Elektorski kolegij u ponedjeljak bira američkog predsjednika, pri čemu se članovi elektorskog kolegija odvojeno sastaju u svojim saveznim državama, u različito vrijeme.
Predsjednik Donald Trump pokušao je preokrenuti rezultat izbora ponovnim prebrojavanjem, što mu nije uspjelo, a naposljetku je zatražio od Vrhovnog suda poništenje izbora u četiri savezne države zbog izbornih neregularnosti, što je Vrhovni sud odbio.
Glasanje Elektorskog kolegija trebalo bi biti formalnost, budući da bi za Bidena trebalo glasati 306 elektora, a za Donalda Trumpa 232. Za pobjedu je potrebno 270 elektora pa bi čak i uz veći broj “nevjernih” elektora, što nije izgledno, Biden postao predsjednik.
Naime, elektori 14 saveznih država nemaju pravnu obvezu dati glas kandidatu kojeg je odabrala njihova savezna država, dok u 33 države postoji obveza, ali samo u dijelu saveznih država postoji i mehanizam kažnjavanja kandidata koji iznevjeri povjerenje birača. Stoga se ponekad događa, iako rijetko, da elektor da glas drugom kandidatu ili nepostojećem kandidatu. Na prethodnim je izborima bilo sedam nevjernih elektora te je Hillary Clinton “izgubila” pet svojih elektora, a Donald Trump dva elektora. Tri su „nevjerna elektora“ 2016. glasala za bivšeg državnog tajnika Colin Powella, po jedan za republikance Johna Kasicha i Rona Paula, jedan za Bernieja Sandersa, a jedan za aktivista za prava domorodačkog stanovništva u SAD-u, Faith Spotted Eaglea.
New York Times navodi da su elektori uobičajeno aktivisti, dužnosnici, donatori stranke i sl., koji su bliski kandidatu za kojega bi trebali glasati.
Zastupnički dom će na sjednici 6. siječnja, kojom predsjeda potpredsjednik Mike Pence, brojati glasove i proglasiti pobjednika izbora, dok će se inauguracija održati dva tjedna kasnije.
