Energetska kriza sve jače potresa Europsku uniju. Uzrokuje mnoge probleme od kojih su najistaknutiji inflacija i deindustrijalizacija, ali i one socijalne – s njima neposredno povezane. To primorava sve veći broj zemalja EU na mjere koje su se do jučer smatrale pravom „blasfemijom“: na subvencioniranja odnosno protekcionizam, koje je unutar EU već ranije donijela Njemačka izazivajući brojne negativne reakcije iz ostalih članica EU. Međutim, otpor nije trajao dugo, o čemu svjedoči i predmetna vijest iz Češke.
Međutim, prije nje samo ćemo ukratko podsjetiti i da su mjere agresivnog protekcionizma usvojile i Sjedinjene Države svojim kontroverznim (s pozicije EU) protuinflatornim zakonom koji nudi i porezne olakšice za strane investitore iz sfere visokih tehnologija, što najviše brine EU i njezine industrijski razvijene članice zbog bijega kapitala i investicija u SAD – što prijeti i trgovinskim ratom prekoatlantskih saveznika i partnera.
O tome da se sve više zemalja Unije počinju brinuti same za sebe svjedoči i slijedeća vijest:
Češka vlada odobrila je u srijedu mjeru ograničavanja cijena električne energije i prirodnog plina za velike tvrtke na istoj razini kao i cijene za kućanstva i male tvrtke koje već postoje od ranije, izjavio je ministar industrije te zemlje Jozef Sikela.
Cijena će biti postavljena na 5 kruna (0,2192 USD) po kilovatsatu električne energije i 2,5 kruna po kilovatsatu prirodnog plina, isključujući porez na dodanu vrijednost, kazao je, i primjenjivat će se na 80% prethodne potrošnje kako bi se potaknula štednja, navodi Reuters.
Češko gospodarstvo jako ovisi o proizvodnji i izvozu, koji poglavito ide u susjednu Njemačku i druge države Europske unije. Tvrtke su pozvale na gornju cijenu kako bi izbjegle svoj nepovoljniji položaj u odnosu na strane konkurente koji uživaju pomoć poput vladinih programa u Njemačkoj.
Sikela je kazao da je pomoć, koja će krenuti od početka 2023., sukladna europskim pravilima o tržišnom natjecanju, ali da sam plan još treba prijaviti Europskoj komisiji.
Ministar financija Zbynek Stanjura izjavio je da je pomoć ograničena na najveću dozvoljenu razinu u cijeloj EU na 4 milijuna eura po tvrtki.
Dvojica čeških političara iz aktualne vlade o ovim su potezima izvijestili na zajedničkoj medijskoj konferenciji u Pragu, kazavši kako je razina državne potpore tvrtkama jednaka kao i u ostalim članicama EU.
Vlada će uporabiti dio hitnih poreznih prihoda nametnutih bankarskom i energetskom sektoru za potporu tvrtkama, kazali su ministri.
Velike češke tvrtke trenutačno zadovoljavaju svoje potrebe za energijom po tržišnim cijenama. Stanje će se promijeniti ako budu podvrgnuti već uvedenim cjenovnim restrikcijama za stanovništvo i male tvrtke, prema preporuci ministarstva.
Józef Sikela je napomenuo i kako je važno da nakon Vladine odluke tvrtke točno znaju koje cijene energije mogu očekivati sljedeće godine.
U studenom i listopadu vlada je dodijelila 30 milijardi kruna (1,23 milijarde eura) za potporu velikim tvrtkama kroz program pomoći.
Prema procjenama stručnjaka, uvođenje graničnih cijena od strane države zajedno za stanovništvo i poduzeća koštat će proračun iduće godine oko 170 milijardi kruna (7 milijardi eura).
Od izvanrednog poreza na energetske tvrtke i banke, država očekuje da će njihovi prihodi biti najmanje 100 milijardi kruna (4,12 eura) u 2023. godini.
