka.

Poželimo Hrvatskoj političku vlast koja će prihvatiti blagdanske želje kao obrazac postupanja ili barem promjene u njoj (vlasti) kojima će pokazivati poželjan smjer dosegu sportskih uzdizanja. Koja ostavljaju velike tragove u hrvatskom društvu. Čineći ga boljim.

 

 

 

Komentari

komentar

You may also like