Medij: Zapad je u defenzivi, demokracije se moraju ujediniti protiv Kine

Ugledni tjednik Economist piše kako je “svjetskim demokracijama očajnički potreban koherentan pristup prema Kini”, dok ta svjetska sila širi svoj utjecaj na globalnoj razini.

“Uhićenja u Hong Kongu i dubiozan europski trgovinski sporazum pokazuju da je Zapad u defenzivi”, stoji u podnaslovu.

Podsjetimo, EU i Kina postigli su sporazum o investicijama, koji je kritizirala trenutna američka administracija, dok je Bidenov tranzicijski tim sugerirao da bi potpisivanje trebalo odgoditi. Sporazumom europske tvrtke dobivaju pristup kineskom tržištu u sektorima električnih automobila, privatnih bolnica, nekretnina, oglašavanja, pomorstvu itd., dok je Kina pristala ukinuti određene mjere kojima favorizira svoje proizvođače. Kina će, nalaže sporazum, također zabraniti prisilno uzimanje tehnologije od stranih kompanija te je pristala biti transparentnija po pitanju subvencioniranja kompanija.

Economist piše da je tim sporazumom Kina postigla “diplomatski puč” i zalaže se za zajedničko djelovanje transatlantskih partnera prema Kini, što do sada nije bio slučaj. Britanski tjednik potom razlaže “koherentnu politiku prema Kini”, koja “mora započeti s priznanjem kineske sile. Za razliku od Sovjetskog Saveza, Kina je prevelika i previše povezana s drugima da bi se suzbila.”.
Economist podsjeća da Kina čini 18 posto svjetskog BDP-a te da 64 zemlje imanju najveću robnu razmjenu s Kinom, uključujući Njemačku, dok samo 38 zemalja ima najveću robnu razmjenu sa SAD-om.
Razmjeri (i brzina) te promjene dobro se vide iz podatka da je skoro 60 zemalja imalo najveću trgovinsku razmjenu sa SAD-om početkom stoljeća, a samo nekolicina s Kinom. Prije samo sedam godina podjednak je broj zemalja imao najveću robnu razmjenu s Kinom i SAD-om.
Britanski tjednik drži da se akteri ne mogu osloniti na obećanja kineske vlade, što se tiče subvencioniranja industrije i drugih pitanja te je potrebno “unisono” djelovanje Zapada kako bi se “maksimirao utjecaj” u odnosu prema Kini.

“Zajedno, Amerika, Europa i druge demokracije još uvijek čine više od polovice svjetskog BDP-a. Kako bi ograničili opseg trgovinskih napetosti trebali bi definirati osjetljive industrije, poput tehnologije i obrane. U tim bi područjima kinesko sudjelovanje na zapadnim tržištima trebali podvrgnuti mnogo strožoj kontroli i ograničenjima. U drugim industrijama trgovina može nesmetano cvjetati. Demokracije bi trebale izraditi zajednički okvir za ljudska prava, uključujući provjeru etičnosti opskrbnih lanaca i penaliziranje ljudi i tvrtki uključenih u zloupotrebe. Napokon, svaki novi savez koji se bavi s Kinom mora imati predvidiva pravila i provedbu. On ne može biti vođen u hodu iz Bijele kuće”, pojašnjava Economist.

Komentari

komentar





You may also like